REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 7 Pž-5944/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Tatjana Kujundžić Novak, u pravnoj stvari 1. tužitelja C.J.I. A. G., N., Z., E., i 2. tužitelja M. H. iz S., B. pri C., OIB ..., oboje zastupani po punomoćniku S. S., odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ž. V.- D.&S. S. i partneri u Z., protiv 1. tuženika D. H., OIB ..., Z., kojeg zastupa punomoćnik V. M., odvjetnik u Z., 2. tuženika A. B. d.d. (prije: H. A.-A. B. d.d.), OIB ..., Z., kojeg zastupa punomoćnik B. Š., odvjetnik u Odvjetničkom društvu Š. i partneri u Z., i 3. tuženika A. K. H. d.o.o. u stečaju, OIB ..., S., kojeg zastupa stečajni upravitelj I. B., radi naknade štete, odlučujući o žalbi prvotuženika protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-400/18 od 9. studenog 2021., 19. siječnja 2022.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se kao nedopuštena žalba prvotuženika D. H. protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-400/18 od 9. studenog 2021.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je nastavljen postupak u odnosu na drugotuženika A. B. d.d., Z..

2. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud odlučio nastaviti ovaj parnični postupak, koji je prekinut zbog brisanja trećetuženika iz sudskog registra, pozivom na odredbu čl. 215. st. 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/03, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP), a uz odlučno obrazloženje da su tužitelji predložili nastavak ovog postupka radi sklapanja sudske nagodbe s drugotuženikom A. B. d.d.

3. Prvotuženik D. H. je podnio žalbu kojom pobija prvostupanjsko rješenje zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a navodeći da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito iz razloga što izreka rješenja proturječi razlozima o odlučnim činjenicama, odnosno jer su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni. Navodi da se postupak koji je prekinut po odredbi čl. 214. st. 1. t. 4. ZPP-a zbog brisanja trećetuženika iz sudskog registra može nastaviti kad stečajni upravitelj preuzme postupak, odnosno kad ga sud na poziv protivne stranke ili po službenoj dužnosti pozove da to učini (čl. 215. st. 1. ZPP-a). Kako u konkretnom slučaju nije prestao razlog prekida jer stečajni upravitelj nije preuzeo postupak, to sud nije imao osnove odrediti nastavak postupka u odnosu na drugotuženika. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba prvotuženika D. H. nije dopuštena.

6. Odredbom čl. 358. ZPP-a je propisano da će nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbaciti rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta (st. 1.). Žalba je nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nje ovlaštena za podnošenje žalbe, ili osoba koja se odrekla prava na žalbu, ili ako osoba koja je podnijela žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe (st. 3.). U situaciji kad prvostupanjski sud propusti odbaciti nepravodobnu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu, to će učiniti drugostupanjski sud rješenjem (čl. 367. st. 1. ZPP-a).

7. Iz stanja spisa proizlazi da prvotužitelj tužbom zahtijeva od tuženika 1. – 3. solidarnu isplatu iznosa od 50.497.623,00 kn (s osnove gubitka nekretnine, nezakonitog raspolaganja novčanim sredstvima pri dobivanju sredstva iz kredita isplatom po asignacijama i izgubljene dobiti), a drugotužitelj solidarnu isplatu iznosa od 263.928.000,00 kn. Tužbeni zahtjev tužitelji postavljaju kao „actio pro socio“ (čl. 453. Zakona o trgovačkim društvima „Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 52/00 i 118/03) – odštetni zahtjev upravljen prema prvotuženiku kao članu uprave, navodeći da je prvotuženik u svojstvu direktora društva C..... d.o.o., Z. sklopio u ime i za račun tog društva s drugotuženikom kao davateljem kredita dva Ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretninama te da je u dogovoru s drugotuženikom, neplaćanjem obveza iz ugovora o kreditu namjerno učinio kredite dospjelim, a o tome nije obavijestio tužitelje. Kao posljedica takvog postupanja navode da su nekretnine kojima je bila osigurana obveza po kreditima postale punopravno vlasništvo drugotuženika na temelju činjenice što dužnik po ugovoru o kreditu nije platio dospjelu obvezu, iako je za to imao dovoljno novčanih sredstava.

8. Iz činjenične osnove tužbe proizlazi da tuženici (1. i 2.) nisu jedinstveni suparničari u smislu odredbe čl. 201. ZPP-a u odnosu na koje se prema zakonu, odnosno prirodi pravnog odnosa, spor može riješiti na jednak način prema svima i koji bi se zbog toga smatrali kao jedna parnična stranka. Tužitelji postavljaju tužbeni zahtjev prema prvotuženiku kao odštetni zahtjev utemeljen na odgovornosti prvotuženika kao člana uprave društva C..... d.o.o. Z., a prema drugotuženiku kao trećoj osobi (banci) koja nije niti član uprave niti član nadzornog odbora navedenih društava, već kreditna institucija s kojom je društvo C.... d.o.o. Z., zastupano po prvotuženiku, sklopilo ugovore o kreditu te koja je sukladno zakonskoj proceduri (čl. 277. Ovršnog zakona, „Narodne novine“ broj: 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08) stekla punopravno vlasništvo na nekretninama.

9. Prema tome, a imajući u vidu da je pobijanim rješenjem nastavljen parnični postupak u odnosu na drugotuženika A. B. d.d., to prvotuženik nije ovlašten žalbom pobijati to rješenje jer tuženici nisu jedinstveni niti nužni suparničari da bi se učinak njegovih parničnih radnji protegnuo i na drugotuženika koji nije podnio žalbu protiv prvostupanjskog rješenja.

8. Stoga je žalba prvotuženika na temelju odredbe čl. 367. st. 1. ZPP-a, a u vezi s odredbom čl. 358. st. 1. i 3. ZPP-a, odbačena kao nedopuštena.

Zagreb, 19. siječnja 2022.

Sutkinja

Tatjana Kujundžić Novak, v.r.