REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3431/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Đure Sesse člana vijeća, u izvanparničnom predmetu predlagateljice GĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Davoru Galetoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranaka: 1. TĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], 2. GĐĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. HĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], zastupani po punomoćnici Zorici Škopić, odvjetnici u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije protustranaka protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 896/2020-2 od 1. prosinca 2020., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-136/18-26 od 16. svibnja 2019., na sjednici održanoj 19. siječnja 2022.,
r i j e š i o j e :
Dopušta se protustrankama podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-896/2020-2 od 1. prosinca 2020., zbog pravnog pitanja:
„Je li za sudsku zaštitu konvencijskog prava na dom mjerodavan pravni opis i status nekretnine koja predstavlja dom ili faktično stanje da se ista koristi kao dom?“
Obrazloženje
1.1. Protustranke TĐ, GĐĐ i HĐ (dalje: protustranke) su predložile da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-896/2020-2 od 1. prosinca 2020., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1- 136/18-26 od 16. svibnja 2019., zbog četiri pitanja koja smatraju važnima za odluku u ovoj pravnom stvari, kao i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
„1. Je li za sudsko razvrgnuće suvlasništva mjerodavan isključivo zemljišnoknjižni opis nekretnina koje su predmetom razvrgnuća suvlasništva, neovisno o tome što bi među strankama, ali i provedenim dokazima i pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju bilo nesporno utvrđeno da zemljišnoknjižni opis nekretnina nije točan i ne odgovara izvedenom stanju na terenu?
2. Je li sud u izvanparničnom postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina vezan zahtjevom stranke o opsegu i načinu diobe u smislu da je dužan utvrđivati činjenice o kojima ovisi osnovanost (mogućnost i dopuštenost) takvog zahtjeva?
3. Ima li kod sudskog razvrgnuća suvlasništva na nekretninama fizička dioba uspostavom etažnog vlasništva prednost pred civilnom diobom, ako je takva dioba moguća i dopuštena, uzimajući u obzir legitimne interese suvlasnika?
4. Je li za sudsku zaštitu ustavnog i konvencijskog prava na dom mjerodavan pravni opis i status nekretnine koja predstavlja dom ili faktično stanje da se ista koristi kao dom?“
1.2. Kao razlog važnosti prvog navedenog pitanja predlagatelji ukazuju na sudsku praksu revizijskog suda u odluci Gzz-18/1993., kao i na različitu praksu drugostupankskih sudova (Županijski sud u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž-2659/2016 od 25. kolovoza 2017.), u vezi drugog navedenog pitanja ukazuje na praksu revizijskog suda u odluci Rev-x-1060/2012 od 30. lipnja 2020., dok u vezi trećeg postavljenog pitanja ukazuje na odluke drugog drugostupanjskog suda (Županijski sud u Rijeci poslovni broj Gž-3972/2015 od 18. siječnja 2017.). Naposljetku, u vezi četvrtog istaknutog pitanja u prijedlogu ističu različita pravna shvaćanja o tom pitanju izražena u odluci revizijskog suda Rev-913/2015 od 26. studenoga 2019., kao i u odluci Županijskog suda u Varaždinu, Gž- 684/2019 od 18. travnja 2019., ujedno upućujući i na praksu Europskog suda za ljudska prava u pogledu pojma doma koji ima konvencijsku zaštitu.
2. U odgovoru na prijedlog protustranaka predlagateljica poriče sve njegove navode i predlaže odbaciti prijedlog.
3. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) u vezi s čl. 400. st. 1. i 3. ZPP, vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da je četvrto postavljeno pitanje u prijedlogu, a koje se u bitnom svodi na pitanje definiranja pojma doma koji uživa pravnu zaštitu prema odredbi čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, „Narodne novine“ br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 – dalje: Konvencija) važno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. To stoga što je riječ o pravnom pitanju važnom za odluku u ovoj pravnoj stvari, a i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, budući da predlagatelji ukazuju na odluke revizijskog suda, drugog drugostupanjskog suda o tom pitanju, kao i na sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, a pravno shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana presuda različito je od shvaćanja tih sudova. Stoga je valjalo, na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 400. st. 3. ZPP, za navedeno pitanje riješiti kao u izreci ovog rješenja.
4. U odnosu na preostala postavljena pitanja valja reći da ta pitanja nisu važna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, iz razloga što su ona usko vezano uz utvrđene okolnosti ovog konkretnog slučaja, a njime se zapravo preispituje pravilnost primjene procesnog i materijalnog prava upravo u tom konkretnom slučaju. Pri tom predlagatelji polaze od vlastitih utvrđenja, različitih od utvrđenja nižestupanjskih sudova na temelju provedenog dokazivanja, u pogledu odlučne činjenice je li moguća i dopuštena geometrijska dioba predmetne nekretnine. Međutim, tako postavljena pitanja nisu važna za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, već samo za odluku u konkretnom predmetu, a to samo po sebi nije dostatan razlog za intervenciju revizijskog suda. Iz navedenih razloga za ta pitanja nisu ispunjeni propisani uvjeti za dopuštenje revizije.
Zagreb, 19. siječnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud
