REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. Vojarna „Sv. Križ“ Dračevac

Split

Poslovni broj: Pr-5566/2021-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Katici Bojčić Vidović, a na prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužitelja P. T. iz S.,

O.: …, kojeg zastupa D. C.-V.,

odvjetnik u S., protiv tuženika P., O.:…, S., zastupanog po punomoćniku J. J., odvjetniku u S., radi isplate razlike plaće, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 8.prosinca 2021. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, dana 19.siječnja 2022.,

p r e s u d i o j e:

Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene bruto plaće u ukupnom iznosu od 4.564,10 kuna zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 432,58 kuna teče od 16.travnja 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 434,57 kuna teče od 16. svibnja 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 465,41 kuna teče od 16. lipnja 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 394,40 kuna teče od 16. srpnja 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 390,66 kuna teče od 16. kolovoza 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 467,88 kuna teče od 16. rujna 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 439,00 kuna teče od 16. listopada 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 436,69 kuna teče od 16. studenog 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 435,66 kuna teče od 16. prosinca 2016.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 330,63 kuna teče od 16. siječnja 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 336,62 kuna teče od 16. veljače 2017. do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, kao i u istom roku da mu naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 1.000,00 kuna sa zateznom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi zaprimljenoj 15.travnja 2021. navodi da je u utuženom razdoblju bio zaposlenik tuženika,koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine, broj: 27/01, 39/09), a da je odredbom članka 3. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09) propisano da se na pitanje plaća i drugih naknada po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama, koja nisu uređena tim Zakonom, primjenjuje opći propis o radu odnosno s njim u skladu sklopljeni kolektivni ugovori. U utuženom razdoblju (od siječnja 2016. do zaključno siječnja 2017.) da je bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj: 141/12-dalje: TKU), koji u članku 51. regulira da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, te dodaci na osnovu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. U istom članku TKU, u stavku 4. da se navodi da Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.

godine važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima. Vlada RH i Sindikati javnih službi da su zaključili 23. studenoga 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008., te u 2009. i da navedene obračunske osnovice se primjenjuju od 1.1. svake godine. Nadalje , da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u čl. IV odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj. Vlada RH te Sindikati javnih službi da su zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim izmjenama je promijenjen čl. III Dodatka te članak IV, koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u čl. III do V tih Izmjena i dopuna. Dana 7. prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži, donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, na način kako je to prethodno opisano. Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26. listopada 2011. donijeli su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, i to u odnosu na čl. IV u vezi s čl. VII Dodatka Sporazumu. Odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu da je ugovoreno je da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BD-a za dva tromjesečja uzastopno ( u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ) prosječno dva ili više posto ( mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja ) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama. U drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. od 2,8%, što daje aritmetičku sredinu od 2,0%, time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen dana 4. prosinca 2015.,

Slijedom gornjeg u utuženom razdoblju da su se ispunili uvjeti za obračun plaće tužitelju u visini osnovice od 5.415,37 kn, ili više, temeljem odredbe čl. III

Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, jer su službeni pokazatelji DZS-u RH ukazali na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnje realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prosječno 2 ili više posto, mjereno aritmetičkom sredinom, dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja. Tuženik da je od prosinca 2015.g. pa nadalje tužiteljevu plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kuna umjesto, sukladno Izmjenama Dodatka Sporazumu po osnovici od 5.415,37 kuna, te je na taj način tužitelju isplatio manju plaću od one koja je propisana. Tužitelj navodi kako više ne posjeduje sve platne liste koje se odnose na utuženo razdoblje pa nije u mogućnosti postaviti određeni zahtjev prije nego što dođe do podataka kojima tuženik raspolaže, a koje mu je prema sadržaju građanskopravnoga odnosa dužan dati odnosno koji se mogu smatrati zajedničkima za obje stranke to tužiteljica predlaže da sud temeljem čl. 186.b. ZPP-a rješenjem naloži tuženiku da u roku 15 dana u spis dostavi platne liste tužiteljice za utuženo razdoblje, uz prijedlog da se presudom utvrdi da je tuženik dužan isplatiti tužitelju ukupan iznos koji bude utvrđen po provedenom postupku na ime manje isplaćene naknade plaće, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do isplate, kao i da tužiteljici isplati parnični trošak sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku od 15 dana. Na pripremnom ročištu održanom 8.prosinca 2021. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev kojim potražuje isplatu iznosa od 4.564,10 kuna na ime razlike plaće od ožujka 2016. do siječnja 2017. sa pripadajućom zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos od dospijeća do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navodi kako tužbu valja odbaciti jer da nema mjesta primjeni odredbe čl.186.b ZPP-a jer da tužitelj nikada od tuženika nije zatražio dostavu predmetnih podataka kao ni na tu okolnost priložio ikakav dokaz. Tuženik da je tužitelju svaki mjesec uredno i pravodobno dostavljao platne liste ,a ako ih tužitelj nije sačuvao da za to ne može odgovarati tuženik niti se njega može teretiti. Tuženik dalje navodi kako nije sporno da je tužitelj zaposlen kod tuženika koji u smislu odredbe čl. 2 Zakona o plaćama u javnim službama predstavlja javnu službu, ali ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer tuženik nije pristupio sklapanju Sporazuma i Izmjena i dopuna Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama. Također navodi kako nije imao mogućnosti plaću isplaćivati po većoj osnovici niti promijeniti iznos osnovice, jer se obračun vrši putem Centraliziranog obračuna plaća (COP ) ,a da je na svoju ruku povećao plaću da bi se radilo o postupanju protivno odredbama Zakona o fiskalnoj o odgovornosti i Zakona o proračunu.

3.Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu, s tim da je tuženik na ročištu od 8.prosinca 2021. dostavio vlastiti obračun razlike osnovice od 5.108,84 kuna i osnovice od 5.415,37 kuna za tužitelja za razdoblje od ožujak 2016. do siječnja 2017.

4.Prema mišljenju ovog suda tužitelj ima imovinskopravni interes za podnošenje tzv. stupnjevite tužbe iz čl.186.b st. 2. ZPP budući ne raspolaže svim ispravama obračuna plaće za utuženo razdoblje, a obveza tuženika na dostavu tih isprava proizlazi iz čl. 8. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine („Narodne novine“ br. 3 2 / 1 5 , 1 0 2 / 1 5 i 3 5 / 1 7 ) kojima je propisano da je poslodavac obračunske isprave, čiji je sadržaj propisan ovim Pravilnikom, dužan čuvati najmanje šest godina, a u slučaju kada poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor u pogledu ostvarenja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, pri čemu bi za ostvarenje tih prava mogle biti relevantne i obračunske isprave, dužan čuvati do pravomoćnog okončanja toga spora.

4. Sud je izveo dokaze pregledom Izmjena i dopuna Dodatku Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011., Arbitražne odluke od 7.12.2011., Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006., Dodatka Sporazumu od 13.5.2009. i Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenog dana 28.12.2012., pregledom priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku od 28.8.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., objave procjene DZS-a od 4.9.2015. i priopćenja za javnost DZS-a od 27.11.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., i objave procjene DZS-a od 4.12.2015., te pregledom tablice izračuna razlike u isplati plaće.

5.Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6.Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće temeljem odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. godine.

7. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlen kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama, na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Također, nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, te nije sporna pravilnost izračuna razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju.

8 . Sporna je između parničnih stranaka osnovanost tužbenog zahtjeva. U odnosu na prigovor pasivne legitimacije, za navesti je kako je isti neosnovan budući da je upravo tuženik u utuženom razdoblju bio poslodavac tužitelja pa je isti u obvezi obračunavati i isplaćivati plaće zaposlenika sukladno ugovoru o radu, Kolektivnim ugovorima, Zakonu o radu te ostalim mjerodavnim zakonskim propisima.

9.Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi:

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u 2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su Izmjenama između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice, način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba, dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu, time da je iz čl. 1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

10. Plaća tužitelja u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 39/09), te je izmijenjenom odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama.

11. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj: 126/2016.), kojom je osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u mjesecu veljači 2017.

12. Također, Vlada Republike Hrvatske i osam sindikata javnih službi sklopili su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile: „Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma kao dio sadržaja TKU-a.

13. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 115/10, dalje: TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.“.

14. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 141/12, dalje: TKU/12) ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.

važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.“.

15.Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14, 127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka. Nadalje iz čl. 139. ZR proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina ako ZR-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno. Također, iz čl. 90. st. 1. ZR-a proizlazi da je poslodavac dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, a iz čl. 92. st. 3. ZR-a proizlazi da ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.

16. U odnosu na pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. (dalje IDD Sporazuma), valja istaknuti da iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2012., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su sukladno odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju IDD Sporazuma nije potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne može pozivati na ništetnost istih.

17.Slijedom navedenog, a prema stavu ovog suda, IDD Sporazuma predstavljaju valjani Kolektivni ugovor, što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU- a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 pa su odredbe istog u smislu citiranog čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine broj: 39/09, 124/09) temelj za određivanje osnovice u utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD Sporazuma bile na snazi do 26. siječnja 2017. jer je čl. XI IDD Sporazuma ugovoreno trajanje na određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri mjeseca sukladno citiranom čl. 199. st. 1. ZR-a.

18. Budući su među strankama nesporni podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je zabilježena stopa rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a u drugom tromjesečju 2015. od 1,2%, odnosno u trećem tromjesečju od 2,8%, a što daje aritmetičku sredinu od 2 %, te da su podaci za treće tromjesečje objavljeni 4. prosinca 2015., proizlazi da su se uvjeti iz čl. III IDD Sporazuma za obračun plaća u javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto ostvarili s plaćom za prosinac 2015., koja je trebala biti isplaćena do 15. siječnja 2016. Dakle, kako je nesporno da je tuženik u utuženom razdoblju tužitelju obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, a da je trebao primijeniti osnovicu od 5.415,37 kn, to je nastala razlika neisplaćene plaće prema toj osnovici za navedeno razdoblje u ukupnom iznosu od 4.564,10 kuna s mjesečnim iznosima razlike plaće koji izračun je napravio tuženik, te je odlučeno kao u izreci presude.

22. Rok za izvršenje predmetne činidbe određen je sukladno odredbi čl. 328. st.2. ZPP-a.

23. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos,slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

24. Na sve dosuđene iznose tužitelju je dosuđena i zatezna kamata sukladno odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO), , osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće, koji dospijevaju tek s isplatom sukladno odredbi članka 45. stavak. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak (NN 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika porezu na dohodak, a što je tužitelj i specificirao u uređenom tužbenom zahtjevu.

25. Tužitelju sukladno odredbi članka 154. st. 1. u vezi sa čl. 155. ZPP-a pripadaju troškovi sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, nadalje:Tarifa) i vrijednosti predmeta spora od 4.564,10 kuna. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe u iznosu od 50 bodova te za zastupanje na ročištu od 8.prosinca 2021. 50 bodova, odnosno ukupno 100 bodova, što uvećano za 10,00 kn koliko iznosi vrijednost jednog boda iznosi 1.000,00 kuna. Na sve dosuđene troškove sud je dosudio i zateznu kamatu prema stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a tekućom od dana donošenja ove odluke, a to sukladno odredbi iz čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine 142/12, 25/13, 93/14, 73/17). Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

Split, 19.siječnja 2022.

Sutkinja:

Katica Bojčić Vidović v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba može izjaviti žalbu putem ovog suda nadležnom županijskom sudu i to u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za

objavu presude za stranku koja je uredno obaviještena o istome, a od primitka iste za neuredno obaviještenu stranku o ročištu za objavu.Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao

dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

Dna:

- tužiteljici putem punomoćnice,

- tuženiku,

- u spis.