REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10845/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. F.K., zbog prekršaja iz čl. 199. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 89/14., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), odlučujući o prigovoru okrivljenika, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II postaje prometne policije Zagreb od 2. listopada 2021., broj: 511-19-45/05-1-229-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 26. siječnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prigovor okr. F.K. i potvrđuje pobijani prekršajni nalog.
II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona okr. F.K. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka od 100,00 (sto) kuna u roku od 8 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašen je krivim okr. F.K., da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 199. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je izrečena novčana kazna od 5.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku od 8 dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, izrečena mu je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca, u čije trajanje se uračunava određena mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole, uz obvezu na naknadu troškova prekršajnog postupka od 500,00 kuna.
2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okr. F.K. osobno je pravodobno podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne i zaštitne mjere. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.
3. S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.
4. Prigovor nije osnovan.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prekršajni nalog, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
6. U prigovoru okrivljenik priznaje prekršaj, ističe da do sada, kada se slavlje prijateljevog završetka fakulteta odužilo, nije kažnjavan zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Obzirom da se nedavno zaposlio u auto industriji te nogometne aktivnosti kojima se bavi 18 godina, vozilo kao prijevozno sredstvo i sama vozačka dozvola su mu od velikog značaja te moli da mu se ukine zaštitna mjera. Novčanu kaznu je spreman platiti, ali moli smanjenje iste jer je upravo u fazi preseljenja.
7. Prvenstveno, treba navesti da je, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenik bio dužan podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor, što okr. F.K. nije učinio, pa su navodi prigovora o materijalnoj situaciji koja bi bila razlogom izricanja blaže kazne od propisane, u tom smislu ostali na razini paušalnog isticanja. U odnosu na navode prigovora o dosadašnjoj neosuđivanosti treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje građane na poštivanje pravnog poretka te se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po ocjeni ovog suda, navedena okolnost također ne može smatrati naročito olakotnom okolnosti za ublažavanje novčane kazne i našla je dovoljno odraza u izrečenoj novčanoj kazni od strane prvostupanjskog tijela u propisanom posebnom minimumu za počinjeni prekršaj.
8. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjsko tijelo okrivljeniku za počinjeni prekršaj izreklo vrstu i mjeru kazne primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.
8.1. Naime, za prekršaj iz čl. 199. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama zakonom je propisana novčana kazna od 5.000,00 do 15.000,00 kuna, pa izrečena novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna predstavlja najnižu zakonom propisanu novčanu kaznu za predmetni prekršaj.
8.2. Stoga, i po ocjeni ovog suda, cijeneći da se radi o prekršaju koji predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa, budući je okrivljenik upravljao osobnim automobilom iako je imao koncentraciju alkohola od 1,18 g/kg i s time povezanim većim stupnjem ugrožavanja zaštićenog dobra, kao i cijeneći da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja te da nisu utvrđene naročite olakotne okolnosti za izricanje blaže kazne od propisane, u konkretnom slučaju nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne, jer se, po ocjeni ovog suda, opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.
9. Kako je već rečeno, budući okrivljenik navode prigovora nije potkrijepio nikakvim dokazima i razlozi neophodnosti korištenja automobila također su ostali na razini paušalnog isticanja. Ispitujući odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj drugostupanjski sud smatra da inkriminirano ponašanje okrivljenika predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu da upućuje na opasnost od budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa, zbog čega je prvostupanjsko tijelo osnovano i u skladu sa zakonom okrivljeniku izreklo zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije. Primjena ove zaštitne mjere u konkretnom slučaju nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Imajući u vidu načelo razmjernosti propisano odredbom čl. 51. a Prekršajnog zakona, duljina trajanja izrečene mjere od dva mjeseca, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, dakle doista vrlo blizu donje zakonom propisane granice, po ocjeni ovog suda, u razmjeru je s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti. Neophodnost korištenja automobila u obavljanju posla i svakodnevnim obavezama ne utječe na pravilnost i zakonitost odluke prvostupanjskog tijela o izricanju zaštitne mjere, a po ocjeni ovog suda, razlog je više da okrivljenik u prometu postupa u skladu s propisima.
10. Stoga, nije bilo osnove za prihvaćanje prigovora.
11. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Okrivljenik je mlada osoba, prema stanju spisa ostvaruje redovna primanja, te ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu od 100,00 kuna, dakle u minimalno mogućem iznosu paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
12. Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 26. siječnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi zagrebačkoj, II Postaji prometne policije Zagreb u 2 otpravka: za spis i okrivljenika.
