REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj: 18 R1-22/2019-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Nadi Mohač, u izvanparničnom predmetu predlagatelja M. T. iz K. T., K. OIB: ., kojeg zastupa punomoćnica N. Đ. T., odvjetnica u Z., ., protiv protustranke Ž.. T. iz K.T. M. OIB: ujedno i kao nasljednika pok. S. T. iz K. T., M., OIB:., kojeg zastupa punomoćnica K.K., odvjetnica u Z., radi uređenja međe, nakon dana 17. rujna 2019. održanog ročišta i očevida i nakon dana 29. listopada 2021. zaprimljenog nalaza i mišljenja geodetskog vještaka, dana 25. siječnja 2022.

r i j e š i o  j e

I. Uređuje se temeljem sporazuma stranaka međa između nekretnina predlagatelja M. T. čkbr. 1871/3, oranice od 455 čhv ili 1636 m2, čkbr. 1873/2, oranice od 76 čhv ili 273 m2 i čkbr. 1881/4, oranice od 434 čhv ili 1561 m2 k.o. S. i nekretnina protustranke Ž. T. čkbr. 1871/2, pašnjaka od 330 čhv ili 1187 m2, čkbr. 1868/3, livade od 345 čhv ili 1241 m2 (u katastru upisana kao čkbr. 1868, kuća i dvorište od 637 m2) te čkbr. 1881/7, oranice od 434 čhv ili 1561 m2, sve k.o. S., linijom koja prolazi između točaka A-B-C-D skice očevida geodetskog vještaka – društva od 17. rujna 2019.

II. Uređuje se temeljem sporazuma stranaka međa između nekretnine predlagatelja M. T. i to čkbr. 1871/3, oranice od 455 čhv ili 1636 m2 i nekretnine protustranke Ž. T. čkbr. 1870, oranice od 223 čhv ili 802 m2, sve k.o. S., linijom koja prolazi između točaka E-F skice očevida geodetskog vještaka – društva od 17. rujna 2019.

III. Uređuje se temeljem posljednjeg stanja posjeda međa između nekretnine predlagatelja M. T. i to čkbr. 1881/4, oranice od 434 čhv ili 1561 m2 k.o. S. i nekretnina protustranke Ž. T. i to čkbr. 1870, oranice od 223 čhv ili 802 m2 te čkbr. 1869/1, oranice od 226 čhv ili 813 m2, sve k.o. S. linijom koja prolazi između točaka F-G skice očevida geodetskog vještaka – društva od 17. rujna 2019.

IV. Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima, smatra se da postoji vlasništvo do ove međe, a tko tvrdi suprotno, treba to i dokazati.

V. Svaka stranka može u parnici dokazivati svoje vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovoga rješenja.

VI. Svaka stranka snosi troškove vlastitog zastupanja po punomoćniku.

VII. O troškovima postupka s osnova sudskih pristojbi, geodetskog vještačenja i vanjskog uredovanja suda odlučit će se naknadno.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio prijedlog radi uređenja međe protiv protustranaka Ž. T. i S.(S.) T. U prijedlogu je naveo da je upisan kao vlasnik i posjednik nekretnine upisanih u z.k.ul. 1662 k.o. S. i to čkbr. 1871/3, oranice od 1636 m2, a da su protustranke upisane kao suvlasnici i posjednici čkbr. 1871/2, upisane u z.k.ul. 983 k.o. S.. Naveo je da u donjem dijelu nekretnine prema putu nisu vidljivi međašni znaci, odnosno da su isti nestali. Predložio je stoga da sud uredi među između tih nekretnina.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka Ž. T. se protivio prijedlogu, navodeći da je nekretnina protustranaka u naravi kuća, dvorište i pašnjak te da između nekretnina stranaka postoji međa u ravnoj liniji u vidu ograde, koja je u jednom dijelu izgrađena od betonskog parapeta i žice, a u drugom dijelu u vidu plastificirane žice. Napomenuo je da je prijedlog predlagatelja da su međašni znaci "u donjem dijelu nekretnine prema putu" nestali, iz čega se ne može sa sigurnošću utvrditi radi li se o međi na istočnom ili zapadnom dijelu, ali je naveo da u svakom slučaju na istočnoj međi između nekretnina stranaka koja je bliža javnom putu među predstavlja drveni stup, kao međašni znak. Naveo je da međa između ove dvije nekretnine u opisanom obliku postoji više od 50 godina i da nikada nije bilo spora između stranaka. Protustranka je osporio navod predlagatelja da su međašni znaci nestali te smatra da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za uređenje međe, slijedom čega je predložio da sud odbaci prijedlog.

3. Protustranka S. T. je u odgovoru na prijedlog naveo da već 50 godina postoje vidljive međašne oznake u obliku stupova i da nikada do sada međa nije bila sporna. Protivio se stoga prijedlogu za uređenje međe.

4. Podneskom od 9. lipnja 2016. predlagatelj je proširio prijedlog za uređenje međe i između čkbr. čkbr. 1870 k.o. S., koja je u posjedu protustranaka i čkbr. 1871/3 k.o. S., koja je u posjedu predlagatelja te međa između čkbr. 1881/4 i čkbr. 1871/4, k.o. S., koje su u posjedu predlagatelja te čkbr. 1870 i 1869/1, koje su u posjedu protustranaka, a radi se nekretninama koje predstavljaju jednu cjelinu.

5. 1. Podneskom od 13. lipnja 2016. protustranka Ž. T. je naveo da ostaje kod prijedloga da se prijedlog odbaci jer postoje međašni znaci. Također je naveo da je samo on u posjedu čkbr. 1871/3 k.o. S., a da protustranka posjeduje i čkbr. 1868 k.o. S., koja nije obuhvaćena prijedlogom. Naveo je također da između čkbr. 1871/3 i čkbr. 1871/2 k.o. S postoji međašni znak u obliku drvenog stupa u donjem dijelu nekretnine kod javnog puta. Napomenuo je da je predlagatelj uz podnesak od 9. lipnja 2015. dostavio skicu premjeravanja iz 1971. te da od tada postoje međe u obliku kao što postoje i danas na licu mjesta. Naime, do premjeravanja je došlo kad je protustranka Ž. T. gradio kuću te je s prednikom predlagtelja, odnosno s njegovim ocem J. T. dogovorio da će se južna međa njegove nekretnine pomaknuti u parcelu predlagatelja čkbr. 1871/3 k.o. Selno, a za istu udaljenost je pomaknuta međa nekretnine predlagatelja čkbr. 1871/3 u nekretninu protustranke Ž. T. i to čkbr. 1870 k.o. S.. U skladu s tada dogovorenim međama stranke od 1971. uživaju svoje nekretnine. Nadalje, naveo je da međa između nekretnina čkbr. 1871/2 i čkbr. 1871/3 ide do ograde u vlasništvu Ž. T., koja je izgrađena na betonskom parapetu u vidu žičanog pletiva te je fiksna i nepromijenjena više od 50 godina te dosad nije bila niti nevidljiva, niti sporna.

5. 2. Protustranka Ž. T. je istaknuo da predlagatelj podneskom od 9. lipnja 2015. traži i da se uredi međa između nekretnine predlagatelja čkbr. 1871/3 k.o. S. i nekretnine protustranke čkbr. 1870, s time da je ta međa definirana upravo premjeravanjem 1971. i da se uživa u skladu s tada postignutim dogovorom, tim više i dalje između nekretnine čkbr. 1871/2 i čkbr. 1870 k.o. S., što prijedlogom nije niti obuhvaćeno.

5. 3. Što se tiče uređenja međe između nekretnine čkbr. 1869/1 i čkbr. 1871/4 k.o. S. protustranka je naveo da su obje nekretnine u posjedu protustranke Ž. T., pa kako se međa uređuje između susjeda, to je uređenje međe kako to predlaže predlagatelj nemoguće.

5. 4. Protustranka se također protivio uređenju međa između nekretnina predlagatelja čkbr. 1869/1 i čkbr. 1870 k.o. S. jer postoje vidljive međe u obliku drvenih stupova na terenu te sa svake strane postoji mirni posjed obiju stranaka.

6. 1. Na ročištu održanom 3. listopada 2017. predlagatelj je pojasnio da predlaže uređenje međe između nekretnina:

- čkbr. 1871/3 (u posjedu predlagatelja) i čkbr. 1871/2 (u posjedu protustranaka),

- čkbr. 1871/3 (u posjedu predlagatelja) i čkbr. 1870 (u posjedu protustranaka),

- čkbr. 1881/4 i čkbr. 1871/4 (u posjedu predlagatelja) i čkbr. 1870 i čkbr. 1869/1 (u posjedu protustranaka), sve k.o. S..

6. 2. Na istom ročištu protustranke su ostale kod navoda da ne postoje uvjeti za uređenje međe između čkbr. 1871/4 prema čkbr. 1869/1, jer se obje nekretnine nalaze u posjedu protustranke Ž. T., već da bi se eventualno mogla urediti međa između čkbr. 1871/4 prema čkbr. 1881/4.

6. 3. Nakon toga predlagatelj je naveo da je on, a ne protustranka Ž. T. vlasnik i posjednik čkbr. 1871/4 k.o. S., koja je u katastru upisana na posjednika M. B., a u naravi se radi o putu predlagatelja.

7. Tijekom postupka je umro protustranka S. T., pa je postupak iza njega preuzeo Ž. T., kao njegov nasljednik.

8. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u kopije z.k. izvadaka i u kopiju katastarskog plana na listu br. 3-5 spisa, u prijepise posjedovnih listova, skicu premjeravanja i kopiju katastarskog plana na listu br. 24-30 spisa, u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika V. P. kao povjerenika ovog suda, poslovni broj UPP- OS-187/18 i O-1422/18 od 10. listopada 2018. na listu br. 42-44 spisa, proveo je ročište na terenu i očevid uz sudjelovanje geodetskog vještaka te je saslušao svjedoke M. B., J. P., T. O., B.T.i B. H., saslušao je stranke u svrhu dokazivanja te je izvršio uvid u nalaz i mišljenje geodetskog vještaka – društva na stranicama br. 83- 94 spisa.

9. Geodetskim vještačenjem na terenu utvrđeno je da čkbr. 1871/2, 1868 i 1881/7 predstavljaju jednu gospodarsku cjelinu, koja se sastoji od kuće, gospodarske zgrade, vrta i voćnjaka te oranice i nalaze se u posjedu protustranke Ž. T., a upisane su u posjedovni list br. 333 k.o. S.. Čkbr. 1871/3, 1873/2 i 1881/4 predstavljaju drugu gospodarsku cjelinu i u posjedu su predlagatelja. Čkbr. 1870 i čkbr. 1869/1 u naravi predstavljaju jednu oranicu upisanu u posjedovni list 333 k.o. S., a kao posjednik je upisan protustranka Ž. T. Na opisani način nekretnina protustranke graniči s nekretninom predlagatelja sa sjeverne i južne strane.

10. 1. Očevidom je utvrđeno da međusobno granične i da su susjedne nekretnine stranaka i to čkbr. 1871/3, k.o. S. (u vlasništvu predlagatelja), koja s nekretninama protustranke graniči s dvije strane i to s jedne strane sa čkbr. 1871/2, k.o. S., koja je u naravi kuća, gospodarske zgrade i dvorište, sa čkbr. 1868 k.o. S. jednim dijelom, a to je u naravi vrt i oranica. S druge strane čkbr. 1871/3 k.o. S. (u vlasništvu predlagatelja) graniči sa čkbr. 1870 k.o. S. (u vlasništvu protustranke).

10. 2. Nadalje, međusobno graniče nekretnina protustranke čkbr. 1868 k.o. s nekretninom predlagatelja čkbr. 1873/2 k.o. S.

Također su susjedne nekretnine čkbr. 1881/4 k.o. S. (u vlasništvu predlagatelja) s nekretninom protustranke čkbr. 1881/7 k.o. S..

10. 3. Utvrđeno je da je također sporna međa između nekretnine predlagatelja čkbr. 1881/4 k.o. S. s nekretninom protustranke čkbr. 1870 i čkbr. 1869/1 k.o. S.

10. 4. Punomoćnici stranaka su iz razloga ekonomičnosti predložili da se uredi međa i između nekretnina predlagatelja čkbr. 1871/3 i 1873/2 k.o. S. s nekretninom protustranke čkbr. 1868 k.o. S. te između nekretnine predlagatelja čkbr. 1881/4 k.o. S. s nekretninom protustranke čkbr. 1881/7 k.o. S.

10. 5. Daljnjim očevidom utvrđeno je da između nekretnine predlagatelja čkbr. 1871/3 i nekretnine protustranke čkbr. 1871/2 većim dijelom postoji ograda od betonskog parapeta sa žičanim pletivom te su se stranke sporazumjele da se međa uredi linijom uz vanjsko lice ograde gledajući iz smjera kuće i dvorišta protustranke, a također da se u nastavku te ograde međa uredi prema čkbr. 1868 i čkbr. 1881/7 te također i međa između čestice br. 1868 i 1881/7 u vlasništvu protustranke u odnosu na čkbr. 1873/2 i čkbr. 1881/4 u vlasništvu predlagatelja.

10. 6. Nadalje, utvrđeno je da između nekretnina u vlasništvu predlagtelja i to čkbr. 1871/3 i čkbr. 1873/2 prema nekretnini protustranke čkbr. 1870 nema nikakve ograde, ali je bila vidljiva granica posjedovanja tih nekretnina jer su nekretnine predlagatelja u naravi livade, a čkbr. 1870 je u naravi oranica te su stranke sporazumno pokazale liniju kojim bi se uredila međa između tih čestica.

11. 1. Svjedok M. B. iskazao je da je vlasnik i posjednik nekretnina koje se nalaze u neposrednoj blizini nekretnina stranaka, odnosno da je vlasnik i posjednik čkbr. 1871/4 i čkbr. 1809/2 te čkbr. 1866/3 k.o. S.. Što se tiče čkbr. 1871/4, naveo je da se na terenu može vidjeti da se u nastavku nalazi sporni dio zemljišta između nekretnina stranaka i to u pogledu čestice predlagatelja čkbr. 1881/4 i čestice protustranke 1870 i 1869/1 k.o. S.. Čestica br. 1871/4 je sada u naravi travnati dio, kojeg on nije kosio, niti ne kosi, a to kosi protustranka Ž. T. i on se vozi po tom zemljištu do svojih oranica, odnosno do čkbr. 1870 i 1869/1 k.o. S.. Naveo je da čestice protustranke pod navedenim oznakama u naravi predstavljaju oranice i protustranka ih ore i obrađuje već dulje vrijeme (otprilike dvije godine) do linije kako su iste izorane i sada prema čestici predlagatelja br. 1881/4, a prije toga je taj sporni dio bio travnata površina, kao što je i sada trava na čestici br. 1871/4 k.o. S.

11. 2. Na pitanje koliko dugo protustranka koristi čkbr. 1871/4 na način da vozi po istoj do svojih oranica br. 1869/1 i 1870, svjedok je izjavio da vozi već jako dugo po toj čestici. Sjeća se samo da je nekada davno otac M. T. branio ocu protustranke da kosi čkbr. 1871/4, već mu je samo dopuštao da tuda vozi, s time da je otac od Ž. T. umro negdje 1966. Na pitanje je li u širini čestice br. 1871/4 do čkbr. 1873/2 bio travnati put, svjedok je izjavio da je to bio sve travnati put do prije nekog vremena i Ž. T. je koristio taj dio zemljišta kao put.

12. Svjedok J. P. je iskazao da mu je poznato kako su stranke posjedovale svoje nekretnine gledajući iz smjera ceste, lijevo od nekretnina protustranke vidljiv je električni "A" stup te mu je poznato da je sada u ovom predmetu sporan dio zemljišta desno od tog "A" stupa, koji je trenutno izoran i vidi se da je na istome prije ove godine rasla pšenica. Tako kako sada izgleda to zemljište, tako je izgledalo i ranije te u odnosu na sada vidljive razlike u načinu posjedovanja nekretnina stranaka nije bilo nikakvih promjena od sredine prošlog stoljeća. Prema njegovom saznanju, niti je predlagatelj mijenjao granice posjedovanja svoje čestice br. 1881/4, koja je u naravi livada, a niti protustranka Ž. T. prema toj predlagateljevoj nekretnini. Na pitanje odakle su mu poznate činjenice o kojima je iskazivao, svjedok je izjavio da živi u neposrednoj blizini jer se njegova kuća i dvorište nalaze odmah do kuće i dvorišta M.B.. Na tom dijelu gdje se nalaze sporne nekretnine nema nikakvu nekretninu, već samo živi u neposrednoj blizini istih. Na pitanje čiji je travnati dio nekretnine koji se nalazi lijevo od električnog stupa svjedok je izjavio da je taj travnati dio put kojeg koristi Ž. T. da dolazi do svojih nekretnina, a u čijem je vlasništvu taj put nije mu poznato. Na pitanje je li taj put koji je sada vidljiv kao travnati i koji se po tome razlikuje od oranice protustranke, i ranije bio takav, svjedok je izjavio da iznad izoranog dijela nije bilo tako vidljive travnate površine u nastavku čkbr. 1871/4 pa do

13. Svjedokinja T. O. je iskazala da je stanje posjeda između oranice njezinog oca, odnosno protustranke Ž. T. br. 1870 i br. 1869/1 te livade predlagatelja br. 1881/4 jednako kao i prije, njezin otac je svoje oranice oduvijek orao do iste linije do koje su oranice izorane i sada. Čkbr. 1871/4, koja sada izgleda kao travnati put, oduvijek je koristila njezina obitelj na način da su po istoj vozili i kosili travu, ali tu travu nisu sakupljali i vozili doma, već su ju ostavljali na mjestu.

14. Svjedok B, T,, inače sin protustranke Ž, T. iskazao je da je protustranka oduvijek orao prema nekretnini predlagatelja do iste linije kao što je to izorano i sada i na tom izoranom dijelu nikada nije bilo travnatog puta, kao što je to na čkbr. 1871/4. Naveo je da su čkbr. 1871/4 oduvijek koristili članovi njegove obitelji kao put te su to redovito kosili kako to ne bi zaraslo u trnje i korov. Svjedok je izjavio da je u posjedu i vlasništvu njegovog oca i čkbr. 1881/5, koja je u naravi oranica i sada na istoj raste kukuruz, do te čestice dolaze preko svojih nekretnina br. 1870 i 1869/1 po putu, odnosno preko čkbr. 1871/4 do čkbr. 1881/5. Na pitanje kojim dijelom čkbr. 1870 i čkbr. 1869/1 oni tada voze, izjavio je da mogu voziti po tim česticama kuda žele, ali u pravilu voze sredinom tog kompleksa te kod električnog stupa skreću u lijevo. Na pitanje kako na taj način mogu voziti u situaciji kad je na čkbr. 1870 i čkbr. 1869/1 posijana neka kultura, izjavio je da prilagođavaju poljoprivredne kulture na tim česticama u odnosu na čkbr. 1881/5 tako da vožnjom preko čkbr. 1870 i čkbr. 1869/1 ne rade štetu na posijanoj kulturi na istima, a do čkbr. 1881/5 nemaju nikakav drugi put.

15. Svjedokinja B.H., inače supruga predlagatelja, iskazala je da je prije pet do šest godina Ž. T. izorao svoje čestice br. 1870 i 1869/1 s time da je tada orao dalje prema predlagateljevoj čestici br. 1881/4, odnosno ušao je na predlagateljevu česticu što to do tada nije činio na tom spornom dijelu zemljišta i prije je tu rasla trava. Predlagatelj je bio ljut zbog toga i želio je pocijepati kukuruz kojeg je protustranka posijao na tom spornom dijelu zemljišta, ali ga je ona zamolila da to ne radi kako ne bi došlo do sukoba. Navela je da je taj sporni dio bio u posjedu predlagatelja. Svjedokinja je izjavila da travnatu površinu na čkbr. 1871/4 protustranka ima pravo koristiti za provoz do svoje čestice br. 1881/5, a na tu česticu dolazio je sa svoje čestice br. 1869/1. Kada je tuda vozio, protustranka je zahvaćao i sporni dio zemljišta, s time da je i po tom spornom dijelu zemljišta protustranka imao pravo voziti, ali ništa više od toga, odnosno nije imao pravo to kositi, niti orati. Protustranke je međutim koristio priliku da je koristio i sporni dio zemljišta mimo znanja i dozvole predlagatelja dok predlagatelja nije bio u M., odnosno dok su suprug i ona bili u Nj. gdje su živjeli i radili.

16. Predlagatelj M.T. je iskazao da je sporni dio zemljišta, odnosno onaj dio nekretnina u pogledu kojeg je sporna međa između predlagateljeve čestice br. 1881/4 i čestica protustranke br. 1870 i 1869/1 protustranka Ž. T. izorao 2015. Do tada je to bila travnata površina koja se nikada nije orala, nije ju orao niti predlagateljev otac, a niti protustranka, odnosno njegov otac jer je to oduvijek bila travnata površina. Čkbr. 1871/4 je također travnata površina, a sporni dio nekretnine je zapravo služni put na kojem se trava ne bi smjela kositi, ali to protustranka ipak čini. Predlagatelj je izjavio da za sporni dio zemljišta ne zna čije je to bilo i kojoj čestici to pripada, a pri tome misli na onaj dio zemljišta kojeg je 2015. protustranka izorao. Poznato mu je samo da do tada to nije bilo orano, već je to bila travnata površina. Prije 2015. travnatu površinu nitko nije kosio već je ista služila kao put do oranice protustranke. Predlagatelj je pojasnio da mu je sada sporan samo način na koji se taj dio zemljišta sada koristi, on ga ranije nije kosio, niti koristio na bilo koji drugi način, ali smatra da bi isti i nadalje trebao biti u naravi livada, odnosno trava i služiti samo za provoz. Na pitanje kako je onda na terenu mogao pokazati liniju do koje se prema njegovom mišljenju proteže njegova nekretnina predlagatelj je izjavio da je pokazavao po tome kako je ista ranije bila zatravnjena površina, odnosno pokazao je dio kojeg on i njegovi pravni prednici nikada nisu orali. Nekretninu su orali s gornje strane njegove nekretnine jer je i ta njegova sadašnja livada nekada ranije bila oranica, a sporni dio zemljišta nisu orali niti on, a niti protustranka.

17. Protustranka Ž. T. je iskazao da je svoje nekretnine br. 1870 i 1869/1 oduvijek obrađivao do iste linije u odnosu na česticu predlagatelja br. 1881/4 kao što to i sada izgleda na terenu. Čkbr. 1871/4 koristi kao služni put da dođe do svoje čestice br. 1881/5, a česticu br. 1871/4 redovito kosi kako ne bi zarasla u travu i korov. Sporno zemljište je oduvijek obrađivao na isti način kao i svoje dvije oranice i nije bilo potrebe da sporno zemljište izgleda kao put i da bude travnato jer je sastavni dio njegovih oranica. Naveo je da sporni dio zemljišta nikada nije bio livada, niti put i orao ga je kao i ostatak svojih oranica preko kojih dolazi do čkbr. 1871/4 i potom do čkbr. 1881/5, a do čkbr. 1881/5 nema drugog puta. Izjavio je da uvijek kombinira poljoprivredne kulture na svojim oranicama tako da provozom preko istih za potrebe čkbr. 1881/5 ne radi nikakvu štetu na posijanim kulturama. Na pitanje je li ikada vozio do svojih čestica br. 1871/2 i br. 1868 te do čestice br. 1881/5 preko predlagateljevih nekretnina ili nekretnina trećih osoba, protustranka je izjavio da to nikada nije radio. 18. Predstavnik tvrtke goedetskog vještaka je na pitanje suda je li moguće na terenu utvrditi i pokazati među prema katastarskom planu i to između čestica protustranke br. 1870 i 1869/1 i čestice predlagatelja br. 1881/4 k.o. S. izjavio da se posjedovno stanje u prevelikoj mjeri razlikuje od katastarskog plana i da pokušaj uklopa katastarskog plana na sadašnje stanje u naravi ne bi dao realan prikaz međa.

19. Nakon saslušanja svjedoka i stranaka ponovno je obiđen sporni dio zemljišta te je utvrđeno da između nekretnine predlagatelja br. 1881/4 i nekretnina protustranke br. 1870 i br. 1869/1 k.o. S. postoji vidljiva granica u smislu travnatog dijela nekretnine predlagatelja i izoranog dijela nekretnina protustranke. Postoji i visinska razlika između tih nekretnina.

20. 1. Prema odredbi čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Nar. nov.", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – u daljnjem tekstu: ZV), svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili ispravi među.

20. 2. Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, odnosno prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

21. Geodetskim vještačenjem utvrđeno je da nije moguće urediti međe između nekretnina stranaka jer se stanje nekretnina u naravi u prevelikoj mjeri razlikuje od katastarskog plana, tako da pokušaj uklopa katastarskog plana na sadašnje stanje u naravi ne bi dao realan prikaz međa.

22. 1. Stranke su na terenu u pogledu većeg dijela međa između njihovih nekretnina postigle sporazum te je temeljem istoga uređena međa između nekretnina predlagatelja M. T. čkbr. 1871/3, oranice od 455 čhv ili 1636 m2, čkbr. 1873/2, oranice od 76 čhv ili 273 m2 i čkbr. 1881/4, oranice od 434 čhv ili 1561 m2 k.o. S. te nekretnina protustranke Ž. T. čkbr. 1871/2, pašnjaka od 330 čhv ili 1187 m2, čkbr. 1868/3, livade od 345 čhv ili 1241 m2 (u katastru upisana kao čkbr. 1868, kuća i dvorište od 637 m2) te čkbr. 1881/7, oranice od 434 čhv ili 1561 m2, sve k.o. S., linijom koja prolazi između točaka A-B-C-D.

22. 2. Temeljem sporazuma stranaka također je uređena međa između nekretnine predlagatelja M. T. i to čkbr. 1871/3, oranice od 455 čhv ili 1636 m2 i nekretnine protustranke Ž. T. čkbr. 1870, oranice od 223 čhv ili 602 m2, sve k.o. S., linijom koja prolazi između točaka E-F.

23. 1. Među strankama je ostala sporna međa između nekretnine predlagatelja M. T. i to čkbr. 1881/4 i nekretnina protustranke Ž. T. i to čkbr. 1870 i čkbr. 1869/1 k.o. S.

23. 2. Nekretnine protustranke i to čkbr. 1870 i br. 1869/1 k.o. S. predstavljaju u naravi jednu cjelinu, a sporna je bila zapadna međa tih nekretnina s nekretninom predlagatelja br. 1881/4 k.o. S.

23. 3. Sud je na terenu utvrdio vidljivu granicu posjedovanja nekretnina protustranke u odnosu na nekretninu predlagatelja i to u vidu načina obrade zemljišta tako da je nekretnina predlagatelja u naravi travnata površina, odnosno livada, dok su nekretnine protustranke bile izorane. Također je utvrđeno postojanje visinske razlike između izoranog zemljišta, koje je niže u odnosu na travnati dio zemljišta. Svjedoci J. P., T. O. i B. T. potvrdili su navode protustranke Ž. T. da stranke i njihovi pravni prednici nisu mijenjali granice posjedovanja svojih susjednih nekretnina te da se isti posjeduju u granicama kako je to i sada vidljivo. Svjedok M. B. naveo je da je sporni dio zemljišta protustranka Ž. T. izorao prije otprilike dvije godine (što bi u odnosu na dan održavanja ročišta i očevida bilo otprilike 2017.), a da je to prije bila travnata površina. Međutim, predlagatelj je u svom iskazu naveo da on sporni dio zemljišta nikada nije kosio, dok je protustranka tvrdio da je taj dio zemljišta ranije kosio kako ne bi obrastao korovom jer po tom dijelu zemljišta vrši provoz do svoje nekretnine br. 1881/5 k.o. S., s time da do svoje nekretnine br. 1881/5 još treba proći i preko čkbr. 1871/4 k.o. S., koja je u posjedu i vlasništvu svjedoka M. B.. Kako iz iskaza predlagatelja proizlazi da on nije bio u posjedu spornog dijela zemljišta (jer to nije niti orao, niti kosio), da se spornim dijelom zemljišta služi protustranka kako bi dolazio do svoje nekretnine br. 1881/5 k.o. S. i kako je na terenu vidljiva razlika u načinu obrade nekretnina stranaka, sud je utvrdio da je sporna površina zemljišta u mirnom posjedu protustranke do linije gdje završava izorani dio i počinje povišeni travnati dio, za kojeg je utvrđeno da je u posjedu predlagatelja.

23. 4. Slijedom navedenog, međa između nekretnina stranaka u tom dijelu uređena je prema gore opisanom stanju mirnog posjeda.

24. Predlagatelj je istaknuo zahtjev za naknadu troškova postupka za izlazak suda i za geodetsko vještačenje te troškova postupka s osnova sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje. Ujedno je zatražio i naknadu troškova zastupanja po punomoćniku.

25. Protustranka se protivio zahtjevu predlagatelja za naknadu troškova postupka navodeći da je međa između nekretnina stranaka u dvije linije uređena temeljem sporazuma stranaka, pa je ista zapravo obnovljena i nije bila sporna, a u spornom dijelu je uređena prema posljednjem mirnom posjedu protustranke. Predložio je da svaka stranka snosi svoje troškove, a podredno je zatražio naknadu troškova postupka s osnova zastupanja po punomoćniku.

26. Prema paragrafu 283. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine, br. 45/34 i "Nar. nov.", br. 73791), koji se kao pravno pravilo primjenjuje na izvanparnični postupak, troškove postupka snosit će stranke po mjeri svojih graničnih linija. Onaj koji je stavio prijedlog za uređenje međa snosit će sam troškove postupka, ako se iz rasprave pokaže da obnova ili ispravljanje međa nije bila potrebna jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati ili što su ostali učesnici bili gotovi da se bez suda obilježavanje međa izvrši. Troškovi oko zastupanja spadaju na zastupljenoga.

27. Temeljem gore navedene odredbe, stranke nemaju pravo na naknadu troškova zastupanja po punomoćniku, jer troškovi oko zastupanja spadaju na zastupljenoga. Sud je stoga odlučio da će svaka stranka snositi vlastite troškove zastupanja po punomoćniku.

28. Što se tiče troškova postupka s osnova sudskih pristojbi, vanjskog uredovanja suda i geodetskog vještačenja, u trenutku donošenja ovog rješenja nije moguće utvrditi točan iznos istih, jer geodetski vještak još nije dostavio troškovnik za provedeno geodetsko vještačenje, a nije poznat niti ukupan iznos sudskih pristojbi koje će platiti predlagatelj (hoće li pristojbu na rješenje platiti u cijelom iznosu ili u polovici propisanog iznosa u smislu čl. 7. st. 3. Zakona o sudskim pristojbama), pa će o tom dijelu zahtjeva predlagatelja za naknadu troškova postupka sud odlučiti naknadno.

29. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.

U Zaboku 25. siječnja 2022.

Sudac

Nada Mohač

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja može se podnijeti žalba u roku 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istoga, putem ovoga suda, nadležnom županijskom sudu, pisano, u četiri primjerka.

Dostaviti:

1. Odvjetnica N. Đ. T., Z.

2. Odvjetnica K. K., Z.,