Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-10523/2021
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Koraljke Bašić i Davorka Kučana, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog L.P., zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), rješavajući o žalbo okr. L.P., po branitelju Odvjetničkog društva XX, odvjetnicima u o., protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 9. rujna 2021., broj: PpP- 5054/2019, u sjednici vijeća održanoj 27. siječnja 2022.
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba okr. L.P. kao neosnovana i pobijana presuda potvrđuje.
II Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik L.P. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 300,00 (tristo) kuna, u roku trideset dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu okr. L.P. proglašen je krivim, da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te je na temelju citiranog propisa i uz primjenu instituta ublažavanja kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 4.500,00 kuna, koju je dužan platiti u roku od trideset dana.
1.1. Istom presudom, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 3 mjeseca, u koju se uračunava vrijeme za koje je okrivljeniku vozačka dozvola bila privremeno oduzeta naredbom o određivanju mjere opreza 7. travnja 2018.
1.2. Okrivljenik je nadalje, sukladno odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 580,00 kuna.
2. Protiv te prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno po branitelju podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te zbog odluke o kazni.
2.1. Žalitelj u bitnome upire da je nastupila zastara prekršajnog progona jer da sud nije primijenio odredbu članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona, te da je kazna prestrogo odmjerena jer prvostupanjski sud nije pravilno cijenio olakotne okolnosti na strani okrivljenika te da bi se i blažom kaznom postigla svrha kažnjavanja.
2.2. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u osuđujućem dijelu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakon („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koju upire i žalitelj.
5. Nakon počinjenja djela, a prije donošenja ove odluke, dana 1. kolovoza 2019. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 70/19.), a potom i Zakon o dopuni Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 42/20.), a ovaj Sud nalazi da prekršajno djela stavljeno okrivljeniku na teret u izreci pobijane presude zadržava pravni kontinuitet.
Prema odredbi članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja propis jedanput ili više puta izmijeni, obvezno će se primijeniti propis koji je blaži za počinitelja.
Budući su izmjenama Zakona za predmetno djelo propisane strože novčane kazne za počinitelja, to je u konkretnom slučaju pravilno primijenjen propis prema vremenu počinjenja djela.
6. Pogrešno žalitelj ističe da je nastupila zastara prekršajnog progona za djelo iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer prema mjerodavnom Prekršajnom zakonu (čl. 13.) prekršajni progon zastarijeva nakon četiri godine. Zastara prekršajnog progona počinje teći danom kad je prekršaj počinjem (čl. 13.a), odnosno 7. travnja 2018. Suprotno tvrdnji žalitelja, prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine samo za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 239. Prekršajnog zakona, odnosno kada je za prekršaj propisan zakonom za fizičku osobu propisana samo novčana kazna do 5.000,00 kuna, što nije slučaj u ovom predmetu imajući na umu da je za počinjeni prekršaj propisana novčana kazna u rasponu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Iz navedenih razloga, budući da od vremena počinjenja djela do donošenja ove drugostupanjske odluke nisu protekle četiri godine, to je prigovor zastare neosnovan.
7. Razmatrajući odluku o kazni u pogledu navoda žalbe ovaj Sud smatra da je izrečena novčana kazna pravilna i zakonita, te primjerena težini prekršaja, opasnosti djela i svim okolnostima konkretnog slučaja mjerodavnim za vrstu i mjeru kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, pri čemu je prvostupanjski sud već pravilno cijeneći ukupnost olakotnih okolnosti na strani okrivljenika kaznu odmjerio uz primjenu instituta ublažavanja ispod posebnim zakonom minimalno propisanog iznosa, smatrajući da će se tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja. Takvu ocjenu prihvaća i ovaj Sud, ne nalazeći nove naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim daljnju primjenu instituta ublažavanja.
8. Pravilno je prvostupanjski sud upozorio okrivljenika da će se kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako u roku koji je određen za plaćanje kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne.
9. Ispitujući u povodu žalbe odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca, ovaj Sud je utvrdio da je ista pravilna i zakonita, utemeljena na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona. Značaj i težina počinjenog prekršaja, na koji ukazuje stupanj koncentracije alkohola od 1,65 g/kg opravdavaju izricanje zaštitne mjere, jer je okrivljenik takvim sudjelovanjem u prometu ugrožavao potencijalne sudionike u prometu i njihovu imovinu. Stoga je i ovaj Sud mišljenja da je potrebno na određeno vrijeme otkloniti uvjete koji omogućavaju ponovno činjenje takvih prekršaja, pri čemu je zaštitna mjera određena u zakonom propisanom trajanju (od jednog mjeseca do dvije godine) razmjerno osobinama ličnosti okrivljenika, drskom kršenju prometne discipline i dosadašnjoj neosuđivanosti za takva djela, dok žalitelj ne dovodi u pitanje osnovanost i duljinu trajanja zaštitne mjere.
9.1. U vrijeme trajanja izrečene zaštitne mjere, u smislu odredbe članka 130. stavka 9. Prekršajnog zakona, uračunat će se vrijeme koje je okrivljeniku vozačka dozvola bila privremeno oduzeta naredbom o određivanju mjere opreza od 7. travnja 2021.
10. Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), s obzirom na složenost i trajanje žalbenog postupka.
11. Iz navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 27. siječnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nada Horvatović, v. r.
Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
