REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: I Kž 132/2021.-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa kao predsjednika vijeća te dr. sc. Marina Mrčele, izv. prof. i dr. sc., Zdenka Konjića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Setnik kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog H. J., zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. u vezi s člankom 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17. i 118/18.; dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Rijeci od 7. siječnja 2021. broj K-20/19., u sjednici vijeća održanoj 25. siječnja 2022.
r i j e š i o j e:
I. U povodu žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda u cijelosti i predmet upućuje nadležnom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
II. Uslijed odluke pod točkom I. žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom optuženi H. J. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11. Na temelju članka 235. stavak 1. KZ/11. osuđen je na kaznu zatvora tri mjeseca, a na temelju članka 56. stavak 1., 2. i 3. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda, s time da se kazna zatvora neće izvršiti ako optuženi u roku provjeravanja od jedne godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 1. i 2. točka 6. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17.; dalje: ZKP/08.) optuženiku je naloženo podmirivanje troškova kaznenog postupka i to paušalni iznos 1.000,00 kuna u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
1.1. Istom presudom, na temelju članka 453., točke 1. ZKP/08., optuženik je oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavak. 1. u vezi s člankom 34. KZ/11. Na temelju članka 79. stavka 3.
I Kž 132/2021.-4
KZ/11. od optuženika je oduzet nož nepoznate marke s crvenom PVC drškom ukupne dužine 30 cm od čega je dužina oštrice 19 cm te nož marke Domy s crnom PVC drškom ukupne dužine 26 cm od čega je dužina oštrice 14,5 cm. Na temelju članka. 149 stavka 1. ZKP/08. određeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1.-5. ZKP/08. te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik.
2.1. Državni odvjetnik žali se zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine, a predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je optuženik po branitelju, odvjetniku G. C.. Predložio je da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.
4. Spis je u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08. bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
5. Ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti (članak 476. stavak 1. ZKP/08.) utvrđeno je da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Zbog te povrede presudu je trebalo ukinuti. S obzirom na to, žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.
5.1. U optužnici je državni odvjetnik jednim činjeničnim opisom teretio optuženika da je u stjecaju počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede u pokušaju iz članka 118. stavka 1. u vezi s člankom 34. KZ/11. te kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11.
5.2. U pobijanoj presudi prvostupanjski je sud optuženika proglasio krivim za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11., a oslobodio ga je optužbe za kazneno djelo iz članka 118. stavak 1. u vezi s člankom 34. KZ/11. ocijenivši da je optuženik u odnosu na to djelo postupao u nužnoj obrani. U takvoj pravnoj situaciji prvostupanjski je sud trebao razdvojiti jedinstveni činjenični opis optuženja u dvije točke. Jedna je točka činjeničnog opisa trebala sadržavati subjektivne i objektivne sastavnice samo kaznenog djela za koje je optuženik proglašen krivim, a druga je točka trebala sadržavati samo sastavnice djela za koje je optuženik oslobođen optužbe. No, odvajajući činjenični opis optuženja za kazneno djelo iz članka 235. stavka 1. KZ/11. u osuđujućem dijelu presude, a potom ostavljajući isti činjenični opis i kod opisivanja kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. u vezi s člankom 34. KZ/11. u oslobađajućem dijelu presude, prvostupanjski je sud pogriješio i izreku presude učinio proturječnom samo sebi, a time je izreka pobijane presude postala nerazumljiva te se zato ne može ispitati.
5.3. Naime, prvostupanjski je sud jedan činjenični opis optuženja razdvojio na dva dijela. Činjenični opis osuđujućeg dijela presude sadrži bitna obilježja kaznenog djela iz članka 235. stavak 1. KZ/11. Drugi dio izreke pobijane presude sadrži činjenični
I Kž 132/2021.-4
opis kaznenog djela za koje je optuženik oslobođen optužbe, ali je pritom prvostupanjski sud u cijelosti preuzeo činjenični opis iz optužnice u kojem su sadržana i bitna obilježja kaznenog djela iz članka 235. stavak 1. KZ/11. za koje djelo je optuženik prethodno proglašen krivim.
5.4. Dakle, u izreci pobijane presude je za isti činjenični opis u odnosu na optuženika za jedno kazneno djelo istovremeno donesena i osuđujuća i oslobađajuća presuda jer i osuđujući i oslobađajući dio sadrže sastavnice kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavka 1. KZ/11. Zbog toga je izreka presuda proturječna samoj sebi i zato nerazumljiva pa se pobijana presuda ne može ispitati.
6. Budući da je prvostupanjski sud na opisani način ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., to je u povodu žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, prvostupanjsku presudu u cijelosti trebalo ukinuti i predmet uputiti nadležnom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. Žalba državnog odvjetnika je stoga za sada bespredmetna.
6.1. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud će uzeti u obzir navedeno. Provest će sve do sada izvedene dokaze, a po potrebi i nove te će nakon pažljivo provedenog postupka i savjesne raščlambe dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku koju će pravilno sastaviti i obrazložiti.
7. Iako se pobijana presuda zbog postojanja navedene bitne povreda odredaba kaznenog postupka nije mogla ispitati, ipak, radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, u smislu članka 487. stavka 4. ZKP/08. treba navesti i sljedeće. Pri ponovnom odlučivanju prvostupanjski sud treba precizno odrediti dinamiku kretanja optuženika i oštećenika u trenutku međusobnog uočavanja. To je nužno radi pravilnog utvrđivanja je li riječ o napadu oštećenika na optuženika ili kretanje optuženika i oštećenika u trenutku njihovog međusobnog uočavanja upućuje na to da je kod obojice postojala spremnost za međusobni obračun.
8. Osim toga, prvostupanjski će sud, ako donese odluku kojom se optuženika proglašava krivim te ga osudi na kaznu zatvora, voditi računa o tome da treba donijeti i odluku o uračunavanju pritvora i istražnog zatvora. Ovo se napominje zato što je prvostupanjski sud izričući uvjetnu osudu optuženiku za kazneno djelo oštećenja tuđe stvari propustio optuženiku u kaznu zatvora na koju ga je osudio uračunati oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom (članak 54. KZ/11.).
Zagreb, 25. siječnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Damir Kos, v.r.
