Republika Hrvatska

Poslovni broj 13 Gž Zk-6/2022-2

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Jasminke Pavković suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Težak-Škrbina člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R. F. iz H., …, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik R. A., odvjetnik u C., …, protiv tuženih 1. M. F., OIB … i 2. N. F., OIB: …, oboje iz R., …, koje zastupa punomoćnik F. M., odvjetnik u R., …, radi ispravka pogrešnog upisa, odlučujući o žalbi tužitelja i o žalbi 1. i 2. tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci Stalna služba u Delnicama poslovni broj P-2104/2016-23 od 21. listopada 2021., u sjednici vijeća 19. siječnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci Stalna služba u Delnicama poslovni broj P-2104/2016-23 od 21. listopada 2021. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o naknadi troška žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

''I Prihvaća se glavni tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Nalaže se brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovu presude Općinskog suda u Rijeci Posl. br. P-5723/00 od 22. prosinca 2003. zavedene u zemljišnoknjižnom odjelu istog suda pod Posl. br. Z-14933/07 po prijedlogu od 17. rujna 2007., uključujući i sve kasnije upise i uknjižbe i uspostava zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama k.č.br. 511 i 512 iz zk.ul.br. 10 k.o. J.-L., kakvo je bilo prije provedbe te presude tako da se kao vlasnik u 6/12 dijela uknjiži P. T., …, dok se u ostalom dijelu odnosno za uknjižbu P. T. u preostalih 6/12 dijela, glavni tužbeni zahtjev odbija."

II Odbijaju se prvi i drugi eventualni tužbeni zahtjevi koji glase:

"Utvrđuje se da je tužitelj R. F. (OIB: …) suvlasnik u 256/1079 dijela k.č.br. 511/4 od 1079m2, suvlasnik u 1/13 dijela k.č.br. 512 od 43čhv iz z.k.ul.br. 10, te suvlasnik u 1/14 dijela k.č.br. 511/3 od 1174m2 iz z.k.ul.br. 271, sve k.o. J.-L., a što su mu tuženi dužni priznati, tako da tužitelj može bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja na temelju ove presude ishoditi u zemljišnoj knjizi uknjižbu navedenog rpva suvlasništva na tim nekretninama u svoje ime, (pri čemu ukoliko se eventualno u odnosu na k.č.br. 511/3 k.o. J.-L. ne usvoji tužbeni zahtjev tužitelja, onda se predlaže umjesto 256/1079 suvlasničkog dijela tužitelja na k.č.br. 511/4 od 1079m2 J.-L. utvrditi suvlasnički dio tužitelja od 339/1079 dijela na toj nekretnini), nalaže se tuženima da solidarno tužitelju nadoknade troškove parničnog postupka, a sve to u roku od 15 dana.

Nalaže se 1. tuženiku M. F. da tužitelju isplati naknadu za njegov dio na predmetnim nekretninama (tj. u pogledu tužiteljevog suvlasničkog dijela od 1/14 na zemljišta u odnosu na izvornu k.č.br. 511 od 1320čhv i k.č.br. 512 od 43čhv uz z.k.ul.br. 10 k.o. J.-L., a što u stvari znači naknadu za zemljište od ukupno 97,36čhv tj. cc-a 350,49m2, a što bi u odnosu na k.č.br. 512 iznosilo 3,07čhv tj. 11,06m2, dok bi u odnosu na izvornu k.č.br. 511 iznosilo 94,28čhv tj. 339,43m2), a sve prema tržišnim cijenama u vrijeme isplate, a što su tuženi dužni tužitelju priznati, te solidarno nadoknaditi troškove postupka, a sve u roku od 15 dana."

III Odbijaju se zahtjevi tužitelja i tuženika za naknadu troškova postupka te se određuje da svaka stranka snosi svoje troškove nastale ovim postupkom."

2. Protiv te presude u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja i u dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška žali se tužitelj iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Protiv iste presude u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja i u dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev 1. i 2. tuženika za naknadu parničnog troška žale se 1. i 2. tuženici iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

4. Žalbe su osnovane.

5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud je ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, a što je utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijane prvostupanjske presude kako u odnosu na odluku o glavnom tužbenom zahtjevu, tako i u odnosu na odluku o eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevima. Ovo stoga što prvostupanjski sud odbija eventualno kumulirane tužbene zahtjeve već iz samog razloga što nalazi da je dijelom osnovan glavni tužbeni zahtjev.

6. Nepravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj aktivno legitimiran u ovom postupku već iz samog razloga što je rješenjem Županijskog suda u Rijeci upućen na podnošenje tužbe. Ta odluka Županijskog suda u Rijeci od utjecaja je samo na dopuštenost tužbe tužitelja. Tom odlukom Županijski sud u Rijeci nije utvrdio da bi u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke za zaštitu prava samog tužitelja glede spornog upisa, odnosno pretpostavke glede samog subjektivnog prava tužitelja da zahtijeva ispravak spornog upisa. Pravo zahtijevati ispravak pogreške u upisu ima samo zainteresirana osoba, sve u smislu odredaba čl. 117. st. 1.-3. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK).

6.1. Zainteresirana osoba u smislu tih zakonskih odredaba je osoba čije je knjižno pravo na određeni način dovedeno u pitanje zbog pogreške u upisu do koje je došlo prilikom provedbe upisa kada provedeni upis nije u skladu sa nalogom sadržanim u rješenju o upisu (a ne u ispravi temeljem koje se dopušta upis), kao i svaka druga osoba na čije se knjižno pravo, osobni odnos ili pravnu činjenicu odnosi pogrešan upis.

7. Zbog pogrešnog pravnog pristupa spornom odnosu među strankama prvostupanjski sud propustio je raspraviti i utvrditi okolnosti vezane za pitanje ima li tužitelj u konkretnom slučaju status zainteresirane osobe u smislu odredaba čl. 117. st. 1. -3. ZZK.

8. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju nije riječ o brisovnoj tužbi iz čl. 129. ZZK. No, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da u ovom slučaju nisu od utjecaja na sporni odnos među strankama odredbe čl. 129. ZZK. Naime, u konkretnom slučaju glede glavnog tužbenog zahtjeva riječ je o tužbi za ispravak iz čl. 117. st. 3. ZZK. Kako tom zakonskom odredbom nisu propisani uvjeti i rokovi za podnošenje te tužbe (osim tridesetodnevnog roka po upućivanju od strane suda), a imajući u vidu zaštitu prava trećih osoba koje su određeno zemljišnoknjižno pravo stekle postupajući u dobroj vjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige, ovdje valja ukazati na sljedeće.

9. Tužbu za ispravak iz odredbe čl. 117. st. 3. ZZK (metodom analogije) valja povezati sa tužbom za ispravak iz odredaba čl. 197. ZZK. Prema odredbi čl. 197. st. 2. ZZK pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih tim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa, odnosno od kada je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora. Stavkom 3. istog zakonskog članka propisano je da se na tu tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravila kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišne knjige.

10. Dakle, u konačnici za ishod spornog odnosa među strankama (a s obzirom da je 2. tužena naknadni stjecatelj) relevantne su odredbe ZZK o brisovnoj tužbi (čl. 129. st. 2. ZZK), odnosno, kao odlučne činjenice za ishod spornog odnosa među strankama, između ostaloga, ukazuju se i činjenice vezane za pravodobnost podnošenja predmetne tužbe, kao i činjenice vezane za postupanje 2. tužene pri stjecanju spornog prava, a koje činjenice je prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa propustio raspraviti i utvrditi.

11. Radi nepravilnosti odluke prvostupanjskog suda o glavnom tužbenom zahtjevu, kao i odluke o eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevima, kao nepravilna ukazuje se i odluka prvostupanjskog suda o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška.

12. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 370. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14– dalje: ZPP) pobijanu prvostupanjski presudu ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

13. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će nakon što raspravi i utvrdi sve činjenice odlučne za ishod spornog odnosa među strankama, ponovno odlučiti o glavnom tužbenom zahtjevu tužitelja, a po potrebi i o eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevima tužitelja te o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška.

14. Odluka o naknadi troška žalbenog postupka osniva se na čl. 166. st. 3. ZPP.

U Velikoj Gorici 19. siječnja 2022.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak, v.r.