Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: I Kž-426/2021-6

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Balenović, predsjednice vijeća, te Željka Horvatovića i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog I. J., zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi članka 34. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženog I. J. podnijetim protiv presude Županijskog suda u Splitu od 4. listopada 2021., broj K-43/2021., u sjednici vijeća održanoj 25. siječnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaćaju se žalbe državnog odvjetnika i optuženog I. J., ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, pred potpuno izmijenjeno vijeće.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom optuženi I. J. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela ubojstva u pokušaju iz članka 110. u vezi članka 34. stavka 1. i 2. KZ/11., činjenično i pravno opisano kao u izreci te presude, te je na temelju istog propisa, uz primjenu članka 48. stavka 1. i članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11., osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i tri mjeseca, a na temelju članka 57. stavka 1. i 2. KZ/11., izrečena mu je djelomična uvjetna osuda te je određeno će se od izrečene kazne izvršiti dio te kazne u trajanju od jedne godine (neuvjetovani dio kazne), dok se dio kazne u trajanju od jedne godine i tri mjeseca (uvjetovani dio kazne) neće izvršiti ako optuženik u roku od četiri godine ne počini novo kazneno djelo, s tim da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.

2. Na temelju članka 54. KZ/11., u neuvjetovani dio kazne optuženiku je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru od 8. srpnja 2020. do 28. srpnja 2020.

3. Na temelju članka 70. stavka 1. do 3. KZ/11., optuženiku je izrečena sigurnosna mjera psihosocijalnog tretmana koja će se za vrijeme neuvjetovanog dijela kazne izvršavati u ustanovi za izvršenje kazne zatvora, a tijekom uvjetovanog dijela u Probacijskom uredu u Splitu, koja mjera može trajati , u odnosu na neuvjetovani dio kazne, do prestanka izvršenja tog dijela kazne, a u odnosu na uvjetovani dio kazne do isteka roka provjeravanja, a najdulje dvije godine.

4. Na temelju članka 73. stavka 1. i 2. KZ/11., optuženiku je izrečena sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja A. M. u trajanju od jedne godine dulje od izrečene kazne zatvora i počinje teći od izvršnosti presude

5. Na temelju članka 79. stavka 1. i 2. KZ/11., od optuženika je oduzet jedan kuhinjski nož ukupne duljine 19 cm.

6. Na temelju članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), oštećeni A. M. je s imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu.

7. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 1. i 2. ZKP/08., optuženik je obvezan na ime troškova kaznenog postupka platiti 5.150,00 kuna te naknaditi paušalni trošak u iznosu od 600,00 kuna.

8. Protiv ove presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni i sigurnosnoj mjeri te je predložio da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem, odnosno da se preinači u odluci o kazni te ga osudi na kaznu zatvora bez izricanja djelomične uvjetne osude i bez izricanja sigurnosne mjere psihosocijalnog tretmana. na način da se optuženik osudi na strožu kaznu zatvora i da mu se izrekne sigurnosna mjera zabrane približavanja žrtvi u primjerenom trajanju.

7. Žalbu je pravodobno podnio i optuženi I. J. po branitelju R. P., odvjetniku u S., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni. Predložio je da se pobijana presuda preinači na način da ga se „oslobodi od optužbe.

8. Odgovor na žalbu optuženika podnio je državni odvjetnika predloživši da se ta žalba odbije kao neosnovana, dok je optuženik u svom odgovoru na žalbu državnog odvjetnika, koji je podnio po branitelju R. P., predložio da se ta žalba odbije kao neosnovana.

9. Spis je, u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08., bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

10. O sjednici drugostupanjskog vijeća, na temelju članka 475. stavak 2. ZKP/08., izvješteni su optuženi I. J. i njegov branitelj odvjetnik R. P. koji su u žalbi to zahtijevali, te državni odvjetnik. Na temelju članka 475. stavka 4. ZKP/08. sjednica vijeća je održana u odsutnosti optuženika i njegovog branitelja odvjetnika R. P. koji su obavijestili sud da neće pristupiti na sjednicu vijeća, kao i državnog odvjetnika.

11. Žalbe su osnovane.

12. Iako optuženik uvodno ističe žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka istu u žalbi ne obrazlaže, a ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08. drugostupanjski sud nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka.

13. U pravu je državni odvjetnik kad u žalbi ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i to u odnosu na oblik namjere, budući da je sud utvrdio da je optuženik inkriminirano kazneno djelo počinio s neizravno namjerom, iako je takav zaključak prvostupanjskog suda doveden u sumnju izvedenim dokazima i utvrđenim okolnostima djela.

14. Naime, optuženom I. J. stavljeno je na teret da je 8. srpnja 2020. oko 18,15 sati u mjestu G., kućni broj ...., nakon prepirke i tjelesnog sukoba s A. M., otišao po nož te se vratio i u cilju oduzimanja života A. M., dok mu je ovaj bio okrenut leđima, kuhinjskim nožem duljine 19 cm, duljine oštrice 8 cm uboo A. M. u desnu stranu leđa ispod desne lopatice i u desnu natkoljenicu, zadavši mu ubodnu reznu ranu na desnoj natkoljenici, koja je laka tjelesna ozljeda i ubodnu ranu desne strane leđa ispod desne lopatice s ubodnim kanalom između 5 i 8 centimetara s oštećenjem kože, potkožja, međurebrenih mišića, poplućnice, srednjeg i gornjeg režnja pluća s prodorom zraka u prsnu šupljinu, koja je ozljeda teške naravi, a oštećenik je podvrgnut operacijskom zahvatu, na koji je način poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela te je počinio kazneno djelo ubojstva u pokušaju iz članka 110. u vezi članka 34. stavka 1. i 2. KZ/11.

15. U razlozima pobijane presude prvostupanjski sud je naveo „… da je temeljem utvrđenih činjenica iz provedenih dokaza tijekom dokaznog postupka, izmijenio u činjeničnom opisu izreke presude oblik krivnje iz postupanja u izravnoj namjeri kako je navedeno u optužnici u postupanje s neizravnom na namjerom (…).“

16. Temeljna razlika između izravne i neizravne namjere je u voljnoj komponenti, kao jednoj (druga je intelektualna komponenta) od sastavnica namjere. Naime, kod izravne namjere počinitelj ide za tim da ostvari biće kaznenog djela pri čemu je njegova volja usmjerena na realizaciju djela i ostvarenja posljedice djela. Naprotiv, kod neizravne namjere počinitelj ne teži ostvarenju posljedice iz bića kaznenog djela, posljedica nije primarni cilj njegova djelovanja, međutim, iako svjestan da ona može nastupiti, on na to pristaje.

17. Kad je riječ o kaznenim djelima protiv života i tijela, od kojih su najteža kazneno djelo ubojstva i teškog ubojstva, voljna sastavnica kod tih djela se prosuđuje s obzirom na uporabljeno sredstvo, mjesto ozljeđivanja, način i jačinu zadavanja ozljeda itd.

18. Prema tome, s pravom državni odvjetnik ističe da inkriminirano postupanje optuženog I. J. koji je kritične zgode oštećenika napao kuhinjskim nožem duljine 19 cm, čija je oštrica duga 8 cm te ga je tim nožem, silom srednje jakog inteziteta uboo u desnu stranu leđa, ispod desne lopatice s ubodnim kanalom između 5 i 8 centimetara, kojom prilikom je došlo do ozljeđivanja vitalnog dijela tijela - pluća, a koju je ozljedu liječnik vještak kvalificirao kao tešku tjelesnu ozljedu, s tim da je zbog zadobivenih ozljeda oštećenik podvrgnut operativnom zahvatu, sve ove okolnosti djela dovode u sumnju utvrđenje prvostupanjskog suda da je optuženik pristao usmrtiti oštećenika.

19. Uostalom, kad prvostupanjski sud u razlozima presude, obrazlažući postupanje optuženika konstatira: „Na to upućuje i činjenica da je okrivljenik došao pred žrtvinu kuću, a nakon prepirke iz vozila uzeo nož, što znači da okrivljenik, nakon što je onaj raniji protupravni napad prestao, sad želi novi sukob …“ (stranica 12. odlomak 2.), i ova okolnost opravdava tvrdnju državnog odvjetnika da za sada proizlazi drugačiji zaključak nego ga je izveo prvostupanjski sud u odnosu na subjektivni element kaznenog djela stavljanog optuženiku na teret.

20. Da je tome tako proizlazi i iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. A. A., kao i usmene dopune tog nalaza koju je vještak iznio na ročištu od 10. ožujka 2021. Naime, u svezi mehanizma ozljeda koje je oštećeni A. M. kritične zgode zadobio, vještak je naveo, a u slučaju da je istim sredstvom (kuhinjski nož kojim je optuženik uboo oštećenika), i istim intezitetom, dakle silom srednje jakog inteziteta, ubod išao nekim drugim smjerom, da je mogao je dovesti do osobito teške tjelesne ozljede ili teške tjelesne ozljede sa smrtnim ishodom jer je, s obzirom na mjesto uboda, moglo doći do oštećenja prsne aorte, što bi dovelo do smrtnog ishoda. Prema tome, ispravno državni odvjetnik tvrdi da smrtna posljedica u konkretnom slučaju nije nastupila samo spletom sretnih okolnosti po oštećenika.

21. Kraj takvog stanja stvari osnovan je žalbeni prigovor državnog odvjetnika u odnosu na utvrđenje prvostupanjskog suda u pogledu oblika namjere s kojom je optuženik I. J. počinio inkriminirano kazneno djelo jer utvrđene okolnosti djela, za sada, ozbiljno dovode u sumnju pravilnost zaključaka suda da optuženik inkriminirano kazneno djelo nije počinio s izravnom već s neizravnom namjerom.

22. U kontekstu onog što je u okviru pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja prethodno navedeno, prvostupanjski sud će također razmotriti i žalbeni prigovor optuženika te će ocjenom personalnih i materijalnih dokaza utvrditi je li optuženik kritične zgode nožem uboo oštećenika kako bi od sebe odbio njegov istodobni protupravni napad, pa se, kako to navodi u žalbi, nalazio u nužnoj obrani, dok ostale žalbene osnove koje je u žalbi također isticao, nije obrazložio.

23. Iako je prvostupanjska presuda ukinuta zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, valja ukazati i na odluku o sigurnosnoj mjeri obveznog psihosocijalnog tretmana koju je prvostupanjski sud izrekao optuženiku. Naime, sukladno članku 70. stavka 1. KZ/11., sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana sud može izreći počiniteljima kaznenih djela s obilježjima nasilja ako postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo. O tome da li postoji opasnost da će počinitelj ponoviti isto ili slično djelo potrebno je ispitati psihijatrijskog vještaka i tek ako vještak zaključi ta opasnost postoji, sud će počinitelju izreći sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana.

24. Iz naprijed navedenih je razloga na temelju članka 483. stavka 1. i članka 484. stavka 1. ZKP/08. riješeno kao u izreci.

25. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će za osnovu uzeti prijašnju optužnicu te će izvesti sve one personalne i materijalne dokaze koje je već jednom izveo, a ako nađe potrebnim i nove dokaze, koje će nakon toga pažljivo i savjesno ocijeniti svaki posebno i u njihovoj međusobnoj vezi, pa nakon što raspravi sva sporna pravna i činjenična pitanja na koja ga je upozorio ovaj drugostupanjski sud, donijeti će novu, pravilnu i zakonitu presudu.

Zagreb, 25. siječnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Marija Balenović, v.r.