Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: I Kž-331/2021-11

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Marijana Bitange, predsjednika vijeća te Marije Balenović, Sande Janković, Snježane Hrupek-Šabijan i Tomislava Juriše, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog Z. B., zbog kaznenog djela iz članka 111. točka 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17. i 118/18. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog Z. B. podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj K-12/2020-59 od 16. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 18. siječnja 2022. u prisutnosti u javnom dijelu sjednice braniteljice optuženika, odvjetnice S. D. K.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba optuženog Z. B., a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Gore citiranom presudom Županijskog suda u Vukovaru optuženi Z. B. proglašen je krivim da je na način i pod okolnostima opisanim u izreci presude počinio kazneno djelo protiv života i tijela, teškog ubojstva iz članka 111. točka 4. KZ/11., pa je na temelju članka 111. točka 4. KZ/11. uz primjenu članka 41. i članka 47. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 34 (tridesetčetiri) godine.

1.1. Temeljem članka 54. KZ/11. optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme od uhićenja, od 6. studenog 2019. godine pa nadalje.

1.2. Temeljem članka 79. KZ/11. od optuženog Z. B. oduzet je nož dužine 25 cm sa futrolom, obzirom da je isti upotrijebljen za počinjenje kaznenog djela.

1.3. Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 152/14. i 70/17., 118/18. i 126/19. – dalje: ZKP/08.) u vezi sa člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1. i 6. ZKP/08., optuženik je dužan naknaditi sudu troškove kaznenog postupka, i to na ime troškova vještačenja iznos od 6.008,00 kuna, troškovi svjedoka 436,20 kuna, te na ime paušala iznos od 3.000,00 kuna.

2. Protiv te presude žalbu je podnio optuženi Z. B. po braniteljici, odvjetnici S. D. K., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. i stavka 3. ZKP/08. i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 470. stavka 1. i 3. ZKP/08., s prijedlogom "da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ukine pobijanu presudu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak."

3. Odgovor na žalbu optuženika podnio je državni odvjetnik i predložio da drugostupanjski sud žalbu odbije kao neosnovanu i u cijelosti potvrdi prvostupanjsku presudu.

4. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP/08. spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

5. O sjednici drugostupanjskog vijeća obaviješteni su državni odvjetnik, te optuženi Z. B. i njegova braniteljica S. D. K. Sjednici vijeća prisustvovala je braniteljica optuženika, dok nije pristupio zamjenik Glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske, koji je o održavanju sjednice uredno obaviješten, a niti je sudjelovao optuženi Z. B. putem video-konferencijske veze, budući je prije sjednice dostavio sudu svoju izjavu kojom je obavijestio sud da ne želi prisustvovati javnom dijelu sjednice, pa je sjednica vijeća održana u njihovoj odsutnosti u smislu članka 475. stavka 4. ZKP/08.

6. Žalba optuženika je osnovana.

7. U pravu je žalitelj kada navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. koja se sastoji u tome da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi da su potpuno nejasni. Drugostupanjski sud je pobijanu presudu ispitao i po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08. te je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio i daljnje vidove bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

7.1. Tako optuženik u žalbi ističe da kvalifikatorni element kaznenog djela teškog ubojstva, a to je bezobzirna osveta kao motiv zbog kojeg je on djelovao prema oštećenoj, nije u izreci pobijane presude opisan, a predstavlja bitno obilježje kaznenog djela iz članka 111. točka 4. KZ/11., niti da postoji obrazloženje o toj kvalifikaciji, pa da stoga presuda nema razloga o odlučnim činjenicama.

7.2. Žalbeni navodi optuženika opisani u točki 7.1. su osnovani, a ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, na temelju članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08., ovaj je drugostupanjski sud utvrdio i da je izreka pobijane presude proturječna sama sebi te da presuda uopće nema razloga o izmjeni činjeničnog opisa kaznenog djela, zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati, pa je i na taj način sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.

7.3. Tako iz činjeničnog opisa djela u izreci pobijane presude proizlazi da je optuženik "…nakon kraće verbalne i fizičke prepirke sa suprugom A. B. pri kojoj mu je rekla da više neće da ima s njim spolne odnose, u cilju da je usmrti lovačkim nožem duljine oštrice 14 cm zadao joj probojnu ubodnu ranu…", iz zakonskog opisa da je "ubio istu iz bezobzirne osvete", pa da je time počinio kazneno djelo teškog ubojstva dok u pobijanoj presudi ''bezobzirna osveta'' uopće nije obrazložena, dok sama činjenica da je optuženik potvrdio da je bio ljut na suprugu zbog odbijanja spolnih odnosa uz priznanje da ju je ubio, ne predstavlja razloge prvostupanjskog suda o tome da je optuženik počinio teško ubojstvo upravo iz bezobzirne osvete, dakle, nema razloga o odlučnim činjenicama na što žalitelj ispravno upire.

8. Naime, da bi se radilo o kaznenom djelu teškog ubojstva počinjenom iz bezobzirne osvete potrebno je u postupku utvrditi, a potom i valjano i potpuno obrazložiti da je postupanje optuženika bilo hladnokrvno, planirano i promišljeno uz potpuni izostanak osjećaja odgovornosti, i to s ciljem da se takvim postupanjem, "osvetom" nanese patnja osobi kojoj se optuženik "osvećuje", što nedostaje u prvostupanjskoj presudi kako u činjeničnom opisu djela tako i u obrazloženju, a na što osnovano optuženik žalbom upire.

8.1. Osim toga, valja istaći da je činjenični opis iz podignute i potvrđene optužnice, na koju se prvostupanjski sud poziva i na temelju koje je sudio optuženika (KO-DO- 84/2020. od 20. srpnja 2020.), te utvrdio da je optuženik ''počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret citiranom optužnicom'' različit u odnosu na činjenični opis iz izreke pobijane presude, budući je u činjeničnom opisu iz potvrđene optužnice navedeno da je optuženik "…nakon kraće verbalne i fizičke prepirke sa suprugom A. B. samo zato što mu je rekla da više neće da ima s njim spolne odnose, u cilju da je usmrti i time joj se osveti lovačkim nožem duljine oštrice 14 cm zadao joj probojnu ubodnu ranu…", dok u obrazloženju presude sud nije naveo niti jedan razlog zbog čega je mijenjao dio činjeničnog opisa, odnosno zbog čega je ispušten ovaj dio činjeničnog opisa. Stoga, sud prvog stupnja čini i daljnju bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. jer su razlozi dani u presudi u svezi činjeničnih utvrđenja u suprotnosti sa utvrđenjima iz činjeničnog opisa kaznenog djela iz izreke pobijane presude. Nadalje, u konkretnom slučaju za učinjene izmjene prvostupanjski sud nije uopće dao obrazloženje što je bio dužan jer se radi o odlučnim činjenicama, tako da pobijana presuda i u tom dijelu nema razloga o odlučnim činjenicama čime je ostvaren daljnji vid bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

8.2. Isto tako, kada prvostupanjski sud iz činjeničnog opisa ispušta dio koji bi se eventualno mogao odnositi na bitna obilježja kaznenog djela teškog ubojstva, dok zakonski opis i pravna kvalifikacija ostaju neizmijenjeni te izriče kaznu za kazneno djelo iz članka 111. točka 4. KZ/11., izreka presude proturječna je sama sebi, pa je time ostvaren još jedan vid bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

8.3. Slijedom iznijetoga, a zbog počinjenih bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, na koje osnovano žalitelj ukazuje i koje su utvrđene po službenoj dužnosti, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i odlučiti kao u izreci.

9. Iako je pobijana presuda ukinuta zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08., može se zaključiti da ispravno žalitelj upire na povredu iz članka 468. stavka 3. ZKP/08. jer je prvostupanjski sud odbio sve dokazne prijedloge obrane, pri čemu takvu odluku nije uopće obrazložio. 9.1. Naime, iako sud nije obvezan prihvatiti i provesti sve dokaze koje stranke predlože, već je jednako tako ovlašten odbiti izvođenje dokaza pod uvjetima propisanim u članku 421. stavku 1. ZKP/08, za odbijanje dokaznih prijedloga dužan je dati valjano obrazloženje.

9.2. No, u pobijanoj presudi, prvostupanjski sud, niti je naveo da je odbio dokazne prijedloge obrane, niti je za to iznio razloge, iako iz raspravnog zapisnika od 14. lipnja 2021. (listovi 832-834 spisa) proizlazi da je donio rješenje kojim su odbijeni svi dokazni prijedlozi obrane, a pri čemu u tom raspravnom rješenju nije navedeno iz kojih razloga propisanih u članku 421. stavku 1. ZKP/08. je donesena takva odluka.

9.3. Međutim, prvostupanjski sud je bio dužan prilikom odbijanja dokaznih prijedloga optuženika, a potom i u presudi, izložiti potpune, jasne i valjane razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine ili sve dokazne prijedloge obrane, kako prema standardima proklamiranim u odlukama Europskog suda za ljudska prava (dalje ESLJP), tako i sukladno odredbi članka 459. stavka 5. ZKP/08.

9.4. Stoga je potrebno napomenuti da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske smatra da odbijanje svih dokaznih prijedloga obrane predstavlja povredu prava na "jednakost oružja", koje podrazumijeva vođenje postupka na način da se svakoj stranci omogući da zastupa svoje interese i prava pod jednakim uvjetima (istodobno to ne znači i da je sud obvezan prihvatiti i provesti sve dokaze koje stranke predlože), čime dolazi do povrede prava na obranu na raspravi, pri čemu optuženik ima pravo i na obrazloženu sudsku odluku o odbijanju dokaznih prijedloga, (isti stav naveden je i u više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske I Kž-Us-130/14., I Kž-223/16.), pa se već sada može zaključiti da ispravno žalitelj upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP/08., jer da prvostupanjski sud nije pravilno primijenio odredbu članka 459. stavka 5. ZKP/08., što je moglo utjecati na presudu.

10. Zbog naprijed utvrđenih počinjenih bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, prvostupanjska se presuda ne da ispitati u pogledu ostalih žalbenih osnova iz kojih je optuženik žalbom pobija (iz članka 470. stavka 1. i 3. ZKP/08., te povrede kaznenog zakona da bi se radilo o drugom kaznenom djelu iz članka 110. ili 112. KZ/11.), pa se ovaj drugostupanjski sud nije upuštao u njihovu ocjenu, budući se o tome ne može odlučivati sve dok se te bitne povrede ne otklone.

11. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će prvenstveno otkloniti sve postupovne povrede na koje mu je ukazano ovom odlukom, te provesti sve do sada izvedene dokaze, a po potrebi i druge, te će nakon njihove savjesne ocjene, kako pojedinačne, tako i ocjene svih dokaza u njihovoj međusobnoj povezanosti, donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku u čijoj izreci će navesti neproturječna utvrđenja, a u obrazloženju će o svim odlučnim činjenicama iznijeti neproturječne razloge.

11.1. Nakon što ponovno izvede provedene dokaze i one dokaze za koje ocijeni da ih je potrebno provesti, sud će kritički ocijeniti obranu optuženika, te analizirati i svestrano ocijeniti provedene dokaze, kako pojedinačno, tako i u njihovom međusobnom odnosu, a ne samo u cijelosti navesti obranu i iskaze ispitanih svjedoka, te nabrojati dokaze koje je sud pročitao i reproducirati njihov sadržaj, bez ijedne riječi analize tako provedenih dokaza (nepotrebno u cijelosti navedena obrana optuženika na 8 stranica u kojoj se ponavljaju istovjetne činjenice o okolnostima prije i poslije počinjenja ubojstva).

11.2. Nadalje,potrebno je ocijeniti i vrednovati, provedeno psihijatrijsko vještačenje u odnosu na ubrojivost optuženika budući je vještak decidirano naveo da su "…okrivljenikove sposobnosti shvaćanja vlastitih postupaka i upravljanja istim bile smanjene tj. dovele do stanja smanjene ubrojivosti u vrijeme počinjenja kaznenog djela…", a samo u slučaju da se "…u sudskom postupku potvrde navodi optuženika o okolnostima koje su prethodile izvršenju kaznenog djela /verbalni sukob, napad žaračem i udarci u glavu i ruke/ navedeno smanjenje sposobnosti shvaćanja vlastitih postupaka bilo bi bitnog stupnja, odnosno, optuženi bi bio bitno smanjeno ubrojiv." (list 699 spisa), pa će sud dati valjano obrazloženje, prihvaća li obranu optuženika u tom dijelu ili ne. Isto tako treba iscrpno razmotriti sve okolnosti obiteljskog života optuženika i oštećene prije samog kritičnog događaja, a u kontekstu obrane optuženika i iskaza svjedoka, te sve to povezati sa utvrđenjima iz provedenih vještačenja i podataka iz socijalne anamneze o obiteljskim odnosima, a potom utvrditi one odlučne činjenice koje čine obilježje kaznenog djela i one koje su značajne za utvrđenje subjektivnog elementa kaznenog djela. Pri tomu treba, određeno i potpuno izložiti koje se to sporne činjenice, a potom iz kojih razloga se uzimaju dokazanim ili nedokazanim. Osobito treba navesti jasne i razumljive razloge za svoje odluke i izvedene zaključke, uz potpunu harmonizaciju izreke i razloga presude, u skladu s odredbom iz članka 459. ZKP/08.

11.3. Konačno, prvostupanjski sud će tada voditi računa i o institutu reformatio in peius, s obzirom da državni odvjetnik nije izjavio žalbu na presudu, a kako je prvostupanjski sud izmijenio činjenični opis djela na način da je ispustio odlučne činjenice koje tvore obilježje kaznenog djela za koje je državni odvjetnik teretio optuženika, to onda podrazumijeva da je prvostupanjski sud u ponovljenom postupku vezan činjeničnim opisom iz pobijane presude.

12. Iz svih je naprijed navedenih razloga, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08., riješeno kao u izreci.

Zagreb, 18. siječnja 2022.

Predsjednik vijeća:

mr.sc. Marijan Bitanga, v.r.