Poslovni broj: 18 Us I-596/20-4

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji Marici Goreta, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravom sporu tužitelja tužitelj D. M. iz S., K. P. K. …., OIB: …., zastupan po opunomoćeniku I. M., odvjetniku u S., D. r. .., protiv tuženika Državnog inspektorata, Sektora za drugostupanjski upravni postupak, Šubićeva 29, Zagreb, radi inspekcijskog nadzora, dana 24. siječnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

„1.Tužba se uvažava.

2.Poništava se rješenje tuženika Klasa: UP/II-322-07/20-01/21, Urbroj: 443- 01-23-01/4-20-2 od 26. lipnja 2020.

3.Poništava se rješenje tuženika Područnog ureda Split, Klasa: UP/I-322- 07/19-01/130,Urbroj: 443-03-0640-19-2 od 16. travnja 2019.

4.Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude nadoknaditi tužitelju prouzročene troškove upravnog spora.“

Obrazloženje

1.Rješenjem tuženika, Klasa: UP/II-322-07/20-01/21, Urbroj: 443-01-23-01/4- 20-2 od 26. lipnja 2020. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja višeg veterinarskog inspektora Državnog inspektorata-veterinarske inspekcije, Klasa: UP/I- 322-07/19-01/130,Urbroj: 443-03-0640-19-2 od 16. travnja 2019., a kojim rješenjem je tužitelju naređeno neškodljivo uklanjanje trupova 44 janjeta ukupne težine 414 kg, koji se proglašavaju neprikladnim za prehranu ljudi i koji se kao nusproizvodi kategorije 2 moraju ukloniti putem ovlaštenog subjekta te kojim se konstatira da je predmetno rješenje stupilo na snagu dana 15. travnja 2019. donošenjem usmenog rješenja na zapisnik Klasa: 322-07/19-01/1452, Urbroj: 443-03-0640-19-1 kao i kako žalba na predmetno rješenje ne odgađa njihovo izvršenje.

2.Protiv citiranih odluka tužitelj je pravodobno podnio tužbu u kojoj navodi da iz obrazloženja pobijanih rješenja u bitnome proizlazi da tuženik i prvostupanjsko tijelo tuženika drže odgovornim tužitelja za nesukladan promet 44 janjeća trupa zatečena dana 15. travnja 2019. od strane PGP Trilj u prometu te kako bi se radilo o trupovima životinja koji nemaju oznaka zdravstvene ispravnosti, nemaju klasifikacijsku oznaku, da je klanje obavljeno u objektu koji nije odobren, da su životinje zaklane bez ante mortem pregleda, da nakon klanja nije obavljen post mortem pregled, da je meso prevoženo u vozilu koje nema mogućnost hlađenja i da se temeljem svega navedenog zaključuje da se radi o mesu koje da je neprikladno za prehranu ljudi temeljem propisa pobliže citiranih u obrazloženju pobijanog rješenja. Nadalje se u tužbi navodi da prvenstveno treba reći da je dana 1. travnja 2019. stupio na snagu Zakon o državnom inspektoratu (NN 115/8) da je odredbama članka 7. tog Zakona određen i djelokrug djelovanja veterinarske inspekcije te da su odredbama članka 61. – 67. te 92. istog Zakona određene ovlasti veterinarskog i graničnog veterinarskog inspektora. U pobijanom prvostupanjskom rješenju da nije navedeno temeljem kojeg posebnog rješenja uredujući veterinarski inspektori obavljaju poslove inspekcijskog nazora i provedbu propisa te da u rješenju nisu citirani posebni propisi kojima je uređeno obavljanje poslova veterinarskog inspektora. Navedenim da je upitna legitimacija samog tijela koje vodi inspekcijski nazor s obzirom na postojeće pozitivne pravne propise i činjenicu da ta legitimacija nije transparentno predočena tužitelju, a tuženik da to propušta sankcionirati. Nadalje, tuženik da se u pobijanim rješenju tuženik poziva na odredbe Zakona o veterinarstvu kao pravni temelj za donošenje pobijanog rješenja, a pritom da gubi iz vida činjenicu da je dana 13. prosinca 2018. donijet Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu, a koji je dijelom stupio na snagu dana 1. siječnja 2019. godine, a dijelom dana 1. travnja 2019. U tom smislu da je došlo i do pogrešne primjene materijalnog prava u konkretnom slučaju. Tijekom postupka tužitelj da je iznio i svoju obranu te da je isti istaknuo kako predmetni trupovi potiču s OPG iz mjesta D. na otoku B. kao i da su zaklani dana 14. travnja 2019. na poljoprivrednom gospodarstvu OPG p. č. kojega da tužitelj uopće nije nositelj. Stoga da tužitelju nije jasno temeljem čega je utvrđeno da se radi o janjadi. Naime, janjad da su vrste ovca do 3 mjeseca starosti. U konkretnom slučaju da nije utvrđena dob te da je nejasno temeljem čega ih je prvostupanjsko tijelo kategoriziralo kao janjad. Tužitelj da definitivno nema kompetenciju da utvrđuje nešto o čemu ne posjeduje stručna znanja. Ovo tim prije što da se prvostupanjsko tijelo pozvalo na Uredbu EZ 1069/2009 (dva puta u istom rješenju piše iz 2019.) i to članak 9. u kojem da nisu opisani nusproizvodi koji su neškodljivo uklonjeni. Ističe se da je tužitelj mišljenja da se trebalo pozvati na odredbe članak 8. ili članak 10. citiranog propisa obzirom da nije utvrđena dob od strane osobe koja je izdala rješenje trebalo se pozvati na čl. 8. jer životinje sadrže visokorizično tkivo. Kritične prigode da je zatečena i jedna ovca starija od 12 mjeseci pa se Uredbom (EU) 2018/969 revidirala popis SRM-a u ovaca i koza te da se od 29. srpnja 2018. kao SRM u ovaca i koza definiraju slijedeća tkiva:

Lubanja (uključujući mozak i oči) i leđna moždina životinja starijih od 12 ili koje imaju trajne sjekutiće koje su izbile kroz desni ili starijih od 12 mjeseci prema procjeni metodom koju je odobrilo nadležno tijelo. Tužitelju da nije poznata ni činjenica na koga je vlasništvo nad navodnom janjadi evidentirano, međutim, da je nedvojbena činjenica da on nije njihov stvarni i isključivi vlasnik. Međutim, u obrazloženju pobijanog rješenja da se uopće ne navode razlozi o tome te da ni na koji način nije obrazloženo kako je utvrđeno vlasništvo nad navodnom janjadi. Isto da se može reći i za utvrđenu temperaturu trupova navedene janjadi koja da nije utvrđena lege artis, da vanjska temperatura kritične prigode nije iznosila 20 stupnjeva C te da to nije relevantno za utvrđenje temperature obzirom na zatečene uvjete u kojima su prevezeni. Nadalje se navodi da tužitelj primjećuje i da su rezultati provedenog postupka kontradiktorni imajući u vidu da se u zapisniku navodi 50 trupova, a da se navodi i 44 trupa. Osim toga, tijekom ovako provedenog postupka da je ostalo otvoreno i neutvrđeno niz pitanja. Navodno da je zaplijenjeno 470 kg nusproizvoda, a u pobijanom rješenju piše 414 kg a pa je nejasno koliko je stvarno zaplijenjeno te zbog čega prvostupanjsko tijelo dodaje 56 kg na trošak tužitelja. Ističe se i da papir sa izvagom nije vjerodostojan dokument jer da ne sadrži bitne elemente ovlaštenog sakupljača i da nije slična komercijalnim dokumentima koje društvo A. izdaje, da nije jasno tko je odvezao trupove, u kojoj veličini (35 po otpremnici, 50 po izjavi iz pobijanog rješenja ili 44 po utvrđenjima prvostupanjskog tijela) i gdje te da li su zbrinuti sukladno propisima. U duhu svega navedenog, ukazuje se i na povredu načela "jednakosti oružja" koje je jedno od načela zajamčenih člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Načelo jednakosti oružja u smislu pravične ravnoteže među strankama (fair balance) da je jedan je od konstitutivnih elemenata prava na pravično suđenje. S tim u vezi, načelo da nužno obuhvaća razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenicu i podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku (presuda P. protiv Hrvatske od 27. ožujka 2008., zahtjev broj: 34499/06). Prema citiranom načelu svaka stranka u postupku da mora imati jednaku mogućnost iznošenja svog stajališta te da niti jedna stranka ne smije biti u bitno povoljnijem položaju u odnosu na protivnu stranku. Da bi se to spriječilo, postupak da mora biti kontradiktoran, jer da samo kontradiktoran postupak daje strankama mogućnost uvida te izražavanja svog mišljenja o stajalištima ili dokazima koje predlaže suprotna stranka (odluka Ustavnog suda broj: U-III-2028/2002 od 8. srpnja 2004. objavljena u Narodnim novinama, broj 101/04.). Zaključno se u bitnome navodi da se pobijana odluka temelji na nezakonitim radnjama i cijelom provedenom postupku koji je prethodio donošenju pobijane odluke, a slijedom toga i pogrešnom primjenom materijalnog prava, te da je takvim postupanjem povrijeđeno zakonsko i ustavno pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 6. stavak 1. i člankom 13. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te člankom 29. Ustava Republike Hrvatske, odnosno da nisu poštovane najviše vrednote ustavnog poretka ugrađene u članka 3. Ustava Republike Hrvatske. Slijedom svega navedenog tužitelj tužbenim zahtjevom traži da se njegova tužba usvoji, da se poništi citirano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje te da tuženik bude obvezan naknaditi mu troškove ovog upravnog spora.

3.Tuženik u odgovoru na tužbu tužbene navode smatra neosnovanim, u bitnome ostaje u cijelosti pri razlozima iz drugostupanjskog rješenja te predlaže da se tužbeni zahtjev odbije.

4.Tužitelj se nije očitovao na tuženikov odgovor na tužbu koji mu je uredno dostavljen putem njegova opunomoćenika.

5.U smislu odredbe članka 36. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 - dalje: ZUS-a) sud je odlučio bez održavanja rasprave, na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja (članak 55. stavak 3. ZUS-a) i utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan. 6.Zakonom o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18 –dalje ZDI), uređeno je ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javnozdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna odgovornost.

7.Odredbom članka 7. stavkom 1. ZDI-a propisano je da inspekcijske i druge poslove u području veterinarstva i sigurnosti hrane obavlja veterinarska inspekcija i granična veterinarska inspekcija dok je u stavku 2. istoga članka propisano da poslovi iz stavka 1. istog članka podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora, službenih kontrola, provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije u području veterinarstva i sigurnosti hrane i hrane za životinje, između ostalog, nad: sigurnosti i higijenom hrane i hrane za životinje u svim fazama proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište u skladu s posebnim propisima iz područja veterinarstva i sigurnosti hrane i hrane za životinje kao i sljedivosti hrane, uključujući sljedivost i

DNA analize proizvoda ribarstva.

8.Ovlasti inspektora propisane su odredbama članka 61. do 67. ZDI pa je tako odredbom članka 66. ZDI-a propisano da ovlasti inspektora propisane navedenim Zakonom ne isključuju primjenu ovlasti koje proizlaze iz posebnih propisa pojedinog upravnog područja čiju primjenu nadziru nadležni inspektori određeni ovim Zakonom a odredbom članka 67. stavak 1. je propisano da je o obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor dužan sastaviti zapisnik.

9.Odredbom članka 70. ZDI propisano je da ako je ovim Zakonom, drugim zakonom ili propisima Europske unije propisano da se u slučaju utvrđene nezakonitosti izriče određena upravna mjera, inspektor je dužan rješenjem izreći tu mjeru (stavak 1.). Ako ovim Zakonom ili drugim zakonom nije drukčije propisano, inspektor će upravnu mjeru iz stavka 1. ovoga članka donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za donošenje te mjere (stavak 2.).

10.Odredbom članka 92. stavkom 1. ZDI-a propisano je da veterinarski i granični veterinarski inspektor tijekom provedbe inspekcijskog nadzora odnosno službene kontrole imaju pravo i obvezu, između ostalog, u slučaju utvrđenih nesukladnosti donositi mjere u skladu s člankom 54. Uredbe (EZ) br. 882/2004 o veterinarstvu, službenim kontrolama, hrani i hrani za životinje.

11.Odredbom članka 93. stavkom 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora i službenih kontrola veterinarski inspektor poduzima mjere iz članka 152. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine« broj 82/13. i 148/13.) i druge mjere u skladu s posebnim propisima.

12.Nadalje, odredbom članka 97. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 – dalje ZUP) propisano je da se rješenje donosi u pisanom obliku. Rješenje se može izdati na propisanom obrascu (stavak 1.). Iznimno, rješenje može se donijeti i u usmenom obliku kad je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti (stavak 2.). Rješenje u usmenom obliku dostavlja se stranci i u pisanom obliku, kad je to propisano zakonom, ili ako stranka to zahtijeva, ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. Rješenje u pisanom obliku dostavlja se bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja. Službena osoba dužna je upozoriti stranku da ima pravo tražiti pisani otpravak usmenog rješenja (stavak 3.).

13.Odredbom članka 137. Zakona o veterinarstvu (,,Narodne novine", broj 82/2013, 148/2013, 115/2018) propisano je da inspekcijske i druge poslove u području veterinarstva i sigurnosti hrane provode veterinarski inspektori i granični veterinarski inspektori na temelju ovlasti danih Zakonom o državnom inspektoratu, u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te propisima EU.

14.Odredom članka 152. je propisano da u provedbi inspekcijskog nadzora/službenih kontrola veterinarski inspektor ima pravo i obvezu, između ostalog, narediti uklanjanje nusproizvoda i od njih dobivenih proizvoda (točka 12.); oduzeti, odnosno narediti uklanjanje proizvoda životinjskog podrijetla i hrane za životinje, ako su prilikom veterinarskog pregleda proglašeni neupotrebljivim za ljudsku prehranu, odnosno ishranu životinja (točka 23.), poduzimati i druge radnje za koje je ovlašten posebnim propisima i prema ukazanim potrebama (točka 27.).

15.Odredbom članka 11. stavkom 1. Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (,,Narodne novine", broj 81/13, 14/14, 56/15 i 32/19 – dalje Zakon o službenim kontrolama) propisano je da osobe ovlaštene za provedbu službenih kontrola iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona prema raspodjeli nadležnosti iz članaka 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona, u svrhu provedbe ovoga Zakona, Uredbe i odluka iz članka 1. ovoga Zakona, provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te posebnih zakona i provedbenih propisa obuhvaćenih člankom 6. stavkom 1. ovoga Zakona tijekom provedbe službenih kontrola imaju pravo i obvezu: između ostalog, u slučaju utvrđenih nesukladnosti donositi mjere u skladu s člankom 54. Uredbe (EZ) br. 882/2004 i posebnih propisa iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

16.Nadalje, odredbom članka 12. stavkom 1. Zakona o službenim kontrolama propisano je da ako osoba ovlaštena za provedbu službenih kontrola iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona, u provedbi službenih kontrola utvrdi povredu ovoga Zakona ili povredu ostalih propisa o hrani, rješenjem će narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, određujući rok u kojem se nepravilnosti moraju otkloniti. Stavkom 3. istog članka propisano je da osoba ovlaštena za provedbu službenih kontrola iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju službene kontrole ima pravo i dužnost donijeti usmeno rješenje za izvršenje određenih mjera: kada rizik za zdravlje ljudi i životinja zahtjeva da se određena mjera poduzme odmah, bez odgađanja, kada postoji opasnost od prikrivanja, zamjene ili uništenja predmeta službene kontrole ili dokaza ako se mjera ne poduzme odmah. Stavkom 4. istog članka propisano je da osoba ovlaštena za provedbu službenih kontrola iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju službene kontrole ima pravo i dužnost narediti izvršenje usmenog rješenja odmah. Usmeno rješenje unosi se u zapisnik po izvršenoj službenoj kontroli. Stavkom 5. istog članka propisano je da će se na zahtjev stranke izdati pisani otpravak rješenja u roku od osam dana.

17.Odredbama Priloga I., Odjeljka II. Poglavlja V., točke I. Uredbe (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila organizacije službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (SL L 139, 30. 4. 2004. – dalje Uredba (EZ) br. 854/2004), propisano je između ostalog, u podtočki a) da se meso proglašava neprikladnim za prehranu ljudi, ako potječe od životinja koje nisu bile pregledane prije klanja, osim ako se radi o ulovljenoj slobodno živućoj divljači, u podtočki b) ako potječe od životinja čiji nusproizvodi klanja nisu bili podvrgnuti post mortem pregledu, osim ako ovom Uredbom ili Uredbom (EZ) br. 853/2004 nije drugačije predviđeno; u podtočki u) ako službeni veterinar, nakon što je ispitao sve bitne podatke, smatra da ono može predstavljati opasnost za javno zdravlje ili zdravlje životinja ili je zbog bilo kojeg drugog razloga neprikladno za prehranu ljudi.

18.Odredbama članka 54. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (SL L 165, 30. 4. 2004. – dalje: Uredba (EZ) br. 882/2004) propisano je da kad nadležno tijelo ustanovi nepoštivanje, ona poduzima mjere kako bi osigurala da subjekt popravi stanje. Pri odlučivanju koje će mjere poduzeti, nadležno tijelo vodi računa o vrsti nepoštivanja i o dosadašnjem ponašanju subjekta u vezi s nepoštivanjem. Odredbama stavka 2. istoga članka propisano je, između ostalog, u postavku c) da te mjere obuhvaćaju, prema potrebi, naredbu da se hrana ili hrana za životinje opozovu, povuku i/ili unište.

19.Odredbama članka 7. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14. 11. 2009. – dalje: u Uredba (EZ) br. 1069/2009), propisano je da se nusproizvodi životinjskog podrijetla svrstavaju u posebne kategorije koje odražavaju stupanj rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja povezan s tim nusproizvodima životinjskog podrijetla, i to u skladu s popisima utvrđenih člancima 8., 9. i 10.

20.Člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 propisano je da materijal kategorije 1. uključuje, između ostalog, sljedeće nusproizvode životinjskog podrijetla: specificirani rizični materijal; mješavine materijala kategorije 1.s materijalom kategorije 2. ili kategorije 3., ili s objema kategorijama.

21.Člankom 9. točkom d) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 propisano je da materijal kategorije 2. uključuje proizvode životinjskog podrijetla koji su ocijenjeni kao neprimjereni za prehranu ljudi zbog prisutnosti stranih tijela u tim proizvodima.

22.U postupku koji je prethodio donošenju osporavanih rješenja utvrđeno je:

-da su dana 15. travnja 2019. policijski službenici Postaje granične policije Trilj (dalje: PGP Trilj) prilikom obavljanja ophodnje na autocesti A1 na čvoru D., zaustavili i kontrolirali vozilo, marke Mercedes, tipa Sprinter, registracijskih oznaka …kojim je upravljala M. P., sa prebivalištem u D. S., B. u. .., L.,

-da su o navedenom policijski službenici PGP Trilj istog dana tj. 15. travnja 2019. sastavili službenu zabilješku broj: 511-03/19, iz koje je u bitnome razvidno da su vizualnim pregledom gore označenog vozila u tovarnom prostoru uočili 50 komada svježeg mesa (trupovi janjaca) za koje navedena vozačica nije imala potrebnu dokumentaciju; da je ista za 35 trupova janjaca priložila otpremnicu - račun broj 86/19 izdanu za uslugu klanja od strane mesnice K. na ime kupca OPG P. č.; da su zbog nepotpune dokumentacije za zatečeno svježe meso i sumnje na počinjenje prekršaja privremeno oduzeli 50 komada svježeg mesa – trupci janjaca i otpremnicu - račun broj 86/19 (POPOP ser.br. 01270964),

-da su po zaprimljenoj obavijesti službenika PGP Trilj veterinarski inspektori dana 15. travnja 2019. obavili inspekcijski nadzor u prostoru PGP Trilj, na lokaciji Vedrine, Ulica Kristine Šušnjare 2, Trilj, o čemu je sastavljen zapisnik Klasa: 322- 07/19-01/1452, Urbroj: 443-03-0640-19-1,istog datuma, iz kojeg je razvidno da je nadzoru prisutan D. M. (tužitelj); da je u inspekcijskom nadzoru pregledom kombi vozila registracijskih oznaka …. u dvorištu pored zgrade PGP Trilj, u Vedrinama utvrđeno da se u vozilu nalazi četrdeset četiri komada trupova janjadi koji su položeni na pod kombi vozila koje nema mogućnost hlađenja prostora; da je vanjska temperatura oko 20° C; da su trupovi zamotani u PVC prozirnu foliju te jedan do drugoga složeni na pod vozila u tri reda po širini vozila; da na predmetnim trupovima janjadi nema oznaka zdravstvene ispravnosti (ovalni pečati na vratu), niti su predočeni dokumenti o podrijetlu mesa;

-da je u istom zapisniku konstatirano da je za pošiljku predočena otpremnica R1 broj 86/19 od 15.rujna 2019. Mesnice K., OIB: …., kao uslužno klanje 35 janjaca, cijena 30,00 kuna, ukupna vrijednost s PDV-om u iznosu od 1050,00 kuna; da je provjerom utvrđeno da klaonica K. ne radi od listopada 2018. te da prikazani dokument za trupove otpremnica - račun br. 86/19 nije vjerodostojan;

-da se o vlasništvu predmetnih janjaca očitovao D. M. (ovdje tužitelj) koji je izjavio da trupovi janjaca potječu sa OPG-a iz mjesta D., otok B., kojeg je nositeljica njegova supruga A. M., da su janjci zaklani dana 14. travnja 2019. na njihovom OPG- u P. č. u mjestu D., da su nakon klanja utovareni u kombi vozilo i upućeni u pravcu Z. u restoran O. te da je predočenu otpremnicu broj 86/19 ispisao njegov otac F.M., OIB: …., jer je imao u kući prazni blok otpremnice Mesnice K.,

-da je u istom zapisniku konstatirano da se radi o trupovima životinja koji nemaju oznaku zdravstvene ispravnosti; da nemaju klasifikacijsku oznaku; da je klanje obavljeno u objektu koji nije odobren; da su životinje zaklane bez ante mortem pregleda; da nakon klanja trupovi i organi nisu podvrgnuti post mortem pregledu; da je meso prevoženo vozilu koje nema mogućnost hlađenja; da se zatečeno meso koje potječe od tih životinja od strane inspektora proglašava neprikladnim za prehranu ljudi na temelju Prilog I., Odjeljak II., Poglavlja V., točke 1. podtočaka (a), (b) i (u) Uredbe (EZ) br. 854/2004; da predmetni trupovi spadaju u kategoriju 2. nusproizvoda životinjskog podrijetla sukladno članku 9. Uredbe (EZ) br. 1069/2009,

-da je na temelju tako utvrđenog stanja, u istom zapisniku na temelju članka 97. stavak 2. ZUP-a te članka 12. stavak 3. Zakona o službenim kontrolama, po službenoj dužnosti, doneseno usmeno rješenje kojim je D. M. (tužitelju) kao odgovornom za promet 44 janjeća trupa zatečena u prometu naredio neškodljivo uklanjanje putem A., o vlastitom trošku 44 komada janjećih trupova zatečenih u prometu u vozilu bez mogućnosti hlađenja, zaklanih bez ante i post mortem pregleda, bez oznake o zdravstvenoj ispravnosti na trupovima i bez propisane dokumentacije, određeno je da to usmeno rješenje stupa na snagu odmah te da žalba ne odgađa njegovo izvršenje a navedeno je i da će inspekcija u zakonskom roku izdati pisani otpravak rješenja,

-da je iz istog zapisnika razvidno da su od strane inspekcije trupovi janjaca poliveni metilenskim modrilom i otpremljeni u A., da je zapisnik pročitan, da na rad i postupak službene osobe tužitelj nije bilo primjedbi, da je tužitelj zapisnik potpisao te naveo ,,Mislio sam da pošto imamo OPG i pravo klanja na vlastitom gospodarstvu da mogu klati i prodavati meso janjaca koje je stvarno naše, nije švercano nego uredno odgojena naša stoka se zaklala.",

-da je potom Državni inspektorat – veterinarska inspekcija po višem veterinarskom inspektoru donijela prvostupanjsko rješenje od 16. travnja 2019, da je tužitelj na to rješenja izjavio žalbu koja je drugostupanjskim rješenjem od 26. lipnja 2020. odbijena i potvrđena pravilnost prvostupanjskog rješenja uz obrazloženje, u bitnome, da se tužitelja drži odgovornim za nesukladan promet 44 janjeća trupa zatečena dana 15. travnja 2019. godine od strane PGP Trilj u prometu te kako bi se radilo o trupovima životinja koji nemaju oznaka zdravstvene ispravnosti, nemaju klasifikacijsku oznaku, da je klanje obavljeno u objektu koji nije odobren, da su životinje zaklane bez ante mortem pregleda, da nakon klanja nije obavljen post mortem pregled, da je meso prevoženo u vozilu koje nema mogućnost hlađenja i da se temeljem svega navedenog zaključuje da se radi o mesu koje da je neprikladno za prehranu ljudi.

23.S obzirom na podatke spisa predmeta, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe, po ocjeni ovog suda, osporavano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje je pravilno i zakonito, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.

24.Naime, suprotno tužbenim navodima u osporavanim rješenjima su navedeni svi mjerodavni propisi na kojima su ista utemeljena. Činjenica je da i sam tužitelj u tužbi ukazuje da je dana 1. travnja 2019. stupio na snagu ZDI te se poziva na odredbu članka 7. istog Zakona kojim je određen djelokrug djelovanja veterinarske inspekcije te da su odredbama članka 61. – 67. te 92. Istog Zakona određene ovlasti veterinarskog i graničnog veterinarskog inspektora. U navedenim odredbama, suprotno tužbenim navodima, nije propisano donošenje posebnog rješenja u obavljanju inspekcijskog nadzora i provedbe propisa u području veterinarstva. Iz gore navedenog zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 15.travnja 2019. jasno proizlazi da je inspekcijski nadzor obavljen na temelju odredbi članka 7., 61.do 67. te članka 9.ZDI, odredbe članka 137. Zakona o veterinarstvu, odredbi članka 6. i 7. Zakona o službenim kontrolama, u kojima je propisana nadležnost i ovlast veterinarskog inspektora. Prvostupanjsko rješenje predstavlja pisani otpravak usmenog rješenja unesenog u zapisnik od 15. travnja 2019. Slijedom navedenog ovaj sud drži da su bez osnove tužbeni navodi koji se odnose na legitimaciju tijela koje je provelo inspekcijski nadzor te da tužitelj nije na transparentan način upoznat temeljem kojih propisa je proveden predmetni inspekcijski nadzor. Tužitelj je bio prisutan inspekcijskom nadzoru, zapisnik mu je pročitan, tužitelj nije imao primjedbi na postupak službene osobe te je tužitelj zapisnik u znak suglasnosti potpisao.

25.Nadalje, u uvodnom dijelu prvostupanjskog rješenja od 16. travnja 2019. navode se mjerodavne zakonske odredbe i to odredbe članka 7., članka 70. stavka 1. i 2. ZDI-a, članka 12. stavka 5., vezano na stavak 3. Zakona o službenim kontrolama te članka 96. stavka 1. u vezi članka 97. stavka 2. ZUP-a u kojima je propisan djelokrug i ovlasti veterinarskog inspektora. Jednako tako se u obrazloženju prvostupanjskog rješenja navode mjerodavne zakonske odredbe i to odredbe članka 152. točke 12., 23. i 27. Zakona o veterinarstvu i članka 11. stavka 1. alineje 5. Zakona o službenim kontrolama, kao pravnog temelja za izricanje upravne mjere određene u izreci pobijanog rješenja. Sve navedene odredbe bile na snazi u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja. Stoga ovaj sud drži da u bez osnova i tužbeni navodi da je u konkretnom slučaju od strane prvostupanjskog tijela došlo do pogrešne primjene odredbi materijalnog prava.

26.Nisu osnovani ni ostali tužbeni navodi koji se u bitnome odnose na to da tužitelj nije vlasnik janjadi. Naime, tužitelj je na zapisnik od 15. travnja 2019., a vezano za vlasništvo predmetnih janjaca, naveo da trupovi janjaca potječu a OPG-a iz mjesta D., otok B., kojeg je vlasnica njegova supruga A. M. te da u janjci zaklani na njihovom poljoprivrednom gospodarstvu P. č. mjestu D. odnosno da je mislio da pošto imaju OPG i pravo klanja na vlastitom gospodarstvu da mogu klati i prodavati meso janjaca koje je nije švercano već njihovo i uredno odgojeno te zaklano. Nadalje, iz podataka spisa je razvidno da je inspektor tijekom nadzora, pretragom baze podataka utvrdio da u naselju D. ne postoji OPG P. č. već farma JIBG:…, IKG:… te da je upravo tužitelj upisan kao posjednik farme i životinja na farmi kao i njihovih trupova. Iz podataka spisa razvidno je da je i tuženik u žalbenom postupku uvidom u službenu evidenciju (baze podataka HPA – Vetis: pregled označavanja i prometa ovaca i koza) utvrdio da je tužitelj evidentiran kao posjednik ovaca na farmi JIBG:…, IKG:… u razdoblju od 01. siječnja 2008. do 19. rujna 2019. te da je tog dana kao posjednica ovaca evidentirana A. M. – tužiteljeva supruga. Sve navedeno, po ocjeni ovoga suda, upućuje na zaključak da je upravo tužitelj u sporno vrijeme bio posjednik predmetne janjadi i njihovih trupova. Ovdje je za ukazati i na odredbu članka 3. točke 37. Zakona o veterinarstvu prema kojoj odredbi je posjednik životinje svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovorna za zdravlje i dobrobit životinja.

27.Vezano za tužbene navode da nije jasno temeljem čega je u konkretnom slučaju utvrđeno da se radi o janjadi, da se prvostupanjsko tijelo pozvalo na Uredbu EZ 1069 i to članak 9.u kojem nisu opisani nusproizvodi koji su neškodljivo uklonjeni te da je tužitelj mišljenja da se prvostupanjsko tijelo trebalo pozvati na odredbe članka 8. ili članka 10. citiranog propisa jer nije utvrđena dob životinja od strane osobe koja je izdala rješenje, budući da životinje sadrže visokorizično tkivo i da je kritične prigode zatečena jedna ovca starija od 12 mjeseci koja prema odredbama Uredbe (EU) 2018/969 sadrži visoko rizično tkivo (SRM), je najprije za reći da je, kako je to i gore navedeno, u inspekcijskom nadzoru pregledom vozila registracijskih oznaka ..utvrđeno da se u vozilu nalazi četrdeset četiri komada trupova janjadi te da nije navedena niti jedna druga kategorija životinja odnosno trupova drugih životinja, pa tako ni ovce, a činjenica je da je tužitelj bio prisutan inspekcijskom te da nije imao primjedbi na utvrđenje iz zapisnika od 15. travnja 2019. da se radi o trupovima janjadi. Nadalje, iz gornjih utvrđenja nedvojbeno proizlazi da je zatečeno meso proglašeno neprikladnim za prehranu ljudi i kao takvo od strane veterinarske inspekcije poliveno metilenskim modrilom. Stoga je u konkretnom slučaju i naređeno neškodljivo uklanjanje predmetnih trupova janjadi kao nusproizvod kategorije 2. sukladno članku 9. točka d) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, i to putem ovlaštenog subjekta.

28.Što se tiče tužbenih prigovora koji se odnose na temperaturu trupova janjadi odnosno vanjsku temperaturu od 20 stupnjeva C je za istaći da iz prednjih utvrđenja proizlazi da je predmetno meso prevoženo u vozilu koje nema mogućnost hlađenja uz vanjsku temperaturu od oko 20 stupnjeva C. Tužitelj uz tužbu nije dostavio dokaze koji bi upućivali na drugačiji zaključak niti je predložio izvođenje dokaza u navedenom smislu. Ovdje je za istaći da je predmetno meso, kako proizlazi iz prednjih utvrđenja, proglašeno neprikladno za prehranu ljudi i po više drugih osnova.

29.Nadalje, u odnosu na tužbene navode da se u zapisniku navodi 50 trupova te da se navode 44 trupa, po otpremnici 35 trupova, da je zaplijenjeno 470 kg nusproizvoda a u pobijanom rješenju piše 414 kg, je za reći da su policijski službenici, kako to proizlazi iz gore navedene službene zabilješke od 15. travnja 2019., vizualnim pregledom vozila u tovarnom prostoru uočili 50 komada svježeg mesa (trupovi janjaca). No, iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 15. travnja 2019., proizlazi da su veterinarski inspektori u inspekcijskom nadzoru detaljnim pregledom vozila registracijskih oznaka …, u prisutnosti tužitelja, utvrdili da se u vozilu nalazi četrdeset četiri komada trupova janjadi, a koja utvrđenja tužitelj nije pobijao. Nadalje, iz prednjih utvrđenja proizlazi da otpremnica broj 86/19 Mesnice K., od 15. travnja 2019., gdje se navodi klanje 35 janjaca, nije vjerodostojna isprava jer je provjerom od strane inspektora utvrđeno da navedena mesnica ne posluje od 2018. a osim toga i sam tužitelj je, vezano za navedenu otpremnicu, naveo da ju je ispisao njegov otac F. M. jer je imao u kući prazan blok. Opet je za naglasiti da je tužitelju zapisnik o inspekcijskom nadzoru pročitan te da isti nije imao primjedbi na rad i postupak službene osobe i zapisnik je u znak suglasnosti i potpisao. Što se tiče tužbenih navoda o iskazanoj količini nusproizvoda od 470 odnosno 414 kg te da je tužitelju prvostupanjsko tijelo naknadno dodalo 56 kg na njegov trošak je za navesti da spisu prileži komercijalni dokument za prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi i od njih dobivenih proizvoda (NŽP) unutar područja Republike Hrvatske, serijski broj: …, od 15. travnja 2019. iz kojeg dokumenta je razvidno da je iskazana težina o preuzetoj količini od 414 kg nusproizvoda, da je potpisan od strane primatelja nusproizvoda (A.) i prijevoznika nusproizvoda (A. t.). Obzirom na navedeno te da je prvostupanjskim rješenjem tužitelju naređeno neškodljivo uklanjanje trupova 44 janjeta ukupne težine 414 kn putem ovlaštenog subjekta, to ovaj sud drži neosnovanim tužbene navode vezano za količinu trupova, težinu istih te da prvostupanjsko tijelo naknadno dodalo 56 kg na njegov trošak.

30.Polazeći od svih prednjih utvrđenja a posebno od činjenice da je inspekcijski nadzor proveden u prisutnosti tužitelja te da je istom pružena mogućnost izjašnjavanja, a koju mogućnost je tužitelj i iskoristio te se očitovao na zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 15. travnja 2019. nisu osnovani ne tužbeni navodi o povredi načela jednakosti oružja odnosno povredi odredbi Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te Ustava Republike Hrvatske, na koje se tužitelj poziva.

31.Uzevši u obzir sve izloženo te citirane odredbe ovaj sud drži da je osporavano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje pravilno i zakonito obzirom da u upravnom postupku koji je prethodio donošenju istih nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje konkretne upravne stvari, činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno uz pravilnu primjenu materijalnog prava. Stoga je, a kako nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a, na koje sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo na temelju odredbe članka 57. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje osporavanih rješenja kao neosnovan odbiti a jednako tako je temeljem odredbe članka 79.stavak 4. ZUS-a valjalo odbiti i zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova ovog upravnog spora, te odlučiti kao u izreci.

U Splitu, 24. siječnja 2022.

S U T K I NJ A

Marica Goreta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

-tužitelju po opunomoćeniku,

-tuženiku,

-u spis.