REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Jž-1613/2019

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. T. D., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 31. svibnja 2019., broj: 6 Pp J-2482/2018, u sjednici vijeća održanoj 26. siječnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. T. D., ukida se prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 31. svibnja 2019., broj: 6 Pp J-2482/2018, okr. T. D. je proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je izrečena novčana kazna u iznosu 567,00 kuna (protuvrijednost 150 DEM odnosno 76,78 EUR), koju je dužna platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, te je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna.

2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnijela okrivljenica osobno, ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se žalba prihvati.

3. Žalba je osnovana.

4. U pravu je okrivljenica kada u žalbi tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, pri čemu ističe da „poziv nije dobila“ odnosno da „nije imala šansu dati svoj iskaz na sudu“.

4.1. Naime, pobijana presuda je donesena nakon održane glavne rasprave 30. svibnja 2019., na kojoj okrivljenica nije bila nazočna, a poziv joj je bio dostavljen isticanjem na oglasnoj ploči.

4.2. Međutim, prema podacima u spisu, poziv okrivljenici za glavnu raspravu zakazanu za 30. svibnja 2019. istaknut je na oglasnoj ploči 20. svibnja 2019. Prema čl. 145. st. 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), „protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču dostava se smatra uredno obavljenom“, kako to jasno navodi i prvostupanjski sud u naredbi od 17. svibnja 2019. o isticanju poziva na oglasnoj ploči. U konkretnom slučaju to znači da se dostava poziva okrivljenici smatra uredno obavljenom protekom 28. svibnja 2019., dakle 29. svibnja 2019.

4.3. S obzirom da je odredbom čl. 164. st. 2. Prekršajnog zakona propisano da „između dostave poziva okrivljeniku i dana zakazane glavne rasprave odnosno ispitivanja mora se okrivljeniku ostaviti vrijeme od najmanje tri dana radi pripreme obrane“, koji rok se može skratiti jedino na okrivljenikov zahtjev, a takav zahtjev okrivljenica u ovom prekršajnom predmetu nije postavila, to je nedvojbeno da okrivljenica nije bila uredno pozvana na glavnu raspravu zakazanu za 30. svibnja 2019., jer od dostave poziva do dana održavanje rasprave nije proteklo najmanje tri dana, kako to propisuje odredba čl. 164. st. 2. Prekršajnog zakona.

4.4. Odredbom čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona propisano je: „Ako na glavnu raspravu nisu došle uredno pozvane stranke i drugi uredno pozvani sudionici u postupku, glavna se rasprava može održati i donijeti presuda. Glavna se rasprava može održati bez nazočnosti okrivljenika ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.“ Slijedom citirane zakonske odredbe, jasno je i nedvojbeno da je osnovni preduvjet za održavanje glavne rasprave bez sudjelovanja okrivljenika da je okrivljenik uredno pozvan na glavnu raspravu odnosno ročište, što u ovom predmetu nije slučaj, a tek nakon toga se ocjenjuje je li ispitivanje okrivljenika potrebno i je li to od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

4.5. Odredbom čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona propisano je: „3. ako je održana glavna rasprava ili postupak proveden bez sudjelovanja stranaka i sudionika u postupku protivno odredbama ovoga Zakona.“ Budući da u ovom konkretnom predmetu okr. T. D. nije bila uredno pozvana na glavnu raspravu, to prvostupanjski sud nije mogao provesti istu bez sudjelovanja okrivljenice i donijeti presudu. Takvim postupanjem prvostupanjskog suda, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona, na koju okrivljenica u svojoj žalbi osnovano ukazuje.

5. Iz navedenih razloga, trebalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

6. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, pri čemu će iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

7. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 26. siječnja 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.