REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 540/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice L. H. iz Z., OIB ..., koju zastupa punomoćnik M. M., odvjetnik u Z., protiv prvotuženice Republike Hrvatske, OIB ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, drugotuženika P. B. iz Z., OIB ... i trećetuženika S. B. iz Z., OIB ..., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda Varaždinu poslovni broj Gž-962/2020-2 od 23. rujna 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 7389/16-138 od 6. ožujka 2020., u sjednici održanoj 19. siječnja 2022.,

r i j e š i o  j e :

Prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice L. H., odbacuje se.

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja i odbijena je žalba tužiteljice.

2. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica tražila da joj tuženici isplate na ime naknade štete iznos 298.880,00 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe pa do isplate, dok je pod točkom II. izreke naloženo tužiteljici platiti tuženici Republici Hrvatskoj parnični trošak u iznosu 52.000,00 kn.

3. Protiv navedene drugostupanjske presude tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije u kojem predlaže da se dopusti revizija radi postavljenih pitanja kako slijedi:

„1. Može li se smatrati priznanjem duga činidba osobe kojom ona samoinicijativno (ovdje po službenoj dužnosti) pokreće postupak uspostave stanja koje je bilo prije nego što je šteta nastala?

2. Može li se smatrati priznanjem duga činidba osobe kojom ona obavještava oštećenika o započetom postupku uspostave stanja koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a koji postupak provodi upravo ta osoba?

3. Može li se smatrati priznanjem duga izričita izjava predsjednika suda da je došlo do greške u postupanju suda i da je tim djelovanjem nastala šteta oštećeniku (isticanje istog na ročištu dana 27.12.2001. godine u predmetu Z-1221/97, kao i iskaz na ročištu od 8. rujna 2009. godine)?

4. Ukoliko se ijedna od navedenih činidaba ima smatrati priznanjem duga, je li posljedica takvog priznanja duga i prekid zastare za tražbinu oštećenika za naknadom štete isplatom u novcu za tu istu štetu sukladno čl. 1085. st. 3. ZOO?

5. Može li se smatrati da je osoba priznala dug ako je izjavila da je "voljna dogovoriti se oko naknade polovine vrijednosti, koliko bi sestri pripalo temeljem zakona?“

3.1. Tužiteljica navodi da su glede ovih postavljenih pitanja ispunjeni uvjeti za njihovu dopustivost iz čl. 385a. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP).

4. Na prijedlog nije odgovoreno.

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije koja se svode na pitanje je li radnjom pokretanja postupka za ispravak pogrešnog upisa došlo do prekida tijeka zastarijevanja naknade štete, nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer su ista činjenične prirode i odgovor na svako od njih ovisi o utvrđenim činjenicama i okolnostima svakog konkretnog slučaja.

5.1. Osim toga, tužiteljica u odnosu na postavljena pitanje nije izložila odgovarajuće razloge važnosti, s obzirom da se pozvala na odluku koja nije donesena u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.

6. Slijedom navedenog, s obzirom da u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i za dopuštenost revizije, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP riješiti kao u izreci.

Zagreb, 19. siječnja 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v. r.