Poslovni broj: 2 Us I-1158/2021-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, uz sudjelovanje zapisničarke Adele Franc u upravnom sporu tužitelja K. K. iz V., OIB: …, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva obrane, Zagreb, Glavno tajništvo, Služba za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Trg kralja P. Krešimira IV 1, koga zastupa službena osoba D. K., radi utvrđivanja statusa branitelja, 18. siječnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništavanje rješenja tuženika, Klasa: UP/II 561-01/21-01/228, Urbroj: 512-2501-21-2 od 30. kolovoza 2021. te priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata temeljem pripadnosti naoružanim odredima Narodne zaštite za razdoblje od 30. srpnja do 24. prosinca 1991.

Obrazloženje

Tuženik je rješenjem, Klasa: UP/II 561-01/21-01/228, Urbroj: 512-2501-21-2 od 30. kolovoza 2021. odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv rješenja Republike Hrvatske, Ministarstva obrane, Uprave za ljudske resurse, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane O., Klasa: UP/I-561-01/21-01/404, Urbroj: 512M2-76-21-2 od 27. svibnja 2021.

Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja za utvrđivanjem statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata temeljem pripadnosti naoružanim odredima Narodne zaštite za razdoblje od 30. srpnja 1991. do 24. prosinca 1991.

Tužitelj u tužbi navodi kako u provedenom postupku nije na nedvojben način utvrđeno da nije sudjelovao u oružanom otporu agresoru i djelovanju u izravnoj vezi s tim otporom. Posebno jer je u obavljanju zadaća sudjelovao po nalogu nadležnih vlasti Republike Hrvatske i bio zadužen naoružanjem te vršio blokade prometnica u vrijeme provokacija JNA, kao što je pucao na avione koji su nadlijetali i bombardirali V. Isto tako tužitelj je sudjelovao u napadu na vojarnu u V., obilazio štićene objekte i podnosio izvješće predsjedniku Kriznog štaba i zapovjedniku Narodne zaštite P. B. Ukazuje kako je u izvršavanju svojih zadaća postupao po zapovijedima predsjednika Kriznog štaba te da se vodio na posebnom popisu osoba koji su izvršavali zadaće zaštite štićenih osoba i objekata. Osporava stajalište tuženika kako nije evidentiran na popisu pripadnika Narodne zaštite V. te ističe kako su svjedoci u postupku potvrdili da je vršio kontrolu prometa i bio spreman izvršiti zaprijeku prometnice svojim traktorom i prikolicom. Smatra da je mogao navesti i druge svjedoke koji bi potvrdili njegove zadaće, ali da iste nije bilo potrebno obzirom na stanje stvari. Na kraju navodi kako je kod kuće pronašao Spomenicu Domovinskog rata od 26. svibnja 1995., a kojom je odlikovan od strane predsjednika Tuđmana i da ista dokazuje njegovo sudjelovanje u Domovinskom ratu. Slijedom navedenog predlaže sudu poništavanje osporavane odluke tuženika i priznavanje predmetnog statusa. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ponavlja navode iz osporavane odluke, a koji se odnose na to da se tužitelj ne vodi u službenim evidencijama kao hrvatski branitelj i da činjenično stanje po toj osnovi nije dovedeno u dvojbu. Ističe i kako tužitelj nije sudjelovao u izravnom otporu agresoru, obzirom da se njegove zadaće ne mogu podvesti pod takvo djelovanje. Stoga predlaže sudu odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

Dana 11. siječnja 2022. pred ovim sudom je održana rasprava na koju je pristupila službena osoba tuženik dok nije pristupio uredno pozvani tužitelj te je ista održana bez njegove prisutnosti sukladno članku 39. stavku 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., nastavno: ZUS).

Na istoj raspravi službena osoba tuženika ostala je kod navoda iz odgovora na tužbu.

U upravnom sporu sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika te sve isprave koje prileže u istome.

Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi članka 55. stavak 3. ZUS sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan. Iz stanja spisa tuženika vidljivo je kako je predmetni upravni postupak pokrenut povodom zahtjeva tužitelja za utvrđivanjem predmetnog statusa, a u kojem zahtjevu tužitelj tvrdi kako je u spornom razdoblju sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i to kao pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite V. i to u razdoblju od 30. srpnja do 24. prosinca 1991. U zahtjevu tužitelj navodi kako je izvršavao zadaće u vidu čuvanja straže, dežurstva kraj kuća važnih osoba grada, noćnih ophodnji i sudjelovanja u blokadi prometnica pri osvajanju vojarne, kao i borbenom djelovanju protiv aviona JNA. Prilikom izvršavanja tih zadaća bio je naoružan. U istom zahtjevu tužitelj je kao svjedoke naveo A. K., kao neposrednog zapovjednika te suborce A. H., J. Š. i T. M.

Člankom 3. stavkom 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 121/17., nastavno: ZOPHBDR) propisano je da je Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga), b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

Stavkom 2. istoga članka određeno je da se pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske, u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. Člankom 179. točkom a. ZOHBDR propisano je da se statusi odnosno prava iz ovoga Zakona ostvaruju se status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje ministarstvo nadležno za obranu odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove po zahtjevu stranke nakon provedenoga upravnog postupka ili po službenoj dužnosti na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju

U svezi odlučnih činjenica na temelju kojih tužitelj traži priznanje predmetnog prava uzeta je njegova izjava na zapisnik od 9. veljače 2021.

U svom iskazu tužitelj je naveo kako mu je poznato da se ne vodi na popisu pripadnika Narodne zaštite te da ne posjeduje iskaznicu pripadnika Narodne zaštite. Istaknuo je kako se po osnivanju HDZ na području Općine V. aktivno uključio i stavio na raspolaganje u obranu suvereniteta Republike Hrvatske, radi čega je bio raspoređen na dežurstva i čuvanje prostorija HDZ. Imao je zadužen pištolj Bereta te je dobio kalašnjikov. Izvršavao je zadaće i u vidu čuvanje obitelji i kuće predsjednika Općine, ureda HDZ i zgrade Općine V. Bio je u pripravi da sa svojim traktorom i prikolicom blokira prometnicu u slučaju potrebe. Ukazuje i kako mu je zapovjednik bio brat A. K. te da ga je isti zadužio naoružanjem. U razdoblju za koje traži priznanje predmetnog statusa ističe da je izvršavao zadaće u vidu čuvanja straže te osiguranja objekata i blokiranja prometnica. Ne posjeduje dokumente o zaduženju i razduženju naoružanja te ističe da su s njim sudjelovali i A. K., J. Š., A. H. i T. M.

Dakle, tužitelj je u svom iskazu naveo kako je sudjelovao u obrani V. na prethodno opisani način, a nesporno je da u tom razdoblju nije bilo borbenih aktivnosti.

Iz iskaza svjedoka A. K., J. Š., A. H. i T. M. na zapisniku od 9. veljače 2021. proizlazi da isti suglasno izjavljuju kako je tužitelj izvršavao zadaće u vidu čuvanja straža nad objektima i kućama od važnosti za Općinu V. te je isti bio u pripravnosti sa svojim traktorom i prikolicom izvršiti blokadu prometnica. Bio je naoružan pištoljem Bereta i kalašnjikovim, a na navedene zadaće bio je raspoređen odlukom zapovjednika P. B. Nisu im poznati razlozi zbog čega se tužitelj ne vodi na popisu pripadnika Narodne zaštite.

Dakle, navedeni svjedoci u svojim izjavama potvrđuju navode tužitelja kako je isti u svojstvu pripadnika naoružanih odreda Narodne zaštite V. izvršavao zadaće dežurstva i straže sa svrhom zaštite stanovnika, objekata i imovine.

Isto tako, u provedenom postupku je nesporno utvrđeno, izvršenim uvidom u očitovanje Područnog odsjeka za poslove obrane V., Klasa: 561-01/21-01/5, Urbroj: 512M2-81-21-11 od 11. ožujka 2021., kako se tužitelj u službenim evidencijama ne vodi kao pripadnik Narodne zaštite niti je evidentiran na popisu pripadnika Narodne zaštite V. Prema podacima iz službene evidencije tužitelj je regulirao obvezu služenja vojnog roka i imao je obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu, a saslušani svjedoci također nisu zavedeni u službenoj evidenciji kao pripadnici Narodne zaštite V. Daljnjom analizom odlučnih činjenica, a posebno iskaza tužitelja i svjedoka, to i ovaj sud prihvaća zaključak da tužitelj ne ispunjava niti pretpostavke za utvrđivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i iz razloga jer se dužnosti koje je obnašao (a koje su utvrđene, između ostalog i na temelju njegove vlastite izjave u kojoj je detaljno opisao svoje zadaće) ne mogu podvesti pod oružani otpor agresoru, odnosno djelovanje u izravnoj vezi s tim otporom u smislu članka 3. stavka 2. ZOHBDR.

Imajući na umu vrste zadaća koje je u spornom razdoblju obavljao tužitelj, iste se, prema ocjeni ovoga suda, ne mogu podvesti pod oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom u smislu članka 3. stavka 2. ZOHBDR. Pri tome ovaj sud smatra da je tuženik pravilno utvrdio činjenično stanje kako u vezi zadaća koje je tužitelj obavljao, tako i u vezi činjenice da se isti ne vodi u službenim evidencijama kao pripadnik Narodne zaštite te primijenio mjerodavne, gore navedene odredbe ZOHBDR, odbivši zahtjev tužitelja.

Imajući u vidu navedeno, osporavana odluka tuženika se ocjenjuje zakonitom, a donošenjem osporavane odluke nije došlo do povrede prava, obveza ili pravnog interesa tužitelja.

Stoga je temeljem odredbe članka 57. stavak 1. ZUS tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan i donijeta je odluka kao u izreci presude.

Sud u smislu odredbe članka 79. ZUS nije donosio odluku o troškovima upravnog spora, budući stranke nisu postavile zahtjev za naknadu troškova spora.

U Osijeku 18. siječnja 2022.

Sudac

Berislav Babić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS).