Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Jž-2152/2019

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja: Mirjane Margetić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe L. P. D. d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe M. L., zbog prekršaja iz članka 226. stavka 1. točke 1. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj: 130/11., 74/13., 69/17. i 46/18.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe L. P. D. d.o.o. i okrivljene pravne osobe L. P. D. d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe M. L., podnesenoj po braniteljici A. K., odvjetnici iz K., protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku broj: PpJ-771/2019 od 29. kolovoza 2019., na sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2022.

r i j e š i o  j e:

Prihvaća se žalbe I okrivljene pravne osobe L. P. D. d.o.o. okrivljene pravne osobe L. P. D. d.o.o. i II okrivljene odgovorne osobe M. L. okrivljene odgovorne osobe M. L., pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljena pravna osoba L. P. D. d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba M. L. su proglašeni krivima, zbog prekršaja iz članka 226. stavka 1. podstavka 1. i 3. Zakona o strancima, za koji prekršaj im je izrečena uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona, novčana kazna i to, pravnoj osobi u iznosu od 15.000,00 kuna, a odgovornoj osobi u iznosu od 6.000,00 kuna, koju kaznu su dužni platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

2. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi sa člankom 138. stavkom 2. točke 3. i stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezani naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna svaki.

3. Protiv te presude okrivljena pravna osoba L. P. D. d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba M. L. su pravodobno po braniteljici podnijeli žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, te odluke o prekršajnopravnoj sankciji i troškovima prekršajnog postupka. Predlažu da se žalba prihvati, da se preinači pobijana presuda i donese presuda kojom se optužba odbija, odnosno da se presuda ukine i predmet vrati sudu na ponovno suđenje.

4. Žalba je osnovana.

5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) ovaj Sud je ispitivao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona i jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, a na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti te je pritom ovaj Sud utvrdio da pravilno žalitelji ističu da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. i članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona.

6. Naime, žalitelji ističu, da presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama u odnosu na okolnost da nije utvrđeno je li boravak strankinje zatečene na radu u Republici Hrvatskoj zakonit ili nezakonit, a što je osnov za donošenje odluke o kvalifikaciji djela sukladno članku 73. stavka 1. Zakona o strancima, međutim, ovaj Sud je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona jer obrazloženje prvostupanjske presude o odlučnim činjenicama je proturječno sadržaju zapisnika od 29. kolovoza 2019.. Naime, prvostupanjski sud je pozvao okrivljenu pravnu i odgovornu osobu na ročište u žurnom postupku za dan 29. kolovoza 2019. te je na zapisnik konstatirao da od okrivljenika nije nitko pristupio, s tim da nije naznačeno radi li se o urednoj dostavi za okrivljenu pravnu i odgovornu osobu te je prvostupanjski sud donio presudu u ime Republike Hrvatske i okrivljenu pravnu i odgovornu osobu proglasio krivima zbog prekršaja iz članka 226. stavka 1. podstavka 1. i 3. Zakona o strancima.

7. Međutim u žurnom postupku se o svakom izvođenju dokaza ili neuspjehu njegova izvođenja sastavlja zapisnik u smislu odredbe članka 119. Prekršajnog zakona te ako se nije na zakazano ročište nitko odazvao od pozvanih zapisnik se sastavlja uz jasno navođenje tko je bio pozvan, je li uredno bio pozvan, je li opravdao izostanak i određuje se daljnji tijek postupka, odnosno posebno je važno naznačiti jesu li okrivljene pravna i odgovorna osoba u konkretnom slučaju bili uredno pozvani iz čega se utvrđuje je li u postupku okrivljeniku omogućeno aktivno sudjelovanje i iznošenje obrane. Iz zapisnika gore navedenog nije razvidno jesu li okrivljenici uredno pozvani, a osim toga nije razvidno ni da je sud izveo bilo kakve dokaze u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja.

8. Nadalje, u obrazloženju pobijane odluke prvostupanjski sud je naveo, da je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 26. travnja 2019. sa iskazom osumnjičenika, putovnicu za stranca B. K., ugovor na određeno vrijeme sklopljen između poslodavca i radnice, zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 29. travnja 2019. s izrečenim usmenim rješenjem, potvrda-nalog za nacionalno plaćanje na iznos 30.000,00 kuna od 16. svibnja 2019., prekršajnu evidenciju za okrivljenike i da je na temelju provedenog dokaznog postupka zaključio, da je djelo okrivljenika dokazano na način kako je to navedeno u izreci pobijane presude. Međutim, prvostupanjski sud je bio dužan na zapisnik o žurnom postupku konstatirati izvođenje dokaza, a iz zapisnika ne proizlazi da je prvostupanjski sud izveo navedene dokaze. U smislu odredbe članka 179. stavka 5. Prekršajnog zakona sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj raspravi, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te će na temelju takve odluke izvesti zaključak je li neka činjenica dokazana u smislu odredbe članka 222. stavka 1. Prekršajnog zakona.

8. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona budući da je odluku o krivnji okrivljenika utemeljio na dokazima navedenim u obrazloženju pobijane presude, a da navedene dokaze nije izveo na ročištu u žurnom postupku, a što proizlazi iz zapisnika od 29. kolovoza 2019.

9. Žalitelji ističu, da adresa prebivališta II. okrivljene odgovorne osobe M. L. je P. nj. x, B. S., a da joj je poziv za ročište dostavljen na adresu V., M., L. x, a da to nije njezina adresa prebivališta, međutim odredbom članka 145. stavka 6. točke 4. Prekršajnog zakona je propisano okrivljeniku pravnoj osobi ili drugom subjektu koji je s njom izjednačen dostava se obavlja na adresu koju je prijavila sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći osoba koja je za nju ovlaštena primiti dopis. Uvidom u dostavnice za ročište od 9. srpnja 2019. je utvrđeno da su uručene okrivljenoj pravnoj i odgovornoj osobi, a u spisu prileži službena zabilješka sačinjena dana 9. srpnja 2019. iz koje proizlazi da je na raspravu pristupio Č. L. iz Lj., B. S. xx a koji je izjavio, da je prokurist pravne osobe te da ga je odgovorna osoba II. okrivljena uputila da ode na današnju raspravu jer je ista bolesna, međutim da isti sa sobom nije imao nikakvu dokumentaciju niti punomoć, niti dokaz da može zastupati pravnu osobu, te ga je sud uputio da može u roku 8 dana dostaviti pisanu obranu, te priložiti potrebitu dokumentaciju.

9.1. Nakon toga prvostupanjski sud je sastavio zapisnik dana 29. kolovoza 2019. radi donošenja odluke o prekršaju nakon dovršetka žurnog postupka te je donio odluku kojom je proglasio krivima okrivljenu pravnu i odgovornu osobu, a da iste nije niti pozvao na ročište za dan 29. kolovoza 2019. i na taj način prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio je pravo obrane okrivljene pravne i odgovorne osobe, a što je moglo utjecati na presudu.

9.2. Nadalje, prvostupanjski sud je vodio žurni postupak, a u konkretnom slučaju je trebalo provesti redovni prekršajni postupak, a što može utjecati na presudu pa je i time počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona.

10. Naime, odredbom članka 221. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona između ostalog propisano je: „(1) žurni se prekršajni postupak vodi: 1. za prekršaje za koje je kao jedina kazna propisana novčana kazna do 10.000,00 kuna za fizičku osobu, novčana kazna do 30.000,00 kuna za pravnu osobu i do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, dakle, imajući u vidu navedenu odredbu Zakona i da je za prekršaj koji se okrivljenicima stavlja na teret propisana novčana kazna za pravnu osobu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna, a za odgovornu osobu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna i da tužitelj podnositelj optužnog prijedloga nije predložio da se provede žurni postupak, nedvojbeno je u konkretnom slučaju trebalo provesti redovni postupak, održati glavnu raspravu i o krivnji okrivljene pravne i odgovorne osobe odlučiti kontradiktornim raspravljanjem u postupku, a što je izostalo pogrešnim i neosnovanim vođenjem žurnog postupka, a što je svakako moglo utjecati na pobijanu presudu. Vođenjem žurnog postupka umjesto redovnog prekršajnog postupka, prvostupanjski sud je nepravilno primijenio odredbu članka 221. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, što je moglo utjecati na presudu, pa je time počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. u svezi sa člankom 221. stavkom 1. i 2. Prekršajnog zakona.

11. Ovaj Sud nije prihvatio žalbeni navod, da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo jer je kod donošenja presude sud propustio utvrditi da je stvar već pravomoćno presuđena, budući da spisu prileži dokaz da je protiv okrivljenika primijenjena i izvršena upravna mjera zabrane obavljanja djelatnosti pružanja usluga u prostoru okrivljene pravne osobe, a koja je izvršena uplatom iznosa od 30.000,00 kuna u korist Državnog proračuna dana 16. svibnja 2019. sukladno članku 208. stavku 3. Zakona o strancima te da je prvostupanjski sud trebao donijeti presudu kojom se optužba odbija sukladno odredbi članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona, a sve s obzirom na činjenicu da se radi o presuđenoj stvari i da je slijedom navedenog došlo do pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava.

12. Naime, ovaj Sud nije utvrdio da je povrijeđeno prekršajno materijalno pravo na štetu okrivljenika, a na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti, jer se ne radi o pravomoćno presuđenoj stvari, kako to žalitelji ističu u žalbi pozivajući se i na stajalište Europskog suda za ljudska prava u slučaju Maresti protiv Hrvatske te Zolotukhin protiv Rusije, navodeći da se radi o povredi načela „ne bis in idem“ jer da se primijenjena upravna mjera odnosi na činjenični opis prekršaja iz članka 73. stavka 1. Zakona o strancima.

13. Žalitelji se upućuju na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj:

KZZ 43/2017-3 od 8. studenog 2017., iz koje nesporno proizlazi da se upravna mjera ne može poistovjetiti sa sankcijom, budući da se ne radi o kažnjavanju, već o izdanoj upravnoj mjeri, kojom se zabranjuje obavljanja djelatnosti poslodavcu pravnoj i odgovornoj osobi, a upravnom mjerom se nastoji promptno suzbiti zatečeno protupravno stanje i onemogućiti počinitelja da nastavi sa takvim činjenjem, ali s takvom mjerom se ne odlučuje o meritumu prekršaja, tim više jer tzv. „otkup pečata“ nije obvezan, već njegov slobodan izbor te ne predstavlja dvostruko kažnjavanje, odnosno povredu načela „ne bis in idem“.

14. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci, odnosno prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

15. Prvostupanjski sud će provesti redovni prekršajni postupak, ispitati okrivljenu pravnu i odgovornu osobu na navode optužnog prijedloga, provesti i sve druge dokaze koje ocijeni potrebnim i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti novu, valjano obrazloženu odluku.

U Zagrebu 21. siječnja 2022..

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Stanislav Walaszek, v.r.

Mirjana Margetić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike, braniteljicu i tužitelja.