Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 79 Gž Ob-1035/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milena Frankić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vlaste Mrzljak, kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice Š. Đ., OIB: … iz D. S., zastupana po punomoćnicima M. K., L. C. P. i J. P. odvjetnicima iz Odvjetničkog društva K., C.-P. i P. j.t.d. iz Z., protiv tuženika Ž. Š., OIB: … iz D. S., koga zastupa P. Đ., odvjetnica iz Z., radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tužiteljice i žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1784/15-36 od 23. travnja 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 24. siječnja 2022.

r i j e š i o  j e

I. Ukidaju se presuda i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1784/15-36 od 23. travnja 2021. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Utvrđuje se da je nekretnina upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, zkul. br. 853, k.o. …, L., kat. čest. br. 1881/1, KUĆA, ZGRADA I ORANICA, površine 1712 m2, ukupne površine 1712 m2, zajednička imovina tuženika Ž. Š., OIB: …, L., B., i tužiteljice Š. Đ., OIB: …,10370 L., B.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica u 5/16 dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Dugo Selo, zkul. br. 853, k.o. …, L., kat. čest. br. 1881/1, KUĆA, ZGRADA I ORANICA, površine 1712 m2, te se nalaže tuženiku trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužiteljice na 5/16 dijela navedene nekretnine, a na temelju ove presude.

III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice preko dosuđenog omjera suvlasništva navedene nekretnine, odnosno za 3/16 dijelova.

2. Rješenjem su odbijeni zahtjevi tužiteljice i tuženika za naknadu troškova postupka.

3. Protiv navedene presude i rješenja žale se tužiteljica i tuženik.

4. Tužiteljica se žali pod toč. III. izreke presude, kao protiv rješenja u dijelu kojim je odbijen njezin zahtjev za naknadu troškova postupka zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19-dalje: ZPP). Predlaže u tim dijelovima pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka

5. Tuženik se žali protiv pod toč. I. i II. izreke presude, kao i protiv rješenja u dijelu kojim je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova postupka zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP. Predlaže u tim dijelovima pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

6. Žalbe tužiteljice i tuženika su osnovane.

7. Predmet postupka je utvrđenje da je nekretnine nekretnina upisana zkul. br. 853, k.o. …, L., pobliže opisana u izreci presude zajednička imovina stranka, i da je tužiteljica suvlasnica u 8/16 dijela opisane nekretnine, uz nalaganje tuženiku trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužiteljice na 8/16 opisane nekretnine, a na temelju ove presude.

8. Sud prvog stupnja, ocjenjujući iskaze stranka i saslušanih svjedoka utvrđuje slijedeće činjenično stanje:

-da su stranke sklopili brak 19. kolovoza 1991., koji brak je razveden 14. listopada 2014.

-da je prije sklapanja braka tuženik na vlastitom zemljištu započeo sa gradnjom kuće na način da je 1981. ili 1982. napravio temelje, da su 1984. podignuti su zidovi, jedna etaža pod dekom, da je tuženik u iskazu naveo da u vrijeme sklapanja braka s tužiteljicom nije bila ugrađena stolarija, no tvrdi da je bila kupljena, kao i građa za krovište, što znači da nije bilo krova, no objekt nije bio ožbukan, nije bilo instalacija, glazura, centralnog grijanja i trebalo je tek prostorije opločiti, te postaviti parkete, da su stranke zajedno podigle potkrovlje i krov, da je stolarija ugrađena po sklapanju braka stranka, a tada je kuća i ožbukana.

9. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se u prednjem dijelu dvorišta nalazi kuća u cijelosti izvana ožbukana, bez završnog sloja fasade, a u stražnjem dijelu dvorišta nalazi se gospodarska zgrada sagrađena od cigle i djelomično ožbukana. Stranke su prilikom očevida učinile nespornim da je i prije zajedničkog ulaganja gospodarski objekt djelom bio izgrađen od cigle, a renoviran je 1996. i da je kuća u roh-bau izvedbi bila sagrađena 1988. do deke, a potkrovlje je uređeno 1999.

10. Pri utvrđivanju tržišne vrijednosti zemljišta, vještak je koristio poredbenu metoda, koja je primjerena za utvrđivanje tržišne vrijednosti neizgrađenih i izgrađenih zemljišta. Za utvrđivanje tržišne vrijednosti kuće također je korištena poredbena metoda za utvrđivanje tržišne vrijednosti građevina. Tržišna vrijednost nekretnine određuje se iz najmanje tri realizirane kupoprodajne cijene poredbenih nekretnina. Vještak se koristio podacima sa službene aplikacije E-Nekretnine, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Podaci za analizu tržišta nekretnina korišteni su statistički podaci Državnog zavoda za statistiku RH.

11. Očitujući se na prigovore tužiteljice da je vještak postupio suprotno citiranom zakonskom propisu i odlučio se za poredbenu metodu, pa je tako previsoko ocijenio tržišnu vrijednost zemljišta, a prenisko tržišnu vrijednost kuće (posebno prve etaže i pomoćnog objekta) vještak se pisano očitovao navodeći kako je uzimao podatke iz realiziranih kupoprodajnih ugovora nadležne Porezne uprave za to područje, da je prema čl. 23. st. 4. Zakona, poštivao i opće vrijednosne odnose na tržištu, te stanje odnosno kakvoću nekretnine i posebna značajna obilježja nekretnine, a u konkretnom slučaju predmetna nekretnina nema posebnih značaja na tržištu s obzirom na lokaciju. U usmenom očitovanju na ročištu održanom dana 10. ožujka 2021. vještak je ostao kod danog očitovanja, navodeći da usporedne nekretnine nije obilazio jer postojeća tabela već sadrži procjene drugih objekata, a aplikacija sadrži podatke realiziranih cijena prema ugovorima predočenim Poreznoj upravi, a upitan da li su usporedne nekretnine građene legalno ili ilegalno vještak se ponovno pozvao na ugovore sa cijenama koje se dostavljaju poreznoj upravi. Na pitanje zbog čega se nije poslužio troškovnom metodom odgovorio je da smatra da je poredbena metoda najbolja za konkretan slučaj.

12. Prihvaćajući tako izrađen nalaz i mišljenje, kao i njegove dopune, kao objektivan, nepristran i stručan, a otklanjajući primjedbe tužiteljice, budući da nije vezan mišljenjem Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja jer se zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina propisane tri metode za procjenu, a vještak je odbrao onu metodu koju smatra prikladnom u konkretnom slučaju niti je vezan mišljenjem vještaka kojeg je tužiteljica privatno angažirala, sud prvog stupnja odbija prijedlog tužiteljice za izvođenjem dokaza obnovom vještačenja.

13. Nadalje, polazeći od utvrđenja da kčbr. 1881 k.o. L. ima površinu 1712 m2, da je stambena zgrada ukupne površine 202,34 m2, a gospodarski objekt 205,62 m2, da su zemljišta na kojemu su izgrađene kuća i gospodarski objekt posebna imovina tuženika, da vrijednost cjelokupne nekretnine sa građevinama iznosi 92.800,00 Eur, a kada se od toga oduzmu vrijednost zemljišta i prve etaže, proizlazi da je 65,62% cjelokupne nekretnine vlastita imovina tuženika, da su uložena sredstva tužiteljice u odnosu na vrijednost cijele nekretnine su 30,68%, što znači da su zajedničkim ulaganjem stranke stekle 3,7%, da je doprinos tužiteljice i tuženika stjecanju bračne stečevine podjednak, što znači da svakome od njih po toj osnovi pripada 1,85% cjelokupne vrijednosti nekretnine, a kada se ovaj postotak pridoda tužiteljevoj posebnoj imovini to je 67,47%, a preostali 32,53% je vlasništvo tužiteljice, zaključuje da je tužiteljica suvlasnice cjelokupne nekretnine u 5/16 dijela, a tuženik u 11/16 dijela, pa primjenom odredbe čl. 277. i čl. 279. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj: 11/78, 45/89, 51/89-pročišćeni tekst i 59/90 dalje u tekstu: ZBPO) djelomično prihvaća zahtjev tužiteljice i odlučuje kao u izreci.

14. Odluka suda prvog stupnja ne može se, barem za sada prihvatiti.

15. U postupku je utvrđeno da su zemljište na kojem su izgrađena kuća i gospodarski objekt posebna imovina tuženika, da je prije sklapanja braka tuženik na vlastitom zemljištu započeo s gradnjom kuće, na način da je izgrađena do prve deke, i da su stranke nakon toga predmetnu kuću, koja je u vrijeme sklapanja braka stranaka bila neuvjetna za stanovanje, tijekom trajanja bračne zajednice nadogradile, stavile pod krov, kompletno uredile i privele namjeni za stanovanje svoje obitelji, kao i izgradile gospodarski objekt, a pri čemu su ta ulaganja vršili dakle zajednički, kao i iz posebne imovine tužiteljice (stečene prodajom nekretnine za koju je tužiteljica imala sklopljene Ugovor o doživotnom uzdržavanju).

16. S obzirom na vrijeme stjecanja bračne stečevine, kao i vrijeme dovršetka izgradnje predmetne nekretnine mjerodavno pravo u ovom postupku, sukladno čl. 551. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj: 103/15, dalje: ObZ) jest Zakon o braku i porodičnim odnosima.

17. Imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine je njihova zajednička imovina (čl. 277. ZBPO) u kojem se suvlasnički dio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu i stjecanju te imovine pri čemu sud vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog bračnog druga, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, radu u domaćinstvu, brizi oko odgoja i podizanja djece kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje radi povećanja zajedničke imovine (čl. 287. st. 1. ZBPO).

18. S druge strane, prema odredbi čl. 278. st. 2. ZBPO imovinu koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od one iz čl. 277. ZBPO (nasljeđivanje, darovanje i sl.) njegova je posebna imovina.

19. Za ocjenu osnovanosti stvarnopravnog zahtjeva tužiteljice odlučna je činjenica je li tužiteljica sudjelovanjem radom i sredstvima u izgradnji/dogradnji (i kompletnom uređenju) kuće i gospodarske zgrade stekla suvlasnički udio na cijeloj nekretnini (sukladno jedinstvu nekretnine, čl. 9. toč. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08-dalje ZV).

20. Naime, prema pravnom stajalištu ovog suda, a koji se temelji na stavovima sudske prakse (VSRH, odluka Rev-2929/1992, Rev-2999/1992-2 od 3. lipnja 1993. i bračni drug koji ulaže u posebnu imovinu drugog bračnog druga, nema u pravilu sl.)

pravo na stvarnopravni zahtjev u odnosu na tu imovinu, već mu preostaje jedino obveznopravni zahtjev. Međutim, ako je o tome postojala suglasnost vlasnika nekretnine, kao i ako su vrijednošću uloženih zajedničkih sredstava nastale bitne ekonomske promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine jednog od bračnih drugova (npr. adaptacija, pa i nadogradnja postojeće zgrade na način da se poveća njezina površina) bračni drug ima pravo i na stvarnopravni zahtjev u odnosu na tu imovinu.

21. Tužiteljica je nedvojbeno ulagala u posebnu imovinu svoga bivšeg bračnog druga, pa je u postupku, imajući u vidu prirodu i opseg tako izvršenih radova na predmetnoj kući i gospodarskoj zgradi (nesporno izgrađenima na zemljištu koje je posebna imovina tuženika) tijekom trajanja bračne zajednice valjalo raspraviti pitanje je li o tome postojala suglasnost tuženika, kao vlasnika, kao i je li time došlo do ekonomski bitne promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine tuženika, a što u konkretnom slučaju (polazeći od utvrđenja da se radi o građenju na tuđem zemljištu) sud prvog stupnja nije valjano raspravio.

22. Procjena vrijednosti nekretnina u Republici Hrvatskoj regulirana Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine“, broj: 78/15) koji je donesen 3. srpnja 2015, a na snazi od 25. srpnja 2015.

23. Prema Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj 105/15), propisane su metode procjene: poredbena metoda, prihodovna metoda i troškovna metoda. Metoda se odabire s obzirom na vrstu procjenjivane nekretnine, uzimajući u obzir postojeće običaje u uobičajenom poslovnom prometu i druge okolnosti pojedinog slučaja, osobito u odnosu na raspoložive podatke.

24. Iz nalaza i mišljenje vještak proizlazi da je pri utvrđivanju tržišne vrijednosti zemljišta, kao i utvrđivanje tržišne vrijednosti kuće vještak primijenio poredbenu metodu procjene nekretnine.

25. Tužiteljica je tijekom postupka, a što sada ponavlja i u žalbi isticala prigovore glede odabira provedbene metode koju je koristio vještak prilikom procjene predmetne nekretnine, navodeći da je takva procjena donijeta na njezinu štetu, pozivajući se pritom na mišljenje drugog sudskog vještaka, kao i mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

26. Dokazno sredstvo ili dokaz je sve ono iz čega se čulnim zapažanjem crpi saznanje o postojanju neke činjenice koja je posredan predmet dokazivanja. Dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za odlučivanje (čl. 220. st. 1. ZPP), a koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP).

27. Činjenica je, da je tužiteljica tijekom postupka dostavila u spis mišljenje drugog sudskog vještaka, kao i mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koji doduše sami po sebi nisu dokaz, ali jesu indicij da je prilikom procjene vrijednosti predmetne nekretnine eventualno trebalo primijeniti drugu (troškovnu metodu, barem u odnosu na procjenu vrijednosti objekta).

28. Odredbom čl. 250. ZPP propisano je da će sud izvesti dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

29. Međutim, kada se uzme u obzir da postoji više metoda sukladno Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina, i da vještak prilikom pisanog i usmenog očitovanja na primjedbe tužiteljice (koja je dala razloge zbog kojih ne prihvaća mišljenje vještaka) nije dao jasan i argumentiran odgovor zbog čega je, kako to navodi u svom usmenom očitovanju, poredbena metoda najbolja za konkretan slučaj, pogrešan je zaključak suda prvog stupnja da je vještak iznesene prigovore argumentirano otklonio.

30. U takovim okolnostima, osnovom čl. 261. st. 3. ZPP trebalo je pribaviti mišljenje drugog vještaka, kako je to i predložila tužiteljica.

31. Zbog toga se tužiteljica navodima žalbe osnovano žali zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 261. st. 3. ZPP.

32. Osim toga, sud prvog stupnja zaključuje da novac ostvaren prodajom nekretnina (dvije kuće), koje su bile predmetnom Ugovora o doživotnom uzdržavanju iz 1996. (tuženik priznaje da se radilo o iznosu od 50.000 DEM) uložen u predmetnu nekretninu predstavlja posebnu imovnu tužiteljice, a koje utvrđenje tuženik žalbom osnovano spori navodeći da se radi o imovini koja je stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice, a nije u pitanju niti nasljeđivanje niti darovanje niti neka druga osnova različita od osnove navedene u odredbi čl. 277. ZBPO, dakle da se radi o bračnoj stečevini, pa bi doprinos tužiteljice iznosio 25.000 DEM ili 12.526,65 Eur. 33. Jednako tako, barem za sada nije moguće ispitati pravilnost utvrđenja glede ulaganja stranaka u izgradnju krovišta na predmetnoj kući (za koje je vještak utvrdio da iznosi 2.100,00 Eur), budući je sadržajem izvedenih dokaza, između ostalog utvrđeno da je materijal za izgradnju krovišta kupio tuženik i to prije sklapanja braka stranaka.

34. Slijedom iznesenog, proizlazi da niti činjenično stanje nije za sada pravilno i potpuno utvrđeno pa se tužiteljica osnovano žale i zbog žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 355. ZPP), a radi čega se ne može ispitati niti pravilnost primijenjenog prava.

35. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 369. st. 1. ZPP i čl. 370. ZPP odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

36. U nastavku postupka, sud će otkloniti uočene nedostatke i utvrditi odlučne činjenice a raspraviti će i sve ostale navode žalbe, nakon čega će donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku.

37. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 24. siječnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović, v.r.