REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9252/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. F.G., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94), odlučujući o prigovoru okr. F.G., podnesenim protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VII Policijske postaje Zagreb od 25. kolovoza 2021., broj: 511-19-33/05- 1-288-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 19. siječnja 2022.,
p r e s u d i o j e:
I. U povodu prigovora okr. F.G., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. F.G. (osobni podaci kao u prekršajnom nalogu)
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi:
25. kolovoza 2021., u 00,50 sati, Zagrebu, xx, na balkonu svog stana na sav glas vikao čime je remetio javni red i mir te spokoj ostalih građana,
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Uslijed gornje odluke, prigovor okr. F.G. je bespredmetan.
III. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točke 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom, okr. F.G. proglašen je krivim da je na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 191,00 kune, a što je protuvrijednost 50 DEM-a, odnosno 25,56 EUR-a, koju je dužan platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 500,00 kuna.
2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okr. F.G. osobno je pravodobno podnio prigovor, ne naznačujući žalbenu osnovu, dok iz sadržaja prigovora proizlazi da je isti podnesen zbog izrečene prekršajnopravne sankcije, s prijedlogom da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.
3. S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.
4. Prigovor je bespredmetan.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5.1. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga, po propisu nije prekršaj.
5.2. Naime, u činjeničnom opisu izreke pobijanog prekršajnog naloga se navodi vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja te se naznačuje da je okrivljenik „na sav glas vikao“, a zatim i materijalna odredba koja je povrijeđena.
5.3. Dakle, kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude, okrivljenik je proglašen krivima da je počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pri čemu je radnje kojim je prekršaj počinjen opisana kao: „na sav glas vikao“.
5.4. Takav opis, u biti, predstavlja isključivo samo zakonski opis inkriminiranog prekršaja, i to članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, i ne sadrži ni jednu konkretnu radnju, a obzirom da se predmetno djelo može počiniti samo činjenjem. Na takav način djelo prekršaja nije uopće određeno.
5.5. S tim u vezi, potrebno je i ukazati na odredbu članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojom je propisano: „Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.“
5.6. Iz citirane zakonske odredbe članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jasno proizlazi da se predmetni prekršaj, ako se radi o verbalnom napadu, može počiniti samo svađom ili vikanjem (pri čemu, naravno, dolaze u obzir i sinonimi ovih riječi npr. buka, galama, graja ili na sav glas …), jer je životno logično da se javnost ne može uznemiriti verbalnim napadom a da se pritom ne radi o vikanju ili svađi (uključujući i sinonime), a ukoliko se radi o fizičkom sukobu kao tučnjavi potrebno je opisati radnje kojima se ostvaruje fizički sukob.
5.7. Stoga, da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje okrivljenih. Ovakav činjenični opis, u kojem nije opisana ni jedna konkretna radnja okrivljenih, već predstavlja samo prepisivanje zakonske odredbe članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nije prekršaj iz razloga jer djelo nije određeno.
5.8. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog, i konkretne radnje okrivljenih, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
5.9. Slijedom navedenog, djelo za koje je okr. F.G. proglašen krivim, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijani prekršajni nalog na način da je okrivljenika za predmetno djelo prekršaja oslobodio od optužbe, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.
5.7. Uslijed ove odluke, prigovor okrivljenika postao je bespredmetan.
6. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 19. siječnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi zagrebačkoj, VII Policijskoj postaji Zagreb u 3 otpravka: za spis i okrivljenika.
