REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-9013/2021
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. N.Š., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17, 126/19 i 84/21), odlučujući o žalbi i dopuni žalbe okrivljenika podnesenih protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 18. Pp-8900/2021 od 1. srpnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 19. siječnja 2022.,
p r e s u d i o j e :
I Odbijaju se kao neosnovane žalba i dopuna žalbe okr. N.Š. i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ), okr. N.Š. se obvezuje naknaditi paušalni trošak žalbenog prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna, u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana primitka ove presude, a u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. N.Š. proglašen je krivim zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude za koji prekršaj je okrivljeniku, na temelju istog propisa, uz primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne, izrečena novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna, time da ukoliko okrivljenik u roku od 3 mjeseca dana od dana pravomoćnosti presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cjelini te je okrivljenik dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 kuna.
1.1. Protiv te presude okr. N.Š. je pravodobno podnio žalbu i dopunu žalbe ne navodeći žalbene osnove, ali sadržajno pobijajući presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te odluke o kazni, predlažući usvojiti žalbu.
2. Žalba i dopuna žalbe su neosnovane.
3. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
4. Suprotno žalbenim navodima, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i to nakon što je prethodno izveo potrebne dokaze koje je prihvatio i pravilno ocijenio.
4.1. Naime, okrivljenik u žalbi u bitnome ponavlja svoju obranu iznesenu u postupku, navodeći da se supruzi mirnim tonom obraćao, a ne vikanjem i vrijeđanjem koje bi ju uznemirilo, da se ona njega uopće ne boji, ističući da ostaje kod svoje „verzije“ događaja, da je iskaz supruge kojem je sud poklonio vjeru, neistinit i subjektivan jer je iskazala da joj je majka primljena u bolnicu, iako je on tijekom postupka dokazao da je majka već bila izašla iz bolnice te predlaže da ih se oboje ispita putem poligrafskog testiranja.
4.2. Međutim, ovaj sud je ocijenio da je prvostupanjski sud opravdano na temelju iskaza žrtve nasilja K.K.Š., koji je ocijenio kao neposredno uvjerljiv i vjerodostojan, a u kojem nije bilo nelogičnosti niti kontradiktornosti te provedenog suočenja, imao dovoljno osnova za zaključak da je okrivljenik predmetne zgode počinio psihičko nasilje nad suprugom u nazočnosti njihove maloljetne djece, čime je ostvario zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Provedene dokaze prvostupanjski sud je, sukladno odredbi čl. 88. st. 2. PZ-a, slobodno cijenio, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, te je na temelju tako provedenog dokaznog postupka izveo pravilan i nedvojben zaključak o krivnji na strani žalitelja. Odluku o krivnji prvostupanjski sud je valjano, detaljno i argumentirano obrazložio, te dao o svemu prihvatljive razloge, koje prihvaća i ovaj sud.
4.3. Neosnovano okrivljenik u žalbi nastoji relativizirati i umanjiti svoju odgovornost, ističući da se mirno obraćao supruzi riječima za koji ga se tereti, a ne vikom, te bezuspješno pokušava dovesti u pitanje vjerodostojnost iskaza žrtve nasilja K.K.Š. zbog toga što je rekla da joj je majka u vrijeme počinjenja prekršaja bila u bolnici, što je irelevantna okolnost koja ne utječe na ocjenu istinitosti iskaza žrtve nasilja. Prvostupanjski sud, neposredno ocjenjujući iskaz žrtve kao životno logičan i okolnosan, nije našao niti jedan razlog zašto bi posumnjao u istinitost njenog iskaza te navodi žalbe, po stavu ovog suda ne dovode u pitanje objektivnost njenog iskazivanja.
4.4. U odnosu na prijedlog dopune žalbe da se okrivljenik i žrtva nasilja podvrgnu poligrafskom testiranju, ukazuje se žalitelju da ova vrsta ispitivanja nije
znošenjem
kriterij za ocjenu vjerodostojnosti iskaza žrtve, koji iskaz je neposrednim i na glavnoj raspravi sud savjesno cijenio, kako pojedinačno tako i u svezi s ostalim dokazima, a sukladno čl. 179. st. 5. PZ-a te je na temelju takve ocjene izveo pravilan zaključak o krivnji na strani okrivljenika.
4.5. Stoga, po ocjeni ovog suda, navodi žalbe, u kojima žalitelj ne navodi nove činjenice i ne predlaže nove dokaze, u smislu odredbe čl. 193. st. 5. PZ-a, ne dovode u sumnju činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku.
5. Iako okrivljenik u žalbi ne pobija presudu zbog izrečene novčane kazne, sama žalba podnesena zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, a temeljem odredbe čl. 202. st. 5. PZ-a, sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, dakle, izrečenoj novčanoj kazni. Stoga, razmotrivši odluku o novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. PZ-a, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, te je okrivljeniku za počinjeni prekršaj utvrdio novčanu kaznu primjerenu težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika i svrsi kažnjavanja iz čl. 6. i čl. 32. PZ-a. Po ocjeni ovog suda izrečena novčana kazna primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja jer je izrečena prvenstveno blaža vrsta kazne (budući da je za prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, alternativno propisana kao teža kazna, kazna zatvora u najduljem trajanju do 90 dana) i to u novčanom iznosu ispod posebno propisanog minimuma novčane kazne propisane za predmetni prekršaj pa je iz navedenog evidentno da je prvostupanjski sud uzeo u obzir i sve olakotne okolnosti na strani okrivljenika. Pravilno je prvostupanjski sud ukazao okrivljeniku na pogodnost plaćanja dvotrećinskog iznosa novčane kazne ukoliko istu plati u roku od 3 mjeseca od primitka pravomoćne presude.
6. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c PZ-a, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. PZ-a određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.
7. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 203. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 19. siječnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.
