REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 3288/2018-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. B. iz P., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik N. D., odvjetnik u Š., protiv tuženice M. R. ud. J., koju zastupa punomoćnik Š. M., odvjetnik u Š., radi utvrđenja, zabrane uznemiravanja i činidbe, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Šibeniku br. Gž-358/15-2 od 2. svibnja 2017., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku br. P-2616/12 od 30. siječnja 2015., u sjednici vijeća održanoj 26. siječnja 2022.,

p r e s u d i o  j e:

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Presudom prvog stupnja prihvaćen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio da se utvrdi da je vlasnik za cijelo dijelova kat. čest. 518 i 519 k.o. R., koji su na skici mjesta spora od 11. listopada 2013. označeni slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, kao i da se naloži tuženoj da prestane na bilo koji način koristiti se tim dijelovima, a osobito da na iste pušta stoku i odlaže otpad, kao i da ukloni po pola ispiljeni bojler za vodu, posudu za hranjenje stoke, plastični sić s vodom dio drvenog stupa od struke, više dasaka, jedne vile, željezne lonce, željezna vrata koja su na skici mjesta spora ucrtana kod slova F, kao i betonske stupove koji su ucrtani u skici, kao i da se kloni svakog takvog i sličnog pačanja u buduće (toč. 1.). Ujedno je tužena obvezana tužitelju nadoknaditi troškove postupka u iznosu od 10.487,50 kn, sa zateznom kamatom tekućom od 30. siječnja 2015. do isplate, po stopi kako je to navedeno u izreci prvostupanjske presude (toč. 2.).

2. Presudom suda drugog stupnja prihvaćena je žalba tužene i preinačena je prvostupanjska presuda na način da je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, kao i zahtjev za naknadu troškova postupka (toč. I.), naloženo je tužitelju da tuženoj nadoknadi troškove postupka u iznosu od 2.812,50 kn (toč. II.), te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka (toč. III.).

3. Protiv presude suda drugoga stupnja tužitelj je pravodobno podnio reviziju iz čl. 382. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – dalje: ZPP), zbog počinjenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže se reviziju prihvatiti i ukinuti pobijanu drugostupanjsku presudu, te predmet vratiti na ponovno suđenje.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija tužitelja nije osnovana.

6. U konkretnom slučaju dopuštena je revizija iz čl. 382. st. 1. toć. 3. ZPP, budući je drugostupanjski sud pobijanu presudu donio primjenom odredbe čl. 373. a ZPP.

7. Prema odredbi čl. 373. a st. 1. ZPP drugostupanjski sud će presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe:

1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne, ili

2) da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno posredno izvedene dokaze.

Prema st. 2. istog članka drugostupanjski sud je ovlašten uzeti u obzir i činjenice o postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak na temelju drugih činjenica koje je po njegovoj ocjeni pravilno utvrdio, dok je prema st. 3. ako su ispunjeni uvjeti za donošenje presude iz st. 1. drugostupanjski sud može takvu presudu donijeti i u slučaju ako nađe da postoji bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

8. U povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP, revizijski sud prema odredbi čl. 392. a st. 1. ZPP ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu koji se pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

9. Preinačujući prvostupanjsku presudu i odbijajući postavljeni tužbeni zahtjev drugostupanjski sud je zaključio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući su izostali razlozi o odlučnim činjenicama. Pri tome je drugostupanjski sud svoju odluku utemeljio na sljedećim činjeničnim utvrđenjima:

- da je tužitelj vlasništvo čest. zem. 518 i 519 k.o. R. stekao na temelju ugovora o kupoprodaji zaključenog s ranijim vlasnikom T. R.,

- da je prvostupanjski sud propustio utvrditi je li tužitelj stekao i vlasništvo spornih dijelova navedenih nekretnina označenih slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A,

- da je raniji vlasnik T. R. u svom iskazu izričito naveo da je prilikom prodaje spornih nekretnina tužitelju istome pokazao da te nekretnine sežu do niskog betonskog zidića, koji je i uočen prilikom očevida,

- da je navedeni svjedok potvrdio da je tužitelju prodao sporne nekretnine samo do betonskog zidića,

- da se sporni dio nalazi izvan zidića,

- da je Ugovorom o darovanju iz 1959. darovateljica R. B. B. ud. J. darovala svojim kćerima I. R., pravnoj prednici tužitelja i majci prodavatelja T. R. i tuženoj određene nekretnine, time da su nekretnine čest. zem. 518 i 519 k.o. R. pripale u vlasništvo I. R.,

- da iz iskaza svjedoka B. R., P. R., A. R., P. G. i M. R. proizlazi da su dvije sestre svoje odnose na predmetu spora naknadno riješile na način da je utuženi dio pripao tuženoj, kojoj mjesto prijepora predstavlja jedini prolaz do nekretnina u njezinom vlasništvu, čest. zem. 341, 520, 521 i 522 k.o. R.,

- da je u vrijeme kupnje sporne nekretnine od strane tužitelja tužena bila u posjedu spornog dijela,

- da tužitelj naknadno, šest godina nakon kupnje, tek po izlasku geodeta saznao da su katastarske granice spornih nekretnina izvan samog betonskog zidića, te je tek nakon toga ustao tužbom u ovom predmetu.

10. Obzirom na takva činjenična utvrđenja drugostupanjski sud zaključuje da prednik tužitelja T. R. nije tužitelju prodao i sporne dijelove čest. zem. 518 i 519 k.o. R., već da je vlasnica spornog dijela upravo tužena, koja je to stekla diobom sa svojom sestrom I. R.. Radi toga je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice.

11. Tužitelj u reviziji prije svega ukazuje da je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer je u obrazloženju navedeno da je tužitelj vlasnik spornih čestica, a nakon toga da tužitelj nije vlasnik spornih dijelova.

Prema shvaćanju revizijskog suda nije počinjena navedena bitna povreda budući da drugostupanjski sud ističe da je tužitelj formalno upisan kao vlasnik cijelih spornih nekretnina, ali jednako tako utvrđuje da prednik tužitelja T. R. tužitelj nije prodao dio nekretnina koje se nalaze izvan betonskog zidića, te da je prodavatelj tužitelja uveo u posjedu upravo do tog betonskog zidića

12. Nadalje tužitelj ističe je drugostupanjski sud pogrešno zaključio da je tužena stekla sporni dio diobom, jer ista nije naslijedila sporne dijelove, već su cijele nekretnine pripale majci prodavatelja T. R.. Međutim, upravo na temelju iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da su se majka prodavatelja I. R. i tužena, nakon nasljeđivanja, dogovorile da sporni dio nekretnina pripadne tuženoj, kojoj taj dio služi kao jedini prilaz njezinim nekretninama, a osim toga ista je cijelo vrijeme koristila sporni dio, te niti prednica prodavatelja, a niti prodavatelj nisu poduzimali bilo kakve radnje kojima bi spriječili tuženu u korištenju tog dijela nekretnina. To također ukazuje na postojanje dogovora, kao i činjenicu da tužitelja prodavatelj nije uveo u posjed spornog dijela, već mu je prodao nekretnine isključivo do betonskog zidića, upravo onog dijela koji je prodavatelj imao u vlasništvu, neovisno o stanju zemljišnih knjiga.

13. Radi toga nije osnovan niti revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, pa je valjalo reviziju tužitelja odbiti primjenom odredbe čl. 393. ZPP.

Zagreb, 26. siječnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v.r.