REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 132 P-2796/20-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Snježani Karlušić, u pravnoj stvari prvo tužitelja Z. P. iz Z., ., OIB: … i drugo tužiteljice A. K. iz Z., OIB: …, oboje zastupani po punomoćniku B. J., odvjetniku iz Z., protiv tuženika P. b. Z. d.d. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku S. K., odvjetnici iz O. d. L. i p. iz Z. , po generalnoj punomoći Su-…, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 8. prosinca 2021. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja G. D., odvjetnika i punomoćnika tuženika S. K., odvjetnice, dana 20. siječnja 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku P. b. Z. d.d. iz Z., OIB: …, solidarno isplatiti tužiteljima: Z. P. iz Z., OIB: … i A. K. iz Z.,OIB: …, iznos od 16.535,76

kuna

(slovima: šesnaesttisućapetstotridesetpetkunaisedmadesetšestlipa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po kamatnoj stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koje kamatne stope utvrđuje Hrvatska narodna banka, a koje teku:

- 21,31 kuna od 13.10.2008. do isplate,

- 30,70 kuna od 10.11.2008. do isplate,

- 67,20 kuna od 12.01.2009. do isplate,

- 75,14 kuna od 11.02.2009. do isplate,

- 116,25 kuna od 10.03.2009. do isplate,

- 56,40 kuna od 14.04.2009. do isplate,

- 59,74 kuna od 11.05.2009. do isplate,

- 47,31 kuna od 10.06.2009. do isplate,

- 57,26 kuna od 10.07.2009. do isplate,

- 32,29 kuna od 11.08.2009. do isplate,

- 52,78 kuna od 11.09.2009. do isplate,

- 35,62 kuna od 12.10.2009. do isplate,

- 45,47 kuna od 10.11.2009. do isplate,

- 43,60 kuna od 11.12.2009. do isplate,

- 81,41 kuna od 21.01.2010. do isplate,

- 94,05 kuna od 12.02.2010. do isplate,

- 88,26 kuna od 12.03.2010. do isplate,

-114,82 kuna od 12.04.2010. do isplate,

-122,11 kuna od 11.05.2010. do isplate,

-153,45 kuna od 12.06.2010. do isplate,

-202,41 kuna od 13.07.2010. do isplate,

-242,49 kuna od 23.08.2010. do isplate,

-260,72 kuna od 16.09.2010. do isplate,

-228,28 kuna od 14.10.2010. do isplate,

-225,89 kuna od 10.11.2010. do isplate,

-283,04 kuna od 13.12.2010. do isplate,

-335,47 kuna od 13.01.2011. do isplate,

-272,40 kuna od 11.02.2011. do isplate,

-301,98 kuna od 14.03.2011. do isplate,

-261,12 kuna od 11.04.2011. do isplate,

-332,44 kuna od 13.05.2011. do isplate,

-382,08 kuna od 10.06.2011. do isplate,

-397,95 kuna od 11.07.2011. do isplate,

-532,86 kuna od 22.08.2011. do isplate,

-411,15 kuna od 12.09.2011. do isplate,

-379,19 kuna od 12.10.2011. do isplate,

-383,52 kuna od 14.11.2011. do isplate,

-391,19 kuna od 12.12.2011. do isplate,

-430,05 kuna od 12.01.2012. do isplate,

-444,88 kuna od 13.02.2012. do isplate,

-441,33 kuna od 13.03.2012. do isplate,

-430,64 kuna od 11.04.2012. do isplate,

-438,90 kuna od 14.05.2012. do isplate,

-448,11 kuna od 19.06.2012. do isplate,

-435,36 kuna od 16.07.2012. do isplate,

-428,47 kuna od 16.08.2012. do isplate,

-411,29 kuna od 11.09.2012. do isplate,

-426,85 kuna od 16.10.2012. do isplate,

-445,90 kuna od 22.11.2012. do isplate,

-438,63 kuna od 28.12.2012. do isplate,

-402,56 kuna od 16.01.2013. do isplate,

-416,16 kuna od 12.02.2013. do isplate,

-416,80 kuna od 18.03.2013. do isplate,

-437,09 kuna od 22.04.2013. do isplate,

-395,86 kuna od 11.05.2013. do isplate,

-387,99 kuna od 28.06.2013. do isplate,

-393,26 kuna od 29.07.2013. do isplate,

-400,29 kuna od 27.08.2013. do isplate,

-425,52 kuna od 27.09.2013. do isplate,

-420,67 kuna od 31.10.2013. do isplate, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku P. b. Z. d.d. iz Z., OIB: …, solidarno nadoknaditi parnične troškove tužiteljima: Z. P. iz Z., OIB: … i A. K. iz Z., OIB: …, u iznosu od 12.560,00 kuna (slovima: dvanaesttisućapetstošezdesetkuna) sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja presude, 20. siječnja 2022. do isplate po kamatnoj stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koje kamatne stope utvrđuje Hrvatska narodna banka, a u roku 15 dana.

III Odbija se zahtjev tuženika P. b. Z. d.d. iz Z., OIB: …, za nadoknadom troškova postupka u iznosu 7.125,00 kuna (slovima:sedamtisućastodvadesetpetkuna) sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja presude, 20. siječnja 2022. do isplate.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj dana 5. lipnja 2020. tužitelji navode da su rješenjem o nasljeđivanju poslovnog broja: O-2844/2019 od 2. svibnja 2019. proglašeni nasljednicima iza korisnika kredita pok. N. P., a slijedom čega su aktivno legitimirani. Pravna prednica tužitelja N. P. je kao korisnica kredita sklopila dana 16. listopada 2006. sa bankom kao kreditorom ugovor o kreditu broj: …, kojim joj j tuženik odobrio kreditu u kunskoj protuvrijednosti od 18.139,55 CHF obračunatom prema srednjem tečaju tuženika na dan korištenja kredita. U članku 6. predmetnog ugovora o kreditu ugovorena je za pravnu prednicu tužitelja obveza povrata iznosa kredita uz valutnu klauzulu u švicarskom franku u kunskoj protuvrijednosti obračunatoj prema srednjem tečaju tuženika za CHF na dan plaćanja.

2. U postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača presudom Visokog Trgovačkog suda broj: Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovnog broja: P-1401/12 od 4. srpnja 2013. u dijelu u kojom je presuđeno da je tuženik ( među ostalim bankama) u razdoblju od 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju - ugovorima o kreditima na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora u svezi sklapanja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa su time tuženici postupali protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj: 96/13) i to člancima 81., 82. i 90., a od 7. kolovoza 2007. do 31. prosinca 2008. protivno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj: 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09 i 133/09) i to člancima 96. i 97. te suprotno odredbama Zakona o obveznim odnosima. Dana 3. rujna 2019. Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu i rješenje poslovnog broja: Rev-2221/2018 kojim je odbio revizije tuženika i ostalih banaka protiv drugostupanjske odluke u kolektivnom sporu u dijelu u kojem je utvrđeno da su tuženik i ostale navedene banke povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne odredbe ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica - švicarski franak.

3. Sukladno čl. 118. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj: 41/2014) odnosno čl. 138.a Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj: 79/07, 125/2007, 79/2009, 89/2009, 75/2009, 133/2009, 78/2012 i 56/2013) rubricirane presude su obvezujuće i u predmetnom postupku u smislu utvrđenja postojanja povrede kolektivnih prava i interesa korisnika potrošačkih kredita od strane ovdje tuženika odnosno utvrđenja korištenja ništetnih odredbi ugovora o potrošačkim kreditima kojima je ugovorena obveza povrata kredita vezana uz valutnu klauzulu u švicarskom franku.

4. U tužbi i konačno određenom tužbenom zahtjevu u podnesku zaprimljenom dana 26. listopada 2021. nakon provedenog financijskog vještačenja, tužitelji traže pretplatu zbog ništetne odredbe o valutnoj klauzuli iznos od 16.535,76 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od svakog pojedinog iznosa do isplate te trošak postupka sa kamatama od donošenja presude do isplate (list 109-112 spisa).

5. U odgovoru na tužbu tuženik ističe nedostatak aktivne legitimacije, obzirom da je osnovni ugovor o kreditu u svojstvu korisnika kredita sklopila N. P. dana 16. listopada 2006., te da tužitelj nisu aktivno legitimirani za podnošenje tužbe. Osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe da su tužitelji koncipirali tužbu na način kao da je predmetni ugovor i dalje na snazi, iako je u cijelosti prestao isplatom kredita. Ugovaranjem valutne klauzule ugovorene strane nisu u nejednakom položaju budući da valutna klauzula djeluje isto prema svim sudionicima. Naime, smisao zakonske odredbe čl. 22. Zakona o obveznim odnosima je da kroz cijelo vrijeme svog postojanja novčana tražbina bude zaštićena valutnom klauzulom koja prestaje djelovati tek kada dužnik ispuni obvezu, odnosno s obzirom na ugovoreni način plaćanja uz primjenu zakonom predviđene i dopuštene valutne klauzule, primjenjuje se načelo monetarnog nominalizma propisanog odredbom čl. 21. Zakona o obveznim odnosima. Naime, ako je temeljem čl. 22. Zakona o obveznim odnosima valutna klauzula dopuštena, onda je takva zakonska odredba jedini smjer u kojem sud, u okviru svoje zakonske uloge, smije tu odredbu primjenjivati. Za opstojnost i primjenu valutne klauzule postoji zakonska osnova budući da se radi o zakonom izričito dopuštenoj klauzuli. Potrošač, korisnik kredita je poslovno sposobna osoba koji je od tuženika prije zaključenja ugovora dobio sva potrebna objašnjenja i informacije, te je tu činjenicu i potvrdio potpisom ugovora. Nadalje, taj isti ugovor u pogledu međusobnih prava i obveza ugovornih stranaka mu je ponovo pojašnjen od strane javnog bilježnika, prilikom solemnizacije. Tuženik osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva te ističe prigovor zastare (list 40-44 spisa).

6. Među strankama je nesporno: da je između tuženika kao kreditora i pravne prednice tužitelja pok. N. P. kao korisnika kredita sklopljen ugovor o kreditu dana 16. listopada 2006.

7. Među strankama je sporno: aktivna legitimacija tužitelja, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva i je li nastupila zastara.

8. U tijeku postupka pročitana je dokumentaciju u spisu i to: otplatni plan (lit 9 spisa), rješenje o nasljeđivanju poslovnog broja: O-2844/19 UPP-OS-33/19 iza pok. N. P., rođene F. donijeto po javnom bilježniku Katici Valić iz

Zagreba, kao povjerenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 24. svibnja 2019. (list 11 spisa), Ugovor o kreditu broj: … od 16. listopada 2006. (list 13- 17 spisa), plan otplate (list 19 spisa), prijepis knjigovodstvene kartice (list 21-36 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po financijskom vještaku B. L. G. iz trgovačkog društva T. E. C. j.d.o.o. (list 72-79

spisa) te u usmeno očitovanje iste i dopunu financijskog vještačenja (list 99-104 spisa).

9. Odbijen je dokazni prijedlog tuženika o saslušanju svjedokinje osobne bankarke na okolnost pregovaranja jer isti nije relevantan u ovoj pravnoj stvari.

10. Nesporno je da je ugovor o kreditu od 16. listopada 2006. sklopljen između pravne prednice tužitelja, sada pok. N. P. kao korisnice kredita i tuženika kao kreditora. Budući da su tužitelji nasljednici iza pok. N. P., što je utvrđeno na temelju rješenja o nasljeđivanju poslovnog broja: O-2844/19 UPP-OS- 33/19 iza pok. N. P., rođene F. donijeto po javnom bilježniku Katici

Valić iz Zagreba, kao povjerenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 24. svibnja 2019. (list 11 spisa), stoga su isti aktivno legitimirani u ovom postupku. U nasljednom pravu, sva imovina, prava i obveze ostavitelja u trenutku smrti prelaze na nasljednike, osim strogo osobna prava. U konkretnom slučaju, radi se o imovinskom pravu na povrat stečenog bez osnove koje je pravna prednica tužitelja stekla prema tuženiku kao korisnica kredita, te je s te osnove podnijet i kondemnatorni tužbeni zahtjev te je imovinsko pravo prešlo na tužitelje kao nasljednike iza pok. N. P., korisnice kredita i tužitelji su aktivno legitimirani za podnošenje tužbe u ovom predmetu, pa je odbijen prigovor tuženika o nedostatku aktivne legitimacije kao neosnovan.

11. Čitanjem ugovora o kreditu broj: …. od 16. listopada 2006. (list 13- 17 spisa) je razvidno da je isti sklopljen između pravne prednice tužitelja N. P. kao korisnice kredita i tuženika kao davatelja kredita u svrhu kupnje osobnog vozila. Budući da je iz predmetnog ugovora o kreditu razvidno da je pravna prednica tužitelja N. P. sklopila ugovor o kreditu sa tuženikom za namjenu - kupnju osobnog vozila kao fizička osoba, a ne u poslovne svrhe je utvrđeno da je pravna prednica tužitelja imala status potrošača.

12. U smislu čl. 502. c. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08-ispr. i 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 dalje - ZPP-a), fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno uređenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava, te će u tom slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se osoba na njih pozivati.

13. Članci 6/1i 7/1,2 Direktive 93/13/EEZ zahtijevaju da se na temelju sudske odluke kojom je u povodu kolektivne tužbe utvrđeno da je ugovorna odredba koju koristi trgovac nepoštena pruži zaštita svim potrošačima koji su s tim trgovcem ugovorili takvu nepoštenu ugovornu odredbu.

14. Nije sporno da je valutna klauzula dopuštena Zakonom o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO-a). Naime, zahtjev "informiranosti potrošača" u konkretnom smislu znači da ugovorna odredba o riziku promjene tečaja ne treba biti razumljiva samo na formalnoj i gramatičkoj razini, već da potrošač istu mora također razumjeti u pogledu njezina konkretnog dosega, u smislu da prosječni potrošač, koji je uredno obaviješten i postupa s dužnom pažnjom i razboritošću, može ne samo znati za mogućnost deprecijacije nacionalne valute u odnosu na stranu valutu u kojoj je kredit denominiran, već da može i procijeniti potencijalno znatnije gospodarske posljedice koje bi takva odredba mogla imati za njegove financijske obveze. Takav stav je iznesen i u presudi C-51/17 od 20. rujna 2018.

15. Sukladno odredbi čl. 118. Zakona o zašiti potrošača (Narodne novine, broj: 41/2014) odnosno čl. 138.a Zakona o zaštiti potrošača ( Narodne novine, broj: 79/2007, 125/2007, 75/2009, 79/2009, 89/2009, 133/09, 78/2012 i 56/2013) rubricirane presude ( P-1401/2012 Trgovačkog suda u Zagrebu Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018. Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, te Rev-2221/2018 od 3. rujna 2019. Vrhovnog suda Republike Hrvatske) obvezujuću su i u predmetnom postupku u smislu utvrđenja postojanja povrede kolektivnih prava i interesa korisnika potrošačkih kredita od stane, ovdje tuženika, odnosno utvrđenja korištenja ništetnih odredbi ugovora o potrošačkim kreditima kojima je ugovorena obveza povrata kredita vezana uz valutnu klauzulu u švicarskom franku.

16. U postupku zaštite kolektivnih interesa potrošača presudom Visokog trgovačkog suda poslovnog broja: Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovnog broja: P-1402/12 od 4. srpnja 2013. kojem je presuđeno da je tuženik ( među ostalima bankama) u razdoblju od 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju-ugovorima o kreditima na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa su time tuženici postupali suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj: 96/13) i to člancima 81., 82. i 90., a od kolovoza 2007. do 31. prosinca 2008. protivno odredbama tada važećeg Zakona o zašiti potrošača (Narodne novine, broj 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09 i 133/09) i to člancima 96. i 97. te suprotno odredbama Zakona o obveznim odnosima. Budući da je banka znala za rizik koji sa sobom nosi švicarski franak kao valuta utočišta, a nisu na adekvatni način usprkos svijesti o tome da potrošači to ne znaju i da im je zbog toga odredba kojom su glavnicu vezali za švicarski franak nerazumljiva, o tome obavijestili potrošače, na način da svaki potrošač koji je vidio reklame dobije i razumljivo upozorenje, kako bi na temelju toga bio u mogućnosti donijeti informiranu odluku hoće li prihvatiti rizik koji nosi odredba kojom se glavnica veže za valutu švicarski franak ili neće, tuženik nije u odnosu na pravnu prednicu tužitelja kao potrošača postupao obzirno, savjesno, moralno ni pošteno, u trenutku ugovaranja spornih odredbi kojima se glavnica veže za valutu švicarski franak stoga je došlo do značajnije neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih stranaka na štetu potrošača, ovdje pravne prednice tužitelja, a što je u suprotnosti s osnovnim načelima obveznog prava: načelu ravnopravnosti sudionika u obveznim odnosima te načelu dužnosti njihove suradnje i načelu zabrane zlouporabe prava. Budući da se u predmetnom ugovorom o kreditu glavnica kredita veže za valutu švicarskog franak, a pravna prednica tužitelja kao potrošač nije bila informirana o riziku koji sa sobom povlači klauzula kojom se glavnica kredita veže uz valutu švicarskog franka je ništetna na temelju čl. 322. st. 1. ZOO-a. Potom u skladu s člankom 323. ZOO-a je obveza svake strane da vrati ono što je primila po osnovi takvog posla, a ako to nije moguće ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje. Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje ništetnog ugovora odgovaran je svome suugovaratelju za štetu koji trpi zbog ništetnosti ugovora ako ovaj nije znao li prema okolnostima nije morao znati za postojanje ništetnosti; stoga tužitelji kao nasljednici iza pok. Nade Pavlinec imaju pravo potraživati neosnovano stečeno po predmetnom ugovoru od 16. listopada 2006., u odnosu na ugovorenu valutu CHF jer je ista nedopuštena i nepoštena u smislu odredbi Zakona o zaštiti potrošača, a koje su obračunate od strane tuženika na temelju 1111. st. 1. ZOO-a, pa je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

17. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva provedeno je financijsko vještačenje po vještaku B. L. G. iz trgovačkog društva T. E. C.

j.d.o.o. Iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka je razvidno da je razlika u izvršenim uplatama koja proizlazi iz razlike tečaja za valutu CHF primijenjenog kod otplate ( dan plaćanja anuiteta) i tečaja za valutu CHF na dan isplate kredita iznosi ukupno 16.881,69 kuna pri čemu su pojedini mjesečni preplaćeni iznosi prikazani za svaki mjesec u tabeli (list 72-79 spisa).

18. Tuženik je u podnesku zaprimljenog dana 21. svibnja 2021. godine istakao da je financijski vještak navela pogrešan datum korištenja kredita 31. listopad 2006., iako je iz knjigovodstvene dokumentacije razvidno da je kredit korišten 19. listopada 2006. (list 88-90 spisa).

19. Financijski vještak B. L. G. iz trgovačkog društva T. E.

C. j.d.o.o. je na raspravi dana 6. listopada 2021. korigirala nalaz i mišljenje te je kao datum korištenja kredita uzela datum 19. listopada 2006., slijedom čega je uzela i tečaj na navedeni dan kao relevantan za izračun tečajnih razlika tijekom otplate kredita i sačinila dopunski izračun, koji iznosi 16.535,76 kuna, (list 99-104 spisa).

20. Prihvaćen je nalaz i mišljenje te dopuna financijskog vještaka B. L.

G. iz trgovačkog društva T. E. C. j.d.o.o. kao stručan,

argumentiran i napravljen u skladu s pravilima struke.

21. Podnošenjem kolektivne tužbe Trgovačkom sudu u Zagrebu u sporu za zaštitu kolektivnih prava prekinut je tijek zastare, dok je pravomoćnim okončanjem spora pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske donošenjem presude Pž- 6632/2017 dana 14. lipnja 2018. u odnosu na predmetni postupak vezan za ništetnost valutne klauzule, zastara počela teći ispočetka, a vrijeme prije prekida neće se uračunati u tijek zastare. Dakle, kako je predmetna tužba podnijeta 5. lipnja 2020., a zakon kod instituta stjecanja bez osnove ne predviđa posebni rok zastare, uslijed čega se treba primijeniti čl. 225. ZOO-a, koji propisuje da tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare, a presuda pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske donesena je 14. lipnja 2018., to je razvidno da je predmetna tužba podnesena u roku i da nije nastupila zastara, uslijed čega se prigovor tuženika da je nastupila zastara smatra neosnovanim pa je isti odbijen.

22. Tužiteljima su na temelju čl. 1111. st. 1. i st. 3. ZOO-a, dosuđene kamate sa utjecanjem valutne klauzule koje su obračunate od strane tuženika više od ugovorenog, a koju visinu je utvrdio financijski vještak B. L. G. iz trgovačkog društva T. E. C. j.d.o.o. u iznosu 16.535,75 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate.

23. Kamate su određene na temelju čl. 183. st. 1. ZOO-a.

24. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a i vrijednosti konačno određenog tužbenog zahtjeva (16.535,75 kuna) te zatraženim troškovnicima.

25. Trošak tužitelja se sastoji od troškova zastupanja po punomoćniku - odvjetniku i to za sastav tužbe - 100 bodova po Tbr. 7/1, sastavi podnesaka zaprimljenih 2.9.2020., 14.5.2021., 8.6.2021. i 26.10.2021. - 400 bodova ( 4 x 100 bodova) po Tbr. 8/1, zastupanje na ročištima 9.2.2021., 6.10.2021. i 8.12.2021. -300 bodova ( 3 x 100 bodova) po Tbr. 9/1, ukupno 800 bodova, prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 103/14 , 118/14 i 107/15) uz vrijednost boda od 10,00 kuna te PDV-a ( 25%) u iznosu 2.000,00 kuna, ukupno 10.000,00 kuna.

26. Tužitelju su priznati troškovi sudske pristojbe na tužbu u iznosu 530,00 kuna i na presudu u iznosu 530,00 kuna, te trošak financijskog vještačenja u iznosu 1.500,00 kuna, ukupno 2.560,00 kuna kao nužan i opravdan trošak.

27. Parnični trošak tužitelja se sastoji od troška za zastupanje po punomoćniku- odvjetniku u iznosu 10.000,00 kuna, troškova sudske pristojbe u iznosu 1.060,00 kuna te troškova financijskog vještačenja u iznosu 1.500,00 kuna, ukupno 12.560,00 kuna.

28. Tužitelju su na njegov zahtjev na temelju čl. 30. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17) dosuđene zakonske zatezne kamate na parnični trošak od donošenja presude do isplate.

29. Na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a, odbijen je zahtjev tuženika za nadoknadom troškova postupka u iznosu 7.125,00 kuna kao neosnovan.

U Zagrebu, dana 20. siječnja 2022. godine

Sutkinja:

Snježana Karlušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, s tim da strankama koje su uredno obaviještene o ročištu na kojoj se presuda objavljuje rok za žalbu teče od slijedećeg dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, a stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje rok za žalbu teče od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem ovog suda u pet istovjetnih primjeraka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

pun.1-2 tužitelja

pun. tuženika

Broj zapisa: eb304-f0cae

Kontrolni broj: 053de-8291a-8deee

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=SNJEŽANA KARLUŠIĆ, L=ZAGREB, O=OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU,

C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web

adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-

dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja

prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski građanski sud u Zagrebu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.