Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Fpž-36/2020
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca, kao predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog K. J., koju brani T. B., odvjetnica iz S., zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), odlučujući o žalbi okrivljenog K. J., podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Vijeća za prekršajni postupak, KLASA: UP/I-740-04/19-02/660, URBROJ: 513-07-17- 19-06 od 11. prosinca 2019., u sjednici vijeća održanoj 26. siječnja 2022.
r i j e š i o j e
I U povodu žalbe okrivljenog K. J., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijano rješenje o prekršaju i predmet dostavlja prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.
II. Uslijed odluke pod točkom I izreke ovog rješenja, žalba okrivljenika je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljeni K. J. proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Općeg poreznog zakona, pobliže opisanog u izreci pobijanog rješenja o prekršaju.
2. Istim rješenjem o prekršaju okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 kuna.
3. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenik je putem braniteljice podnio žalbu zbog bitne povrede odredbe prekršajnog postupka te pogrešne i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kako iz sadržaja žalbe proizlazi.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Ispitujući pobijano rješenje o prekršaju po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) i u okviru žalbenih navoda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Sud) utvrdio je da je pobijanim rješenjem počinjenja bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Člankom 195. stavkom 1. točkom 10. Prekršajnog zakona propisano je da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji ako se presuda temelji na dokazu iz članka 90. ovog Zakona. Člankom 90. stavkom 1. citiranog Zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakoniti način (nezakoniti dokazi), a člankom 90. stavkom 2. točkom 2. Prekršajnog zakona da su nezakoniti dokazi oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
7. Kao što je to razvidno iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja o prekršaju, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak svoju odluku o krivnji temelji na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona, konkretno, na iskazu svjedoka M. V., ovlaštenog službenika Porezne uprave, u dijelu kada on prepričava što mu je prilikom poreznog nadzora rekao K. J., vlasnik obrta, o čemu je sastavio Zapisniku o obavljenom nadzoru provođenja postupka fiskalizacije, evidentiranja prometa i izdavanja računa kod poreznog obveznika koji je obveznik fiskalizacije, Klasa: 471-02/19-01/799, Ur.broj: 513-07-17-19-02 od 15. srpnja 2019. (dalje u tekstu: Zapisnik o obavljenom nadzoru).
8. Nadalje, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak cijenilo provedene dokaze svakog za sebe i u njihovoj ukupnosti, a to znači i iskaz svjedoka u dijelu u kojem prepriča što mu je osumnjičenik rekao tijekom postupanja, a koji dio iskaza se i reproducira u obrazloženju odluke o prekršaju.
9. S tim u vezi treba istaknuti da u prikupljajući obavijesti ovlaštene službene osobe tijela državne uprave kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobe ispitati u svojstvu osumnjičenika i svjedoka, sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika i svjedoka u prekršajnog postupku i takvi se zapisnici mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku. Međutim, u konkretnom slučaju u Zapisniku o obavljenom nadzoru, ovlašteni službenik Porezne uprave naveo je sadržaj izjave poreznog obveznika, koji je u tom trenutku ima svojstvo osumnjičenika, koji iskaz je uzet bez propisanih upozorenja o njegovim pravima, sukladno članku 158. stavku 6. Prekršajnog zakona da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovom ispitivanju te sukladno članku 171. stavku 2. Prekršajnog zakona da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na postavljena pitanja.
10. Kako se u konkretnom slučaju ne radi o postupanju u skladu s citiranim zakonskim odredbama, takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti dokaz, već imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, već se na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.
11. Dakle, izvorni dokaz je u fazi postupanja vezano za porezni nadzor po Obavijesti o poreznom nadzoru KLASA: 471-01/19-01/799 URBROJ: 513-07-17-19- 01 od 12. srpnja 2019., pribavljen na nezakonit način jer su ovlašteni službenici uzeli izjavu od poreznog obveznika K. J., ali prethodno istog nisu propisno upozorili pa je i iskaz ovlaštenog službenika M. V. koji je u prekršajnom postupku ispitan kao svjedok i na kojem iskazu je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, između ostalih dokaza, temeljilo odluku o krivnji i prekršajnoj odgovornosti, nezakoniti dokazi.
12. Razlog za nezakonitost dokaza u ovom slučaju leži u nezakonitosti pribavljenog izvornog dokaza, a ako izvorni dokaz nije zakonit, automatski nisu zakoniti izvori saznanja do kojih se došlo iz toga dokaza.
13. Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, počinilo je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
14. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja, time da će prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u ponovnom postupku otkloniti istaknutu bitnu povredu, ponovo će pozvati okrivljenika da se očituje na okolnosti prekršaja činjenično opisanog u optužnom aktu, te će provesti sve potrebne i zakonite dokaze, u cilju utvrđivanja odlučnih činjenica koje se odnose na inkriminirano djelo, nakon čega će donijeti novu, na zakonu osnovanu i u svemu valjano obrazloženu odluku.
U Zagrebu 26. siječnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek, v.r.
Mladen Genc, v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Porenoj upravi, Područnom uredu Split, Vijeću za prekršajni postupak, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
