Broj: Jž-123/2019
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Margetić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog A.LJ., zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenog A.LJ., izjavljenoj protiv presude Prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Solinu, broj Pp J-2051/18 od 3. prosinca 2018., u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba okrivljenog A.LJ., ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Presudom Prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Solinu, broj Pp J- 2051/18 od 3. prosinca 2018., okrivljeni A.LJ. proglašen je krivim za počinjenje prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te što mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 750,00 kuna (protuvrijednost 197,94 DEM odnosno 101,21 EURA), uz pogodnost plaćanja 2/3 kazne, dok je na ime troškova prekršajnog postupka dužan platiti paušal u iznosu od 400,00 kuna.
2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je okrivljeni A.LJ., osobno, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Žalba je osnovana.
4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Međutim, ispitujući pobijanu presudu u dijelu u kojem se ista pobija žalbom, ovaj sud pronalazi osnovanost žalbenih navoda o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.
6. Optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja okrivljeniku se stavlja na teret počinjenje prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Navedeni prekršaj čini onaj tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja službe ili njihova zakonita naređenja. Navedeni prekršaj, okrivljeni A.LJ., sukladno činjeničnom opisu optužnog prijedloga počinio je na način da je vrijeđao policijske službenike riječima „ko ste vi, ajdete ća, jebem vam majku, pustite me na miru“, za vrijeme dok su isti pružali pomoć sudskom ovršitelju.
7. Okrivljeni A.LJ. poriče da bi počinio prekršaj za koji se tereti.
U dokaznom postupku prvostupanjski sud je ispitao svjedoke, sve redom u inkriminirano vrijeme uređujuće policijske službenike M.K., S.R., I.M., Ž.S., D.A. i M.M., te također u svojstvu svjedoka sudskog ovršitelja S.A.. Navedeni svjedoci ispitani su i iskazivali su nepotrebno opširno, pa čak i na okolnosti koje ne predstavljaju zakonska obilježja prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (javnost mjesta). Potom su njihovi iskazi u cijelosti prepisani u obrazloženje pobijane presude, a da je pri tome valjana i svestrana analiza istih u cijelosti izostala. Izostala je i analiza provedenih dokaza suočenjem okrivljenika sa svakim od svjedoka sadržaju čijeg iskaza je prigovarao.
Potom je sud činjenično stanje i odluku o krivnji utemeljio na iskazima svjedoka M.K., S.R., M.M. i S.A., tek paušalno navodeći da su isti u bitnim dijelovima u kojima se podudaraju objektivni, okolnosni i detaljni, a osobe svjedoka uvjerljive i bez motiva da okrivljenika lažno terete. Pri tome je ostalo neobrazloženo o kojim spornim činjenicama navedeni svjedoci iskazuju podudarno, budući iz cjelokupnog obrazloženja odnosno izostanka valjanog obrazloženja, nije razvidno koje činjenice su u postupku uopće sporne.
Suprotno u odnosu na iskaze navedenih svjedoka, prvostupanjski sud otklanja iskaze svjedoka I.M., Ž.S. i D.A., također bez njihove analize, navodeći da su isti subjektivni i prilagođeni interesima okrivljenikove obrane, budući su navedeni svjedoci kolege okrivljenika, da su s istim u dobrim kolegijalnim odnosima, pa je čak i jedan od njih s okrivljenikom kućni prijatelj.
Takva ocjena dokaza odnosno nedostatak ocjene dokaza je za ovaj sud neprihvatljiva, budući je u cijelosti suprotna imperativnoj odredbi članka 88. stavak 1. Prekršajnog zakona, koja propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrđivati činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist. Na isto opravdano ukazuje i žalitelj.
Ukoliko prvostupanjski sud smatra da djelatne policijske osobe, prilikom davanja iskaza pred sudom u svojstvu svjedoka, a vezano uz službu koju obavljaju, upozoreni na sve obveze koje kao svjedoci imaju, iskazuju na način da zbog dobrih kolegijalnih odnosa pogoduju okrivljeniku, onda je analogijom trebalo pitati svjedoke koji terete okrivljenika, a također su njegovi radni kolege, u kakvim su kolegijalnim odnosima, te imajući u vidu njihov odgovor, ocijeniti vjerodostojnost takvog iskaza i eventualan osobni interes za ishod postupka.
8. Imajući u vidu sve navedeno, prvostupanjski sud kroz provedeni dokazni postupak, a potom i njegovu ocjenu odnosno izostanak iste, preuranjeno je donio zaključak o krivnji okrivljenika za terećeni prekršaj, slijedom čega je valjalo prihvatiti žalbu okrivljenika osnovanom.
9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući razloge dane u ovoj odluci, provesti već provedene dokaze, a po potrebi i druge, koncizno i isključivo na okolnosti terećenog prekršaja te njegovih zakonskih obilježja, sve radi potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja. Nakon pravilne i kritičke analize provedenih dokaza, donijeti će novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti sukladno odredbi članka 185. stavak 7. Prekršajnog zakona.
10.Slijedom navedenog, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 21. siječnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Koraljka Polak Medaković, v.r.
Mirjana Margetić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
