REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-12778/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od Karmen Novak- Hrgović, kao predsjednice vijeća, te Nediljka Bobana i Koraljke Bašić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika I. T., zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20), prekršaja iz članka 229. stavak 5. cit. Zakona i zbog prekršaja iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici („Narodne novine“, broj: 62/15) odlučujući o žalbi okrivljenika I. T. , podnijetoj putem branitelja D. R., odvjetnika iz S., protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu od 15. studenog 2021., broj: 51. Pp937/2021-17, na sjednici vijeća održanoj 19. siječnja 2022.,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika I. T. i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II.Temeljem čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) okrivljenik I. T. je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 400,00 (četristo) kuna u roku od 8 (osam) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom, proglašen je krivim okrivljenik I. T., da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, članka 229. stavak 5. cit. Zakona i iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici, za koje mu je izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 2.200,00 (dvijetisućedvjesto) kuna.

2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, prema okrivljeniku je primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 (jedan) mjesec.

3. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka i to paušalne svote u iznosu od 100,00 (sto) kuna.

4. Protiv pobijane presude, okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a samim time i zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

5. U žalbi okrivljenik u bitnome ističe da sud osuđuje okrivljenika samo na osnovi lažnog iskaza policijskog službenika A. V., te i dalje, kao i u navodima svoje obrane, ustrajava u žalbi da predmetne zgode nije upravljao navedenim vozilom, te samim time da nije počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

6. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

7. Žalba nije osnovana.

8. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud nakon detaljno provedenog dokaznog postupka, nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, jer je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, pa tako i ocjenu iskaza policijskog službenika A.V., kojeg je u potpunosti prihvatio dajući za to razloge koje je u cijelosti prihvaća i ovaj sud, tako da nisu osnovani navodi žalbe okrivljenika da nije počinio prekršaje za koje ga se tereti.

10. Naime, ključna odlučna činjenica tko je kritične zgode upravljao predmetnim vozilom je utvrđena je na osnovu iskaza djelatnika policije A. V., službene osobe koja nema razloga neosnovano teretiti okrivljenika, što je prvostupanjski sud detaljno obrazložio u presudi i za to dao valjane razloge, analizirajući svaki dokaz posebno, a posebno dokaz ispitanog svjedoka, kao i dokaz provedenim suočenjem između brata okrivljenika A. T. i navedenog svjedoka.

11. Naime, ispitani policijski službenik A. V., se je detaljno očitovao o načinu na koji je utvrdio identitet vozača, ovdje okrivljenika I. T., te njegov iskaz ne ukazuje na postojanje sumnje o tome tko je kritične zgode upravljao predmetnim vozilom kako to neosnovano tvrdi žalitelj.

12. Isto tako, prvostupanjski sud je u tri navrata zakazivao ročišta na koja je osim navedenog svjedoka pozivao i okrivljenika i to za dane 8. rujna 2021., 21. rujna 2021. i 8. listopada 2021. godine i niti na jedno od navedenih ročišta, niti okrivljenik, niti njegov branitelj, iako uredno pozvani se nisu odazvali. Dakle, iako im je dana mogućnost suočenja sa policijskim službenikom A. V., isti se nisu odazvali na 3 ročišta, čak što više okrivljenik je po branitelju dostavio podnesak da ostaje kod prethodno iznesene obrane, iako bi s obzirom na kategoričko poricanje prekršaja, bilo logično da je htio suočenje sa policijskim službenikom, pogotovo što njegov iskaz uporno pokušava obezvrijediti.

13. Kako žalbenim razlozima nije objektivno i argumentirano osporena pravilnost odlučnih činjeničnih utvrđenja i zaključaka suda prvog stupnja, neosnovanom se ukazuje žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

14. Prvostupanjski sud je shodno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju (članak 88. stavak 2. Prekršajnog zakona) svoje saznanje o djelima zasnovao na ocjeni u postupku provedenih dokaza, a što je u pobijanoj presudi i valjano obrazložio. 15. Naime, okrivljenik je, između ostalog, proglašen krivim i zbog prekršaja iz članka 282. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji prekršaj predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa.

16. Ispitujući potom odluku o kazni vijeće ovog suda je utvrdilo da izrečena kazna nije prestroga, s obzirom da je prvostupanjski sud istu za navedena djela utvrdio znatno ispod propisanog posebnog minimuma novčanih kazni za navedena djela, s time da je za djelo činjenično opisano pod točkom 1) izreke alternativno propisana i kazna zatvora u trajanju do 60 dana, te izrečenu kaznu u ukupnom iznosu i ovaj Sud smatra primjerenom svrsi kažnjavanja.

17. Naime valja istaći da je za djelo prekršaja iz članka 282. stavak 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u rasponu od 5.000,00 kn do 15.000,00 kn ili kazna zatvora do 60 dana, a prvostupanjski sud je okrivljeniku za navedeni prekršaj odredio novčanu kaznu kao blažu vrstu kazne za taj prekršaj, i to, kako je već navedeno, ispod posebnog propisanog minimuma novčane kazne, to vijeće ovog suda izrečenu novčanu u ukupnom iznosu, primjenom članka 39. Prekršajnog zakona smatra razmjernu težini počinjenih prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.

18. Razmotrivši odluku o primijenjenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je pobijanom presudom osnovano i zakonito prema okrivljeniku primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjesec, čija primjena je nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.

19. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 400,00 kuna, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

20. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljenikove žalbe, pa je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 19. siječnja 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Marcela Soljačić-Prester v.r.

Karmen Novak-Hrgović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku, Stalnoj službi u Kninu odjel u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenika i tužitelja.