Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-eu-14/2021-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca, Tomislava Juriše, predsjednika vijeća te Ivana Turudića univ.spec.crim. i Sande Janković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bujas, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđene S. J., zbog kaznenih djela iz članka 624 BIS, 625 broj 2. Talijanskog Kaznenog zakona i drugih, odlučujući o žalbi osuđenice, podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru, broj Kv-eu-5/20-22 od 17. studenog 2021., u sjednici vijeća održanoj 19. siječnja 2022.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba osuđene S. J. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Kv-eu-5/2021-16 od 23. rujna 2021. priznata je presuda Suda u Udinama 295/2009 (527/2008 R.G. Dib – 5138/2005 R.G.N.R.) od 26. ožujka 2009., te je osuđenici S. J., na temelju članka 91. stavka 5. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (ZPSKS-EU), izrečena kazna zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci, dok je odbijeno priznanje presude Suda za maloljetnike u Bariu 57/1999 (479 – RG GUP 268/1999-R.G.N.R.) od 17. srpnja 2000., presude Suda za maloljetnike u Tarantu 152/2000 (56/2001 37/2001 R.G.N.R.) od 28. studenog 2001. i presude Suda za maloljetnike u Bolonji 2162/1998 (71/2002 14/2002 R.G.N.R.) od 22. studenog 2002.
1.1. Protiv navedene presude osuđenica je po branitelju podnijela žalbu nakon proteka žalbenog roka zbog čega je ta žalba nepravomoćnim rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Kv-eu-5/2021-18 od 19. listopada 2021. odbačena kao nepravovremena.
1.2. Osuđenica je 10. studenog 2021. po branitelju podnijela molbu za povrat u prijašnje stanje radi podnošenja žalbe na presudu Županijskog suda u Bjelovaru broj Kv-eu-5/2021-16 od 23. rujna 2021., koja molba je odbijena rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru, broj Kv-eu-5/20-22 od 17. studenog 2021.
2. Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za povrat u prijašnje stanje žalbu je podnijela osuđenica, po branitelju odvjetniku D. V., zbog „bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona“, uz prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje podredno da se preinači pobijano rješenje na način da se „žalba ocijeni kao pravodobna te da odluku o istoj prepusti nadležnom žalbenom vijeću“.
3. Sukladno članku 132. ZPSKS-EU u svezi s člankom 495. i člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.) spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Povrat u prijašnje stanje radi podnošenja žalbe, u smislu članka 92. stavak 1. ZKP/08., sud će dopustiti okrivljeniku ili u određenom slučaju branitelju, ako u roku od osam dana nakon prestanka uzroka, podnese molbu za povrat u prijašnje stanje i ako istovremeno s molbom preda i žalbu.
6. Nepravomoćnu presudu donesenu u ovom postupku, broj Kv-eu-5/20-22 od 17. studenog 2021., osuđenica je primila istog dana kao i branitelj, i to 6. listopada 2021., pa je rok za podnošenje žalbe isticao 14. listopada 2021. Osuđenica je žalbu na predmetnu presudu, po branitelju poslala preporučenom poštom 15. listopada 2021., te je prvostupanjski sud rješenjem broj Kv-eu-5/2021 od 19. listopada 2021., istu odbacio kao nepravovremenu. Osuđenica je 10. studenog 2021., po branitelju podnijela prijedlog za povrat u prijašnje stanje, koji je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odbio kao neosnovan.
7. Iz medicinske dokumentacije na koju se žalitelj poziva proizlazi da je 14. listopada 2021., otac branitelja osuđenice ozlijeđen u prometnoj nesreći, te hospitaliziran u 20,52 sata istog dana, zbog kojih okolnosti da je branitelj propustio do isteka toga dana predati žalbu na presudu. Iz navedenog proizlazi da je razlog za propuštanje podnošenja žalbe bio ograničen samo na taj dan, pa je molbu za povrat u prijašnje stanje, uz žalbu, trebalo podnijeti do 22. listopada 2021. Međutim, žalitelj je propustio rok od osam dana iz članka 92. stavak 1. ZKP/08., budući da je molbu za povrat u prijašnje stanje podnio 10. studenog 2021., dakle očito nakon proteka navedenog roka od osam dana.
8. Prema tome, iako je pravilno postupio sud prvog stupnja kada je odbio molbu za povrat u prijašnje stanje, ali iz pogrešnih razloga, jer s obzirom da je molba za povrat u prijašnje stanje predana nakon proteka roka, koji se računa od prestanka uzroka koji su doveli do propuštanja roka za žalbu. Iako je žalitelj podnio žalbu u tom roku, uz koju nije podnio i molbu za povrat u prijašnje trebalo je odbiti molbu za povrat za prijašnje stanje jer je nepravodobno podnesena, a ne se upuštati u meritorno razmatranje prijedloga, pa stoga ni žalbeni razlozi kojima se pobija rješenje nisu od utjecaja na odluku prvostupanjskog suda.
9. Iz navedenih razloga, na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08., riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 19. siječnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Tomislav Juriša, v.r.