REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Jž-771/2019
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. Z.B., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 8. ožujka 2019., broj: Pp J-86/2019-19, u sjednici vijeća održanoj 19. siječnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okr. Z.B. kao neosnovana te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
II. Na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. Z.B. se oslobađa obveze da naknadi troškove žalbenog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu od 8. ožujka 2019., broj: Pp J-86/2019-19, proglašena je krivom okr. Z.B. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je izrečena novčana kazna u iznosu 568,90 kuna (što je protuvrijednost 150 DEM odnosno 76,693 EUR), koju je dužna platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da isti padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnijela okrivljenica osobno, ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenica pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Okrivljenica u žalbi ističe da je svjedokinja J.B. lažno iskazivala, da svjedokinja A.K. nije bila kod kuće u vrijeme inkriminiranog događaja, jer ju je ona vidjela da je neposredno prije otišla u selo, da je svjedok S.K. iskazivao drugačije od svjedokinja J.B. i A.K., detaljno opisuje više okolnosti koje su povod njenih loših međusobnih odnosa sa susjedima B. i K., kao i okolnosti u vezi drugih sudskih postupaka.
6. Međutim, suprotno tvrdnjama u žalbi, prvostupanjski sud je temeljitom analizom i ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Po ocjeni ovog suda, osnovano je prvostupanjski sud povjerovao svjedocima J.B., A.K. i S.K., koji su svi ponašanje okrivljenice opisali upravo onako kako joj je i stavljeno na teret. Bitno je naglasiti da su svi svjedoci, neposredno nakon utvrđenja prekršaja, zakonito ispitani i u PP Karlovac te da su njihovi iskazi u PP Karlovac identični iskazima koje su dali u prvostupanjskom postupku. Upravo činjenica da su svjedoci J.B., A.K. i S.K., u oba svoja iskaza, iskazivali jednako i bez proturječja te da su njihovi iskazi i međusobno potpuno suglasni i neproturječni upućuje na vjerodostojnost njihovih iskaza. U tom smislu, bezuspješan je pokušaj okrivljenice da obezvrijedi iskaze navedenih svjedoka, pri čemu se naglašava da je prvostupanjski sud, zbog primjedbi okrivljenice da svjedokinja A.K. nije bila nazočna inkriminiranom događaju, proveo suočenje okrivljenice s ovom svjedokinjom.
6.1. U odnosu na žalbene navode kojima se opisuje suština odnosno razlog te posljedica u vidu više sudskih postupaka, loših međusobnih odnosa okrivljenice s ispitanim svjedocima, treba navesti da ta činjenica ne opravdava njen postupak, niti je ekskulpira od prekršajne odgovornosti. U odnosu na pismeno koje su sastavili mještani xx, a na koje se okrivljenica također u svojoj žalbi osvrće, treba navesti da to pismeno ne predstavlja dokaz u ovom prekršajnom postupku, a niti je prvostupanjski sud na temelju istog donio odluku o njenoj krivnji, zbog čega su ti žalbeni navodi irelevantni, a time i neosnovani. Po ocjeni ovog suda, neosnovano okrivljenica u žalbi traži dodatno ispitivanje svjedoka policijskog službenika T.B. iz razloga što je, po ocjeni ovog suda, činjenično stanje dostatno i pravilno utvrđeno, a potrebno je napomenuti da je okrivljenica bila prisutna ispitivanju ovog svjedoka u prvostupanjskom postupku te da na njegov iskaz nije imala nikakvih primjedbi, niti je svjedoku postavljala bilo kakva pitanja.
6.2. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog suda, nema mjesta nikakvoj dvojbi glede odlučnih činjenica pa žalba okrivljenice zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
7. Odluka o prekršajnopravnoj sankciji razmatrana je sukladno odredbi čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona, jer iz sadržaja žalbe proizlazi da se okrivljenica nije žalila zbog ove žalbene osnove, no žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
7.1. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te je okrivljenici za počinjeni prekršaj izrekao vrstu i mjeru prekršajnopravne sankcije primjerenu stupnju njene krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Cijeneći da u konkretnom slučaju nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, otklonjena je mogućnost izricanja blaže kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.
8. Odlučujući o troškovima prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, ovaj sud je okrivljenicu oslobodio obveze naknade istih, jer iz podataka u spisu proizlazi da je slabog imovnog stanja, zbog čega bi, po ocjeni ovog suda, plaćanjem troškova bilo dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje.
9. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 19. siječnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.
