Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj 6 Gž-726/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Gašparuš-Horvat predsjednice vijeća, Verice Kos sutkinje izvjestiteljice i Gorana Škugora člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. D. V. pok. N. iz S., …, OIB: … i 2. N. V. mldb., kći N. iz S., …, OIB: …, zastupane po roditeljima i zakonskim zastupnicima N. V. i G. V. oboje iz S., …, svi zastupani po punomoćnici S. C., odvjetnici u S., protiv tuženice S. R. iz S., …, OIB: …, zastupane po punomoćniku V. D., odvjetniku u S., radi utvrđenja i ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Supetru poslovni broj P- 3369/20 od 17. ožujka 2021., u sjednici vijeća održanoj 27. siječnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženice S. R. i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Supetru poslovni broj P-3369/20 od 17. ožujka 2021. pod točkama I, IV. i VII. Izreke.

II. Preinačava se navedena presuda pod točkama II, III, V. i VI. Izreke i za isto sudi:

1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev 1. tužitelja D. V. u dijelu koji glasi: ''Ovlašćuje se tužitelj ad.1 D. V. pok. N., S., …, OIB: … da temeljem ove presude, po pravomoćnosti iste, zatraži i ishodi od Državne geodetske uprave, nadležnog ureda za katastar, cijepanje nekretnine označene kao čest. zem. 2450/1 vinograd Z.U.897 k.o.S. i formiranje nove katastarske čestice oblika i površine određenih u skladu s točkom I. ove presude.

Ovlašćuje se tužitelj ad.1 D. V. pok. N., S., …, OIB: … da temeljem prijavnog lista ovjerenog od nadležnog ureda za katastar i ove presude, a koje isprave čine jedinstvenu cjelinu, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Supetar zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva te novoformirane nekretnine iz točke II. ove presude na svoje ime i za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tužene S. R. r. N., S., …, OIB: … za cijelo''.

2. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev 2. tužiteljice mal. N. V. u dijelu koji glasi: ''Ovlašćuje se tužiteljica ad.2. mal. N. V. kći N., S., …, OIB:… da temeljem ove presude, po pravomoćnosti iste, zatraži i ishodi od Državne geodetske uprave, nadležnog ureda za katastar, cijepanje nekretnine označene kao čest. zem. 2450/1 vinograd Z.U.897 k.o.S. i formiranje nove katastarske čestice oblika i površine određenih u skladu s točkom IV. ove presude.

Ovlašćuje se tužiteljica ad.2 mal. N. V. kći N., S., …, OIB:… da temeljem prijavnog lista ovjerenog od nadležnog ureda za katastar i ove presude, a koje isprave čine jedinstvenu cjelinu, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Supetar zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva te novoformirane nekretnine iz točke V. ove presude na svoje ime i za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tužene S. R. r. N., S., …, OIB: … za cijelo“.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice S. R. za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 1.562,50 kn.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

''I. Utvrđuje se da je tužitelj ad.1. D. V. pok. N., S., …, OIB: … vlasnik realnog dijela nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Supetar označena kao čest. zem. 2450/1 vinograd Z.U.897 k.o.S. i to dijela koji ima površinu 6797 m2 i koji je na skici mjesta spora u „Geodetskom vještvu za spis suda P-1580/18“ izrađenom od stalog sudskog vještaka za geodeziju P. G., dipl.ing.geodezije, predanom sudu 25.07.2018.god. koje vještvo predstavlja sastavni dio ove presude, određen točkama od 1 do 41.

II. Ovlašćuje se tužitelj ad.1 D. V. pok. N., S., …, OIB: … da temeljem ove presude, po pravomoćnosti iste, zatraži i ishodi od Državne geodetske uprave, nadležnog ureda za katastar, cijepanje nekretnine označene kao čest. zem. 2450/1 vinograd Z.U.897 k.o.S. i formiranje nove katastarske čestice oblika i površine određenih u skladu s točkom I. ove presude.

III. Ovlašćuje se tužitelj ad.1 D. V. pok. N., S., …, OIB: … da temeljem prijavnog lista ovjerenog od nadležnog ureda za katastar i ove presude, a koje isprave čine jedinstvenu cjelinu, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Supetar zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva te novoformirane nekretnine iz točke II. ove presude na svoje ime i za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tužene S. R. r. N., S., …, OIB: … za cijelo.

IV. Utvrđuje se da je tužiteljica ad.2. mal. N. V. kći N., S., …, OIB:… vlasnica realnog dijela nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Supetar označena kao čest. zem. 2450/1 vinograd Z.U.897 k.o.S. i to dijela koji ima površinu 1523 m2 i koji je na skici mjesta spora u „Geodetskom vještvu za spis suda P-1580/18“ izrađenom od stalog sudskog vještaka za geodeziju P. G., dipl.ing.geodezije, predanom sudu 25.07.2018.god. koje vještvo predstavlja sastavni dio ove presude, određen točkama od 36,37,38,39,40,41,1 i 42 do 63.

V. Ovlašćuje se tužiteljica ad.2. mal. N. V. kći N., S., …, OIB:… da temeljem ove presude, po pravomoćnosti iste, zatraži i ishodi od Državne geodetske uprave, nadležnog ureda za katastar, cijepanje nekretnine označene kao čest. zem. 2450/1 vinograd Z.U.897 k.o.S. i formiranje nove katastarske čestice oblika i površine određenih u skladu s točkom IV. ove presude.

VI. Ovlašćuje se tužiteljica ad.2 mal. N. V. kći N., S., …, OIB:… da temeljem prijavnog lista ovjerenog od nadležnog ureda za katastar i ove presude, a koje isprave čine jedinstvenu cjelinu, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Supetar zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva te novoformirane nekretnine iz točke V. ove presude na svoje ime i za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tužene S. R. r. N., S., …, OIB: … za cijelo.

VII. Nalaže se tuženoj da naknadi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 7.324,00 kuna uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja pa do konačne isplate, sve u roku od 15 dana.''

2. Protiv te presude žalbu je podnijela tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev, uz obvezu tužitelja da tuženici naknade troškove postupka, uključujući trošak žalbe. Navodi da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, jer je obrazloženje presude kontradiktorno, a presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati te ne daje odgovore o pitanjima činjenične naravi i primjeni materijalnog prava. Ističe da sud nije primijenio, a bio je dužan, odredbu čl. 224. i čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama, jer da su tužitelji promašili tim Zakonom propisane rokove za ostvarivanje stvarnih prava te da tužitelji tuženici ne mogu osporiti njeno pravo, budući da je upisana u zemljišnoj knjizi. Tuženica osporava i odluku o troškovima postupka. Za sastav žalbe zahtijeva naknadu od 1.562,50 kn.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Predmetom ovog postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje da su svaki od njih vlasnici realnog dijela čest. zem. 2450/1 iz zk. ul. 897 k. o. S., zahtjev svakog da ga se ovlasti da po pravomoćnosti presude zatraži od Državne geodetske uprave cijepanje nekretnine i formiranje nove katastarske čestice, kao i da ga se ovlasti da u zemljišnim knjigama zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva novoformirane nekretnine na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženice.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda tuženice, kao i po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, pa ni povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju sadržajem žalbe upire tuženica. Suprotno navodima žalbe, pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, koji imaju podlogu u izvedenim dokazima te se može ispitati.

6. Sud prvog stupnja u postupku je utvrdio:

- da je čest. zem. 2450/1 iz zk. ul. 897 k. o. S. u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo tuženice,

- da je 1. tužitelj D. V. u posjedu dijela te nekretnine u površini od 6797 m2 na skici mjesta spora od 25. srpnja 2018. stalnog sudskog vještaka za geodeziju P. G. označenog točkama 1 - 41, koji je sa sjeverne, zapadne i dijelom istočne strane omeđen starim suhozidom, dok je s južne strane od ostatka čestice odijeljen žičanom ogradom, a južna granica jednim dijelom ide rubom zida na terenu vidljive ruševine, da se unutar te površine nalazi loza, stabla trešanja, masline, smokve, murva, oskoruša i vrt s povrtnim kulturama, dvije kućice i to jedna starija sa dvostrešnim krovom izrađena od kamena i jedna novijeg datuma gradnje s ravnim krovom, a uz kamenu kućicu se nalazi istočno položena gustirna, a objekti su označeni oznakom 01 tlocrtne površine 22 m2, oznakom 02 tlocrtne površine 37 m2, a gustirna ima površinu 13 m2,

- da je A. V., prednik 2. tužiteljice mldb. N. V. bio u posjedu dijela čest. zem. 2450/1 površine 1523 m2, na skici mjesta spora vještaka G. označenog točkama od 36, 37, 38, 39, 40, 41, 1 i 42 do 63, koji je sa istočne, južne i zapadne strane omeđen suhozidom, dok sjevernu granicu predstavlja prije opisana žičana mreža budući je taj dio zemljišta naslonjen na prethodno pokazan i opisan dio, da se unutar ovog dijela nalaze stabla trešanja, kao i polovina kamene kućice srušenog krova; a koja se nalazi južnije od kamene kućice s krovom koji pripada D. V.,

- da tužitelje nitko nije ometao u posjedu,

- da je predmetnu nekretninu nesmetano i neprekidno posjedovao sada pokojni A. V. zvani ''B.'', koji je umro kao devedesetogodišnjak prije trideset godina, na način da je na njoj izgradio dvije kućice i gustirnu, posadio vinograd, masline, smokve, trešnje, višnje,

- da je A. V. za života izvršio diobu nekretnine na tri dijela na način da ju je podijelio sinovima: M.-N., ocu 1. tužitelja D. V., M., ocu prednika 2. tužiteljice mldb. N. V. A. V. i J., da je 1. tužitelj D. V. nekretninu stekao od svojeg oca N., a 2. tužiteljica mldb. N.

V. nasljeđivanjem iza pok. A. V. na temelju rješenja o nasljeđivanju od 20. kolovoza 2019.,

- da je davno na nekretnini bio požar u kojem su izgorjeli nasadi koje je posadio A.

V., ali ih je obnovio N. V., da je požar zahvatio nekretninu i 1993., ali je 1. tužitelj obnovio nasade te posadio lozu, trešnje, višnje, smokve i obnovio masline, sagradio kućicu i uredio vrt,

- da je A. V. na svojem dijelu nekretnine držao ovce.

7. Imajući u vidu navedena utvrđenja pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da su se stekle pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću, jer su tužitelji, odnosno njihovi prednici u samostalnom nesmetanom posjedu svaki točno određenog dijela čest. zem. 2450/1 k. o. S. više od trideset godina, počev najkasnije od šezdesetih godina 20. stoljeća, kada je nekretninu obrađivao predak tužitelja A. V. zvani ''B.''. Naime, navode 1. tužitelja D. V. i zakonskog zastupnika 2. tužiteljice N. V., iznesene u iskazima, o dugogodišnjem, samostalnom posjedu potvrđene su iskazima; svjedoka M. A., koji je iskazao da je kao dijete od 1959., napasajući stoku na susjednoj nekretnini, na predmetnoj nekretnini viđao samo prednike tužitelja, koji su na nekretnini imali vinograd, nasade višnji, smokvi, a nikoga od obitelji tuženice; svjedoka M. T. koji je izjavio da je na predmetnoj nekretnini viđao samo tužitelje ili njihove prednike, čak je šezdesetih godina 20. stoljeća kao četrnaestogodišnjak predniku 2. tužiteljice M. pomogao voditi mazgu prilikom oranja, a nikada nije viđao nikoga od obitelji N., niti je znao da postoje; svjedoka J. V., koji je iskazivao o posjedu koji potječe joj od prednika tužitelja A. V. zvanog ''B.'' te o diobi nekretnine njegovim sinovima, prednicima tužitelja, a potom i o posjedu tužitelja; svjedoka L. T. koji je kao dijete, još prije 64 godine, viđao prednike tužitelja u obradi predmetne nekretnine, a potom njihove potomke.

7.1. Naime, dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja vlasništva dosjelošću, kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću). Radi se o tome da se činjenično stanje pretvara u pravno.

8. Odredbom čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – Odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prema odredbi stavka 3. toga članka rokovi za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni tim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. toga članka ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen tim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

8.1. Prema tome, za razrješenje odnosa među strankama mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa. Dosjedanje na predmetnoj nekretnini je započelo je teći u vrijeme važenja Općeg građanskog zakonika proglašenog 1811. s kasnijim novelama (dalje: OGZ), koji se kao pravna pravila primjenjuje na temelju čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91) i čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenim prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ", broj 86/1946, 105/45 i 96/47), koji je u paragrafu 1460. propisivao da se za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijeva zakonit, pošten i istinit posjed, a u paragrafu 1468. OGZ da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 20 godina (izvanredna dosjelost) nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Dosjedanje je nastavljeno prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91 – dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., a u čl. 28. st. 4. je propisivao da savjesni posjednik nepokretne stvari stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Istovjetno je sada propisano u čl. 159. ZVDSP. Dakle, odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed. Poštenje (savjesnost) posjeda se pretpostavlja, pa je onaj tko tvrdi suprotno dužan to dokazati. Tuženica u ovoj pravnoj stvari nije dokazala da bi tužitelji bili nepošteni, odnosno nesavjesni stjecatelji.

9. Utvrđeno činjenično stanje nije dovedeno u pitanje ni žalbom tuženice koja svoju ocjenu izvedenih dokaza suprotstavlja ocjeni prvostupanjskog suda, međutim bezuspješno, jer iskazi tužitelja i svjedoka nisu u suprotnosti s drugim dokazima u spisu, s obzirom da su 1. tužitelj i prednik 2. tužiteljice evidentirani kao posjednici u katastru. Neosnovano upire tuženica da je sud prvog stupnja o predmetu spora morao odlučivati na temelju odredbi čl. 224. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'', broj 91/96) prema kojoj su izvanknjižni nositelji stvarnih prava dužni do 1. siječnja 2007. pokrenuti postupak za upis stvarnih prava glede nekretnina i svih promjena na njima u zemljišnu knjigu, kao na temelju odredbe čl. 8. toga Zakona kojom je propisano načelo povjerenja u zemljišne knjige i zaštita stjecatelja koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, te tužbu odbaciti, jer je podnesena po proteku toga roka pa da su tužitelji prekludirani u svom traženju. Naime, odredba na koju se žaliteljica poziva ne propisuje da bi propust pokretanja postupka u navedenom roku doveo do gubitka prava, pa je prigovor prekluzije neosnovan. Nadalje valja reći da iako je tuženica u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnica nekretnine, na temelju rješenja o nasljeđivanju, stjecanjem prava vlasništava nasljeđivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to određeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati.

10. Kako, dakle, nisu osnovani žalbeni razlozi tuženice, a ne postoje ni oni na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP kao neosnovanu odbiti žalbu tuženice i potvrditi prvostupanjsku presudu pod točkama I. i IV. izreke.

11. Međutim, pogrešno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je tužitelje ovlastio da ishode cijepanje nekretnine, formiranje nove čestice i uknjižbu prava vlasništva na temelju prijavnog lista i presude, koji da čine cjelinu u zemljišnim knjigama. Postupak odnosno uvjeti pod kojima se provodi parcelacija zemljišta uređeni su posebnim zakonom – Zakonom o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19 – dalje: ZPU). Sudska presuda kojom se utvrđuje pravo vlasništva je samo jedan od akata u skladu s kojim se, uz postojanje pretpostavki propisanih ZPU, provodi parcelacija (čl. 161. ZPU). Upravno tijelo nadležno za provođenje parcelacije, u smislu odredbi ZPU, koje odredbe su kogentne naravi, dužno je odlučivati o provođenju parcelacije u svakom konkretnom slučaju u skladu s odredbama ZPU te nije pravno dopušteno sudskom presudom u ovakvoj vrsti parnice naložiti provođenje parcelacije, odnosno ovlastiti tužitelje za provedbi radnji u upravnom postupku.

12. Stoga je na temelju odredbe čl. 373. st. 3. ZPP valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu pod točkama II, III, V. i VI. Izreke i taj dio tužbenog zahtjeva odbiti kao neosnovan.

13. Iako je djelomično preinačena prvostupanjska presuda, čime je izmijenjen uspjeh stranaka u sporu, dužna je tuženica tužiteljima naknaditi sve opravdane troškove postupka. Naime, tužitelji nisu uspjeli samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi pa je na temelju odredbe čl. 154. st. 5. ZPP u vezi čl. 155. ZPP tuženica dužna tužiteljima naknaditi sve opravdane troškove postupka. Kako u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, a tuženica određeno odluku o troškovima postupka ne pobija glede visine odmjerenih troškova, to glede visine odluka nije ispitivana.

14. Stoga je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP potvrđena prvostupanjska presuda pod točkom VII. izreke.

15. Odluka pod točkom III. izreke temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. i 2. ZPP u vezi čl. 154. st. 5. ZPP. Tuženica je sa žalbom uspjela s razmjerno neznatnim dijelom, dok je većim dijelom žalba neosnovana pa je njen zahtjev za naknadom troškova sastavljanja žalbe odbijen kao neosnovan.

U Velikoj Gorici 27. siječnja 2022.

Predsjednica vijeća

Vesna Gašparuš-Horvat, v.r.