REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 4822/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja L. B. iz G., OIB … i drugotužitelja S. B. iz G., OIB … , oboje zastupani po punomoćniku B. S., odvjetniku u Z., protiv tuženika A. o. d.d. Z., OIB … , zastupanog po punomoćniku D. Đ., odvjetniku iz S., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu svih stranaka za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž-579/2020-2 od 26. travnja 2021., kojom je u dijelu preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-341/2011 od 20. srpnja 2016., ispravljena rješenjem istoga suda poslovni broj P-341/11 od 20. studenoga 2018., u sjednici održanoj 26. siječnja 2022.,

r i j e š i o  j e :

I. Odbacuje se prijedlog prvotužitelja L. B. i drugotužitelja S. B. za dopuštenje revizije.

II. Dopušta se tuženiku A. o. d.d. Z. podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž- 579/2020-2 od 26. travnja 2021. zbog sljedećih pravnih pitanja:

„1. Je li se u slučaju nastanka štete na vozilu čiji popravak nije ekonomski opravdan (tzv. totalne štete) visina štete, za slučaj da je oštećenik zadržao spašeni ostatak vozila, utvrđuje umanjenjem vrijednosti spašenih dijelova; ili oštećenik ima pravo da uz zadržavanje spašenih ostataka vozila ostvari i njihovu novčanu naknadu?

2. Je li se pri dosudi novčane naknade štete proizašle iz štetnog događaja (prometne nezgode) u odnosu na čiji nastanak postoji podijeljena građanskopravna odgovornost njegovih sudionika, dosuđeni postotak suodgovornosti jednog od sudionika (oštećenika) za nastanak tog štetnog događaja (prometne nezgode) uzima u obzir u odnosu na cjelokupno utvrđeni iznos visine štete koju bi mu po stajalištu suda pripadao uslijed tog štetnog događaja (prometne nezgode), na način da se cjelokupno utvrđeni iznos visine štete umanjuje razmjerno dosuđenom postotku suodgovornosti za nastanak štetnog događaja (prometne nezgode); ili se takav postotak suodgovornosti uzima u obzir samo u odnosu na onaj dio novčane naknade štete koji preostane nakon što se od ukupno utvrđene visine štete odbije ono što je oštećeniku nesporno plaćeno, te se samo taj preostali novčani iznos naknade štete umanjuje razmjerno dosuđenom postotku suodgovornosti za nastanak štetnog događaja (prometne nezgode)?“.

Obrazloženje

1. Sve su stranke podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije su postavile pravna pitanja za koja su navela da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

3. Ovaj je sud prijedloge razmotrio sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP).

4. Sud u pobijanim odlukama nije izrazio ocjenu da ne postoji uzročno posljedična veza između radnje oštećenika kojoj se pripisuje doprinos šteti i same štete, niti iz obrazloženja te odluke proizlazi da bi ona bila utemeljena na pretpostavci izostanaka takove veze, slijedom čega se pravna pitanja obaju tužitelja koja propituju potrebu dokazivanja uzročno posljedične veze između radnje oštećenika (u vidu njegovog doprinosa šteti) i same štete, ukazuju neodlučnim za ishod ovoga spora.

5. Slijedom navedenog, nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje podnošenja revizije tužiteljima, određene odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP-a pa je valjalo, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i čl. 387. st. 5. ZPP-a, riješiti kao u izreci ovoga rješenja, pod toč. I.

6. Dalje je za obrazložiti da je pravno shvaćanje suda, u pogledu prvog pravnog pitanja tuženika nepodudarno sa praksom revizijskog suda izraženog u presudama poslovni broj Revx-103/2011 od 29. siječnja 2013. te Rev-1643/2001 od 5. veljače 2003., slijedom čega ovaj sud zaključuje da je to pitanje bitno u smislu čl. 385.a ZPP- a, a ovaj sud također smatra da je drugo pravno pitanje tuženika također bitno u tom smislu, jer ima važnost za razvoj prava kroz sudsku praksu.

7. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari su ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije tuženiku, pa je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. podst. 1., u svezi čl. 387. st. 6. ZPP, riješeno kao u izreci, pod toč. II.

Zagreb, 26. siječnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v.r.