REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Jž-762/2019

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. N.B., zbog prekršaja iz čl. 31. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, broj 82/08. i 69/17.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Zagrebu od 14. prosinca 2018., broj: 14.PpJ-3879/18, u sjednici vijeća održanoj 19. siječnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okr. N.B., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda na način da se, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. N.B. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA OD OPTUŽBE

da bi:

dana 12. listopada 2018. u 09,16 sati u Zagrebu, xx, putem internetske društvene mreže Twitter, na svom javno dostupnom profilu pod nazivom xx, objavio takozvani twitt s fotografijom xx kako u naručju drži psa, a koja fotografija je nastala za njezinog službenog posjeta xx te uz fotografiju dodao tekst – „xx“ i „Na fotografiji je i neki pas“,

dakle, s ciljem stvaranja uvredljivog okruženja na temelju razlike u spolu, povrijedio dostojanstvo xx kao osobe ženskog spola,

- pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 31. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova.

II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. N.B. je bespredmetna.

III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Zagrebu od 14. prosinca 2018., broj: 14.PpJ-3879/18, okr. N.B. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 31. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 6.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem braniteljice odvjetnice V.J., zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenik oslobodi od optužbe odnosno podredno da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okr. N.B. vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.

5. Naime, okr. N.B. je nepravomoćno proglašen krivim da je počinio prekršaj iz čl. 31. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova, kojom zakonskom odredbom je propisano:

„(1) Tko s ciljem prouzročenja straha drugoga ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u spolu, bračnom ili obiteljskom statusu, ili spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.“.

5.1. Iz citirane zakonske odredbe jasno je i nedvojbeno da se predmetni prekršaj može počiniti samo s namjerom (kao oblikom krivnje), koja je usmjerena na prouzročenje straha ili stvaranje neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u nekoj od kategorija koje su navedene u toj zakonskoj odredbi.

5.2. Slijedom navedenog, namjera okrivljenika da prouzroči strah ili stvori neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje je jedna od odlučnih činjenica za ispunjenje bića prekršaja iz čl. 31. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova i, kao jedan od konstitutivnih elemenata, mora biti navedena u činjeničnom opisu. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

5.3. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude, u činjeničnom opisu nije naznačeno da bi okr. N.B. postupao s gore navedenom namjerom. Iz navedenog proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja, kako je on naznačen u izreci pobijane prvostupanjske presude, nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja za koji je okr. N.B. proglašen krivim. Pritom je bitno navesti da ovaj nedostatak nije otklonjen naznakom navedene namjere u zakonskom opisu, jer je, kao što je to već navedeno, zakonski opis podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja i sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo i samo u činjeničnom opisu prekršaja.

5.4. Slijedom navedenog, djelo za koje se protiv okr. N.B. vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u tom dijelu na način da je okr. N.B. za predmetno djelo prekršaja oslobođen od optužbe te u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučio sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.

6. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 19. siječnja 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.