Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 4 Kž-445/2021-7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Rajka Kipkea, kao predsjednika vijeća, te Tomislava Brđanovića i Vlaste Patrčević Marušić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasmine Šagi, u kaznenom postupku protiv optuženika N. D., zbog kaznenog djela iz čl. 331. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Varaždinu, broj K-274/2020-14 od 21. svibnja 2021., u javnoj sjednici vijeća održanoj 25. siječnja 2022. u prisutnosti zamjenice Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, Ljiljane Vever, optuženika N. D. i braniteljice optuženika D. S., odvjetnice iz V.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba optuženika, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom opt. N. D. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv javnog reda, nedozvoljenim posjedovanjem, izradom i nabavljanjem oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 331. st. 1. KZ/11.

1.1. Za počinjeno kazneno djelo optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci.

1.2. Na temelju čl. 79. u vezi čl. 331. st. 7. KZ/11 od optuženika je oduzeta puška i patrona, koji su predmeti privremeno oduzeti prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta PP Varaždin od 2. svibnja 2020., broj 00054207, za koje predmete je određeno uništenje, nakon pravomoćnosti presude.

2. Na temelju čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 121/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19, dalje: ZKP/08 - sud prvog stupnja propustio je navesti puni naziv Zakona na koji se poziva te naznačiti brojeve “Narodnih novina" u kojima je isti objavljen zajedno sa svojim izmjenama i dopunama) sud je optuženika oslobodio obveze naknade troška kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08 i za nagradu i naknadu troškova postavljenog branitelja.

3. Protiv navedene presude žali se optuženik po braniteljici D. S., odvjetnici iz V., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni i odluke o oduzimanju predmeta s prijedlogom da županijski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da optuženika oslobodi od optužbe.

3.1. Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu odgovorilo je na žalbu optuženika, koji odgovor je dostavljen na znanje optuženiku i branitelju.

4. U smislu članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na dužno razgledanje.

4.1. Povodom zahtjeva branitelja održana je javna sjednica vijeća kojoj su prisustvovali zamjenica državnog odvjetnika Ljiljana Vever, braniteljica optuženika D. S., odvjetnica, dok je prisutnost optuženika osigurana putem audio-video veze s Kaznionicom u Glini. Na sjednici je optuženik pojasnio sadržaj dopisa kojeg je dostavio ovom sudu 18. siječnja 2022. navodeći da je samo želio pojasniti svoju situaciju i zatražiti blaže kažnjavanje, a da taj dopis nema značenja djelomičnog odustanka od žalbe, već se isti složio s podnijetom žalbom svoje braniteljice.

5. Žalba optuženika osnovana je po osnovi pobijanja iz čl. 468. st. 2. ZKP/08 jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu, dok je ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu čl. 476. st. 1. toč. 1. ZKP/08 utvrđeno postojanje i daljnje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08.

6. Suprotno od navoda žalbe optuženika, u pobijanoj presudi nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. Ne radi se o toj vrsti bitne povrede u obliku da u pobijanoj presudi o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i samih tih isprava u odnosu između sadržaja potvrde o privremenom oduzimanju predmeta i izreke i razloga pobijane presude. Tu povredu žalitelj nalazi u tvrdnji da ne odgovara opis puške i patrone u potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta s opisom tih predmeta u pobijanoj presudi. Ovdje bi se eventualno moglo raditi o prigovoru činjeničnim utvrđenjima ili vjerodostojnosti dokaza, nikako o ovoj vrsti bitne povrede koja postoji kada se sadržaj isprave koja predstavlja dokaz nepravilno/pogrešno prenosi u sadržaj presude. O tome se ovdje jednostavno ne radi.

6.1. No, u pravu je žalitelj kada sasvim određenom argumentacijom ukazuje da se pobijana presuda temelji na nezakonitim dokazima, kao i dokazima koji su proizašli iz istih. Sasvim opravdano žalitelj ukazuje da iz iskaza svjedoka M. K., policijskog službenika proizlazi da je isti po dojavi R. D. došao u kuću R. D., u koju je ušao na poziv imenovanoga i da je ušao i u sobu koju je koristio optuženik, prema kazivanju R. D.. U. toj sobi R. D. je policijskim službenicima pokazao pušku koju su isti privremeno oduzeli od svjedoka, što proizlazi i iz potvrde i zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta od 2. svibnja 2020. (listovi 24-26 spisa). Iz navedenoga žalitelj pozivom na odredbe čl. 240. st. 2., čl. 244., čl. 246. i čl. 254. st. 2 u vezi s čl. 250. toč. 1. i toč. 7. ZKP/08, tvrdi da se pobijana presuda zasniva na nezakonitim dokazima – potvrdi i zapisniku o privremenom oduzimanju predmeta, jer je predmetno oružje pribavljeno provođenjem pretrage bez sudskog naloga i bez prisutnosti osoba koje moraju prisustvovati pretrazi.

6.2. Navedenu argumentaciju žalitelja u svemu prihvaća i ovaj sud drugog stupnja iz slijedećih razloga. Dom je ustavna kategorija i definiran je nepovredivim u čl. 34. Ustava Republike Hrvatske. Iz dokaza u spisu proizlazi da je u vrijeme kada su poduzete radnje policije opt. N. D. živio u kući u vlasništvu R. D. u kojoj je imao vlastitu prostoriju. Navedeno potpada pod pojam doma, kako ga je izgradila sudska praksa kao „svaki prostor koji pojedinac koristi kao dom, neovisno o pravnoj prirodi prostora“, kojem pojmu udovoljava činjenica da je opt. N. D. obitavao u sobi u kući u vlasništvu svojeg brata.

U takvoj situaciji dokazna radnja kojom se osiguravaju dokazi za konkretan kazneni postupak trebala je biti radnja pretrage doma, uz poštovanje svih pretpostavki koje uređuju ovu dokaznu radnju u ZKP/08. Redovna radnja pretrage doma poduzima se na temelju naloga suca istrage, na temelju osnova sumnje da se predmeti počinjenja kaznenog djela nalaze u određenom prostoru, u prisutnosti dvoje punoljetnih svjedoka, prema čl. 240. st. 2. i dr. ZKP/08. Takva radnja u konkretnom predmetu očito nije poduzeta. Isto tako, kada poseban zakon ovlašćuje policijske službenike da uđu u tuđi dom i tada, kada poduzimaju određene dokazne radnje, to treba poduzeti u skladu s odredbama ZKP/08. Dakle, u konkretnom slučaju moglo bi se raditi o postupanju policijskih službenika prema čl. 74. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09, 92/14, 70/19), ali i tada kada poduzimaju dokaznu radnju, prema čl. 74. st. 2. Zakona, istu valja poduzeti prema odredbama posebnog zakona – ZKP/08. Navedena odredba povezana je s odredbom čl. 246. st. 2. u vezi st. 3. ZKP/08, pa kada su ispunjene pretpostavke za ulazak policije u tuđi dom, policija može poduzeti pretragu bez naloga, ali ako je svrha pretrage pronalazak ili osiguranje dokaza, tada je za valjanost pretrage potrebna prisutnost dvoje svjedoka. No, u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke za ulazak policije u dom optuženika jer nije bilo njegovog traženja, koje uostalom pretpostavlja postojanje neke izvanredne situacije u domu, kada su policijski službenici na traženje držatelja stana ili stanara ovlašteni ući u tuđi dom.

Dobrovoljnost i pozivanje policijskih službenika u kuću od strane svjedoka R. D. nije predviđena kao pretpostavka valjanosti dokazne radnje pretrage, jer je nepovredivost doma ustavna kategorija koja se ne može otkloniti elementom dobrovoljnosti, pa ne bi bila relevantna niti dobrovoljnost optuženika kao stanara. Pretragom se zadire u jedno od temeljnih ljudskih prava, pa su stoga za ovu iznimku od redovnog tijeka stvari jasno propisane pretpostavke pod kojima se može zadirati u to ljudsko pravo. U konkretnom je predmetu sadržajno poduzeta radnja pretrage koja obuhvaća ulazak u tuđi dom, na koju radnju je nastavljena radnja privremenog oduzimanja stvari, kao prirodni nastavak i sastavni dio radnje pretrage doma. S obzirom na to da je ova radnja poduzeta bez naloga suca istrage i bez prisutnosti dva svjedoka, ista predstavlja nezakoniti dokaz u smislu čl. 250. toč. 1. i toč. 7. ZKP/08, pa sve rezultate iste valja izdvojiti iz spisa predmeta kao nezakonite dokaze, u smislu čl. 10. st. 2. toč. 3. ZKP/08 (gotovo istovjetna činjenična situacija u rješenju ovog suda Kž-314/2016-4 od 14. rujna 2016., odnosno rješenju Županijskog suda u Bjelovaru Kž-32/2018-4 od 8. veljače 2018.)

Pobijana presuda zasniva se, između ostalih, na zapisniku i potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta koje su produkt nezakonite pretrage, pa se time ista zasniva na nezakoniti dokazima, što predstavlja ostvarenje bitne postupovne povrede iz čl. 468. st. 2. KZ/11.

6.3. No, istovrsna povreda proteže se i na dokaze za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza – iskaze svjedoka M. K. u odnosu na sve radnje koje je poduzimao u okviru pretrage i oduzimanja predmeta, kao i iskaz svjedoka S. P. o pregledu oružja i patrone, za koje dokaze se saznalo na temelju nezakonite pretrage. Ista je sudbina i službenih zabilješki o postupanju svjedoka K. i nalaz svjedoka P., kao puškara PU varaždinske. Stoga su i ti dokazi nezakoniti u smislu čl. 10. st. 2. toč. 4. ZKP/08 na temelju maksime „plodovi otrovne voćke“, pa je u odnosu i na te dokaze, na kojima se zasniva pobijana presuda potrebno, u povodu žalbe optuženika, po službenoj dužnosti donijeti istovrsnu odluku.

6.4. Zaključno, istovrsna je povreda ostvarena i u odnosu na iskaz svjedoka M. K. koji je na raspravi ispitivan o sadržaju obavijesti koje je prikupio kao policijski službenik obavljajući obavijesni razgovor s R. D. kao građaninom. Na obavijestima koje policija prikuplja u smislu čl. 208. ZKP/08 ne može se temeljiti sudska odluka, pa niti na zaobilazan način ispitivanjem policijskog službenika kao svjedoka o sadržaju obavijesnog razgovora koji je vodio s građanima. To se odnosi na dio iskaza svjedoka Kosa u kojem opisuje što mu je R. D. rekao o vlasništvu sporne puške, koji dio iskaza svjedoka se citira u pobijanoj presudi, pa se time ista zasniva na nezakonitom dokazu u smislu čl. 468. st. 2. ZKP/08. Navedena povreda utvrđena je po službenoj dužnosti u povodu žalbe optuženika.

7. S obzirom na izloženo, ovaj drugostupanjski sud je utvrđujući postojanje bitne postupovne povrede iz čl. 468. st. 2. ZKP/08, primjenom čl. 483. st. 1. ZKP/08, prihvaćanjem žalbe optuženika i u povodu te žalbe po službenoj dužnosti ukinuo pobijanu presudu i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku. U ponovljenom će suđenju sud prvog stupnja u odnosu na dokaze koji su u ovom rješenju označeni nezakonitima donijeti odluku o njihovom izdvajanju iz spisa, nakon čega će izvesti dokaze koji mu nakon toga preostanu na raspolaganju, odnosno koje će eventualno predložiti stranke, a potom će donijeti novu i na zakonu osnovanu presudu. Uslijed ove odluke ovaj sud drugog stupnja nije razmatrao žalbene osnove nižeg ranga iz žalbe optuženika.

U Varaždinu 25. siječnja 2022.

Predsjednik vijeća

Rajko Kipke