Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 10 Gž-1751/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Bosilj kao predsjednice vijeća te Dijane Hofer kao sutkinje izvjestiteljice i Nade Krnjak kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice F. K. (OIB:…), iz M., zastupane po punomoćniku D. T., odvjetniku iz R., protiv tuženika Đ. Đ. (OIB:…), iz M., zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda K. & S. iz R., radi utvrđenja prava vlasništva, povodom žalbe tuženika izjavljene protiv presude zbog ogluhe Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku broj P-1232/2019-7 od 1. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 19. siječnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Usvaja se žalba tuženika, ukida se presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku broj P-1232/2019-7 od 1. listopada 2021. i predmet

postupka.

vraća istom sudu prvog stupnja na nastavak

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom zbog ogluhe utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica dijela čkbr.92/2 oranice upisane u zk.ul.2483 k.o. P. i to površini od 220 m2, što da je tuženik dužan priznati. Toč.II izreke naloženo je tuženiku trpljenje da tužiteljica ishodi provedbu elaborata o parcelaciji i cijepanje čkbr.92/2 na način da se od dijela iste u površini od 220 m2 formira nova čestica i da se tužiteljica temeljem pobijane presude uknjiži kao vlasnica iste.

2. Pravovremeno izjavljenom žalbom tuženik pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom ovom sudu da je ukine i predmet vrati istom sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Tuženik u žalbi - u bitnome - ističe da je prvostupanjski sud donio presudu zbog ogluhe čija izreka je neodređena i nejasna jer je u postupcima kakav je predmetni potrebno, da se tijekom postupka egzaktno odredi lokacija prijepora kako bi se potom izradom odnosnog parcelacijskog elaborata omogućilo formiranje nove čestice. Navedena neodređenost izreke da je posljedica činjenice što je prvostupanjski sud "ispustio" dio tužbenog zahtjeva koji je glasio da će dio nekretnine na čijem vlasništvu pledira tužiteljica biti označen u nalazu vještaka, a s obrazloženjem – da taj dokaz nije proveden. Nastavno ističe i da nije bilo uvjeta za donošenja predmetne presude zbog ogluhe obzirom da osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi. Suprotno činjeničnom supstratu tužbe, tuženik ističe da je upravo tužiteljica istu kupila ugovorom o kupoprodaji od pok. K. B. dana 1. veljače 2007. (citirani ugovor da se nalazi u spisu istog prvostupanjskog suda broj Psp-53/2019. kojeg je tužiteljičin brat F. M. pokrenuo protiv tuženika radi smetanja posjeda). Nastavno tome da je tužiteljica kao samovlasnica predmetne nekretnine, zastupana po punomoćniku M. K., istu prodala tuženiku u cijeloj površini od 1234 m2 ugovorom o kupoprodaji od 24. rujna 2019. kojeg prilaže žalbi. Stoga ističe da je ugovor koji je priložen tužbi a iz kojeg bi proizlazilo da je punomoćnik tužiteljice - M. K. dana 4. srpnja 2012. predmetnu nekretninu u površini od 220 m2 prodao F. M. - pravno nevaljan to više što nije niti ovjeren.

4. U odgovoru na žalbu tužitelj se usprotivio osnovanosti žalbe ističući tek da je u postupku radi smetanja posjeda prijepora kojeg je inicirao kod istog prvostupanjskog suda pod brojem Psp-53/2019. sud donio dvije(?) privremene mjere osnovom kojih da je tuženik u ovršnom postupku isti predao tužiteljičinom bratu F. M. koji je potom darovnim ugovorom prijepor prenio na tužiteljicu.

5. Žalba tuženika je osnovana.

6. No ponajprije valja navesti da je činjenična osnova presude zbog ogluhe rezultat određene dispozicije stranaka, a ne utvrđenja i ocjene suda, jer se takva presuda (zbog ogluhe) temelji na presumpciji da tuženik priznaje činjenične navode tužbe. To zato što se presuda zbog ogluhe, kojom se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja, sukladno odredbi čl. 331b stav. 1. toč. 1.-4. Zakona o parničnom postupku (dalje:ZPP – NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 koji svoju primjenu u predmetnom postupku nalazi osnovom odredbe čl.117.stav.1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a objavljenog u „Narodnim novinama“ broj 70/19 uz izuzetke propisane odredbama čl.117.stav.2. i 3. i čl.119.stav.2. ZID ZPP/19) može donijeti ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, pod uvjetom da su mu tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u suprotnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, te ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

7. Iz sadržaja spisa proizlazi da su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni (dostavnica na listu 21 spisa) iako tuženik navedeno osporava tvrdeći da živi na relaciji M. – B. – B. P. te da, obzirom živi sam, nema saznanja tko je potpisnik predmetne dostavnice. No neovisno od prednjeg, osnovano sadržajem izjavljene žalbe upućuje na ostvarenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.11. ZPP-a jer je i po ocjeni ovog suda takav žalbeni razlog osnovan imajući u vidu neodređenost i neodredivost izreke pobijane presude što je nastavno određuje nerazumljivom a i nepodobnom za ovrhu.

8. Naime, imajući u vidu da činjeničnom osnovom tužbe tužiteljica pretendira na stjecanju prava vlasništva dijela predmetne nekretnine na osnovu darovanja i zakonitog i nesmetanog posjeda svojih prednika, određujući prijepor površinom od 220 m2, to je evidentno da predmetnom tužbenom zahtjevu nije bilo moguće udovoljiti bez prethodnog provođenja mjerničke izmjere na uviđaju na licu mjesta kako bi eventualni budući tužbeni zahtjev bio podoban za ovrhu. To više što u tužbi priloženom zk. izvatku predmetna nekretnina uopće nema upisanu površinu. Nije moguće, kako to pogrešno smatra tužiteljica u odgovoru na žalbu, da se prijepor položajno odredi u ovršnom postupku, navedeno obzirom na načelo strogog formalnog legitimiteta sudske presude kao ovršne isprave u postupku prisilnog ostvarena tražbine vjerovnika.

9. Obzirom da tuženik sadržajem izjavljene žalbe osnovano ukazuje na ostvarenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.354.stav.2.toč.11. ZPP-a, valjalo je usvajanjem žalbe tuženika pozivom na odredbu čl.369.stav.1. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu zbog ogluhe i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na nastavak postupka provođenjem kontradiktornog dokaznog postupka.

U Varaždinu, 19. siječnja 2022.

Predsjednica vijeća

Dubravka Bosilj