REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
ZAGREB
Broj: Ppž-9233/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. M.N., kojeg brani E.M., odvjetnik u V., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17, 126/19 i 84/21), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj putem branitelja, protiv presude Općinskog suda u Vukovaru, broj: Pp-542/2021 od 21. lipnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 26. siječnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba okr. M.N. i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ), okr. M.N. se obvezuje naknaditi paušalni trošak žalbenog prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna, u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana primitka ove presude, a u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. M.N. proglašen je krivim zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude za koji prekršaj je okrivljeniku, na temelju istog propisa, uz primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne, izrečena novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna, u koju kaznu je uračunato vrijeme oduzimanja slobode kao 600,00 kuna pa je okrivljeniku ostalo za platiti 900,00 kuna novčane kazne, time da ukoliko okrivljenik u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cjelini te je okrivljenik oslobođen dužnosti naknade troška prekršajnog postupka.
1.1. Istom presudom je ukinuta mjera opreza zabrane približavanja i uspostavljanja ili održavanja veze s bivšom izvanbračnom suprugom T.S. na udaljenosti manjoj od 50 m na bilo kojem području Republika Hrvatske.
2. Protiv te presude okr. M.N. je pravodobno po branitelju podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, predlažući usvojiti žalbu, preinačiti presudu te osloboditi okrivljenika od optužbe, a podredno, ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. U odnosu na žalbene navode kojima se ističe bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a, odnosno, nerazumljivost izreke i proturječje izreke s razlozima presude, ukazuje se žalitelju da se ne radi ni o kakvim nedostacima presude koje bi imale karakter apsolutno bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. Naprotiv, iz izreke pobijane presude jasno proizlazi zakonsko obilježje prekršaja za koji je okrivljenik proglašen krivim te je prvostupanjski sud, postupajući sukladno odredbi čl. 183. st. 1. t. 1. PZ-a, u izreci jasno opisao samu radnju izvršenja okrivljenika i odlučne činjenice kojima je utvrđen identitet predmetnog prekršaja pa presuda nije nerazumljiva, a niti je u suprotnosti s razlozima o odlučnim činjenicama kako navodi žalitelj te je ovaj sud ocijenio da žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije osnovana.
6. Suprotno žalbenim navodima, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i to nakon što je prethodno izveo potrebne dokaze koje je prihvatio i pravilno ocijenio.
6.1. Naime, okrivljenik u žalbi u bitnome ponavlja svoju obranu iznesenu u postupku, poričući prekršaj koji mu se stavlja na teret, ističući da je on zapravo bio u strahu za zdravlje zajedničkog djeteta starog šest mjeseci koje ima s T.S. zbog visoke temperature djeteta, zbog čega je prilikom vraćanja djeteta, samo prigovorio istoj da se ne brine dovoljno za dijete pa izgovorene riječi ne mogu predstavljati nasilje u obitelji, a osobito ne u nazočnosti djeteta koje zbog starosti ne može shvatiti značenje izgovorenih riječi. Navodi i da je osuđujuća presuda utemeljena isključivo na iskazu navodne žrtve T.S., kojem je prvostupanjski sud poklonio vjeru iako je neistinit, dok je iskaz svjedokinje, majke okrivljenika krajnje iskren pa je zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika potpuno pogrešan.
6.2. Međutim, ovaj sud je ocijenio da je prvostupanjski sud opravdano na temelju iskaza žrtve nasilja T.S., koji je ocijenio kao neposredno uvjerljiv i vjerodostojan, a u kojem nije bilo nelogičnosti niti kontradiktornosti te iskaza B.N., koja je sadržajno potvrdila izgovorene riječi okrivljenika i odgurivanje nogom dječje košare, iako umanjujući značaj tih radnji, imao dovoljno osnova za zaključak da je okrivljenik predmetne zgode počinio psihičko nasilje nad izvanbračnom suprugom u nazočnosti njihovog djeteta, čime je ostvario zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
6.3. Bezuspješno okrivljenik u žalbi nastoji relativizirati svoje ponašanje, pokušavajući se opravdati za izgovorene riječi i odgurivanje nogom dječje košare, a što je nedvojbeno izazvalo kod žrtve uznemirenost i povredu dostojanstva kako je to ona i navela. Prvostupanjski sud, neposredno ocjenjujući iskaz žrtve kao životno logičan i okolnosan, nije našao niti jedan razlog zašto bi posumnjao u istinitost njenog iskaza te navodi žalbe ne dovode u pitanje objektivnost njenog iskazivanja, zbog čega za ovaj sud, kao niti za prvostupanjski sud, nema dvojbe da je okrivljeni počinio terećeni prekršaj.
6.4. U odnosu na navod žalbe da dijete staro šest mjeseci nije moglo razumjeti niti biti svjesno sadržaja izgovorenih riječi pa okrivljenik nije niti mogao počiniti nasilje u obitelji u nazočnosti djeteta kako ga se tereti, ukazuje se žalitelju da je isti neosnovan. Naime, konstitutivni element prekršaja nasilja u obitelji iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, je sama prisutnost djeteta (odnosno, drugih posebno zaštićenih osoba), a koje je u konkretnom slučaju nedvojbeno bilo prisutno, pri čemu nije od važnosti je li dijete razumjelo što se govori.
6.5. Provedene dokaze prvostupanjski sud je, sukladno odredbi čl. 88. st. 2. PZ-a, slobodno cijenio, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, te je na temelju tako provedenog dokaznog postupka izveo pravilan i nedvojben zaključak o krivnji na strani žalitelja. Odluku o krivnji prvostupanjski sud je valjano, detaljno i argumentirano obrazložio, te dao o svemu prihvatljive razloge, koje prihvaća i ovaj sud.
6.6. Stoga, po ocjeni ovog suda, navodi žalbe, u kojima žalitelj ne navodi nove činjenice i ne predlaže nove dokaze, u smislu odredbe čl. 193. st. 5. PZ-a, ne dovode u sumnju činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku.
7. Iz sadržaja žalbe, razvidno je da žalitelj u odnosu na žalbenu osnovu povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava zapravo ističe tzv. posrednu povredu materijalnog prekršajnog prava, koja bi proizlazila iz počinjenog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja pa se ne radi o samostalnoj žalbenoj osnovi iz čl. 194. t. 2. PZ-a te žalba ni u tom dijelu nije osnovana.
8. Iako okrivljenik u žalbi ne pobija presudu zbog izrečene novčane kazne, sama žalba podnesena zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, a temeljem odredbe čl. 202. st. 5. PZ-a, sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, dakle, izrečenoj novčanoj kazni. Stoga, razmotrivši odluku o novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. PZ-a, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, te je okrivljeniku za počinjeni prekršaj utvrdio novčanu kaznu primjerenu težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika i svrsi kažnjavanja iz čl. 6. i čl. 32. PZ-a. Po ocjeni ovog suda izrečena novčana kazna primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja jer je izrečena prvenstveno blaža vrsta kazne (budući da je za prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, alternativno propisana kao teža kazna, kazna zatvora u najduljem trajanju do 90 dana) i to u novčanom iznosu ispod posebno propisanog minimuma novčane kazne propisane za predmetni prekršaj pa je iz navedenog evidentno da je prvostupanjski sud uzeo u obzir i sve olakotne okolnosti na strani okrivljenika. Pravilno je prvostupanjski sud u izrečenu novčanu kaznu uračunao vrijeme oduzimanja slobode okrivljenika te mu ukazao na pogodnost plaćanja dvotrećinskog iznosa novčane kazne ukoliko istu plati u roku od 30 dana od primitka pravomoćne presude.
9. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st.
2. t. 3. c PZ-a, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. PZ-a određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.
10. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 203. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 26. siječnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vukovaru, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja
