Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-377/2021-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića univ.spec.crim, predsjednika vijeća te Tomislava Juriše i Sande Janković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bujas , zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog R.-S. V., zbog kaznenog djela iz članka 153. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. – dalje KZ/11.) odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu od 13. listopada 2021. broj Kov-6/2021 u sjednici vijeća održanoj 19. siječnja 2022.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog R.-S. V. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Županijski sud u Karlovcu rješenjem od 13. listopada 2021. broj Kov-6/2021 odbio je kao neosnovan prijedlog okrivljenog R.-S. V. da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokaz izdvoji zapisnik o očevidu od 9. kolovoza 2020., zapisnik o pretrazi doma i drugih prostorija, kao i sve dokazne radnje koje su tom prilikom provedene.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni R.-S. V. po branitelju M. G., odvjetniku u K., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se prihvaćanjem žalbe preinači pobijano rješenje sukladno žalbenim navodima, a podredno da se žalba uvaži i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Na temelju članka 474. stavka 1. u vezi s člankom 495. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.) spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Okrivljenik u žalbi smatra neosnovanom argumentaciju prvostupanjskog suda da je provedena hitna dokazna radnja sukladno odredbi članka 304. u vezi s člankom 212. ZKP/08., te da je očevid proveden danju u 18,20 sati u okviru hitnih dokaznih radnji koje redarstvene vlasti mogu obaviti ukoliko postoji opasnost od odgode sukladno članku 212. stavak 2. ZKP/08. Ukazuje da u pisanom prijedlogu za izdvajanjem nezakonitih dokaza upire na sasvim drugi razlog, koji sud ne obrazlaže, a što dokaznu radnju čini nezakonitom, a to je da je očevid koji su provodili policijski službenici protivan odredbi članka 246. stavak 3. ZKP/08. s obzirom da je pretraga obavljena bez prisutnosti najmanje dva svjedoka. Nadalje smatra da i u slučaju da se radi o hitnim dokaznim radnjama iz članka 212. ZKP/08., prisutnost najmanje dva svjedoka je neophodna temeljem odredbe članka 246. stavak 3. ZKP/08.
5.1. Protivno navodima žalbe, i prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je očevid od 9. kolovoza 2020. proveden zakonito, pa stoga zapisnik o očevidu od 9. kolovoza 2020., nije nezakonit dokaz te nema mjesta njegovom izdvajanju kako je to predložio okrivljenik. Za ovakav zaključak prvostupanjski sud je dao valjane, potpune i jasne razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
5.2. Prvostupanjski sud osnovano ukazuje kako se očevidom, na temelju članka 304. stavak 1. ZKP/08., činjenice u postupku utvrđuju ili razjašnjavaju opažanjem vlastitim osjetilima i njihovim pomagalima. Prvostupanjski sud je također ispravno utvrdio kako očevid, na temelju članka 212. stavak 2. ZKP/08., može biti proveden kao hitna dokazna radnja koju provodi državni odvjetnik ili policija, te da je očevid od 9. kolovoza 2020. obavljen nakon što je o njemu obaviještena županijska državna odvjetnica u Karlovcu kao i to da je očevid proveden danju u 18,20 sati u okviru hitnih dokaznih radnji. U tom smislu je pogrešan okrivljenikov stav da se u odnosu na očevid, pa i onaj koji je proveden u smislu članka 212. ZKP/08., kao hitna dokazna radnja, primjenjuju odredbe članka 246. stavak 3. ZKP/08., a koje odredbe se odnose na pretragu kao dokaznu radnju a ne na očevid kao dokaznu radnju.
6. Nadalje, okrivljenika treba uputiti na članak 240. stavak 2. ZKP/08. po kojem se radnja pretrage poduzima radi pronalaženja počinitelja kaznenog djela, predmeta ili tragova važnih za kazneni postupak, kad je vjerojatno da se oni nalaze u određenom prostoru, kod određene osobe ili na njezinom tijelu. Nije upitno da je za zakonito provođenje pretrage potrebno ispunjenje više uvjeta, od kojih je i prisutnost dvojice svjedoka. Nedvojbeno je i kako je radnja pretrage doma i drugih prostora pobliže definirana od članka 252. do članka 256. ZKP/08. U tom smislu prvostupanjski sud ispravno ukazuje da je pretraga doma i drugih prostorija od 10. kolovoza 2020. provedena na temelju naloga suca istrage Županijskog suda u Karlovcu broj Kir-t- 183/2020-2 (list 33-34 spisa) u prisutnosti okrivljenika, njegovog branitelja, odvjetnika M. G. te dva svjedoka, pa se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonitoj dokaznoj radnji. Uostalom i branitelj okrivljenika na sjednici optužnog vijeća 13. listopada 2021., pozvan da može upozoriti na dokaze koji idu u korist optuženika, pretragu doma od 10. kolovoza 2020. godine u više navrata naziva označuje kao zakonitu.
7. Uzevši u obzir sve navedeno, i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, drži kako dokazi čije izdvajanje okrivljenik predlaže nisu nezakoniti dokazi te nije bilo mjesta njihovom izdvajanju jer su pribavljeni po ovlaštenim tijelima i u propisanoj proceduri.
8. Zbog navedenog, kako žalbenim navodima nisu s uspjehom dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, a ispitivanjem pobijanog rješenja nisu nađene povrede na koje ovaj žalbeni sud, u smislu članka 494. stavka 4. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 19. siječanj 2022.
Predsjednik vijeća:
Ivan Turudić,univ.spec.crim. v.r.
