Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

Split

Psp-215/2017

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja B. Č. iz K. L., OIB: …, zastupan po

punomoćniku D. B., odvjetniku u K. K., protiv tuženika I.

M. iz K. L., , OIB: …, zastupan po pun.

D. Č., odvjetniku u K. K., radi smetanja posjeda, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj dana 14.listopada 2021. u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika, dana 13.siječnja 2022.

r i j e š i o  j e

I. Time što je dana 3.listopada 2017. tuženik ušao u posjed terase na I katu koja se nalazi na nekretnini označenoj kao čest.zgr. 129/2 k.o K. L. anagrafske oznake K. L., i koja je u vještvu sudskog vještaka za geodeziju

T. Č. "U S. 05.07.2018." označena slovima D,E,F,G,H,I,D i to na način da je srušio ogradu na svome balkonu koji se nalazi na čest.zgr.128/2 k.o K. L. i protupravno stavio željeznu rampu sa dvije skale do terase na I katu i terase koja se nalazi na nekretnini označenoj kao čest.zgr.129/2 k.o K. L. , u vlasništvu i posjedu tužitelja naslonio željeznu rampu na terasu tužitelja na dijelu koji je u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju T. Č. "U S., 05.07.2018." označena slovima F-G ušao na istu, srušio ormarić tužitelja sazidan od itong blokova, te u periodu od 04.listopada 2017. do 18.listopada 2017. skinuo pločice sa istočnog dijela terase i nalijepio na pod terase betonsku masu i to sve u dijelu u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju T. Č. " U S., 05.07.2018." označena slovima "D,E,F,G,H,I,D" te sazidao zid visine cca 1 m u smjeru sjever –jug preko cijele polovice terase i koji zid je u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju T. Č. "U S., 05.07.2018."

označen slovima D i I, te u periodu od 19.10.2017. pa do 10.02.2018. a što je tužitelj saznao dana 10.02.2018. stavio pločice te metalnu ogradu postavljenu na južnoj strani predmetnog dijela terase, sve na dijelu koji je u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju T. Č. "U S., 05.07.2018." označen slovima

D,E,F,G,H,I,D i na istom dijelu napravio krovni otvor iz prostorije u prizemlju, tuženi je onemogućio tužitelju posjed istočnog dijela predmetne terase u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju T. Č. "U S., 05.07.2018." označena

slovima D,E,F,G,H,I,D te je na taj način tuženik zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu terase na I katu, koja se nalazi na i koja je u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju T. Č. "U S., 05.07.2018."

označena slovima D,E,F,G,H,I,D.

II. Nalaže se tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da vrati tužitelju njegov posjed na način da ukloni željeznu rampu sa dvije skale do terase na nekretnini označenoj kao čest.zgr. 129/2 k.o K. L. anagrafske oznake K. L. na dijelu koji je u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju

T. Č. " U S., 05.07.2018." označena slovima F i G, vrati ormarić tužitelja sazidan od itong blokova i ukloni sa poda terase betonsku masu sve na dijelu koji je u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju T. Č. "U

S., 05.07.2018." označena slovima D,E,F,G,H,I,D, vrati pločice na istočni dio terase u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju T. Č. " U S.,

05.07.2018." označena slovima D,E,F,G,H,I,D, te ukloni zid visine cca 1 m i koji zid se u smjeru sjever –jug proteže preko cijele polovice terase i koji zid je u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju T. Č. " U S., 05.07.2018."

označen slovima D i I, ukloni pločice i metalnu ogradu postavljenu na južnoj strani predmetnog dijela terase i zatvori krovni otvor iz prostorije u prizemlju sve ovo na dijelu koji je u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju T. Č. "U

S., 05.07.2018." označen slovima D,E,F,G,H,I,D te preda tužitelju u samostalan posjed istočni dio terase koja se nalazi na nekretnini označenoj kao čest.zgr. 129/2 k.o K. L. anagrafske oznake K. L., , u vještvu stalnog

sudskog vještaka za geodeziju T. Č. "U S., 05.07.2018." označena

slovima D,E,F,G,H,I,D te mu se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda predmetnog dijela nekretnine u odnosu na tužitelja pod prijetnjom novčane kazne, sve u roku od 15 dana.

III. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 5.400,00 kuna u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u posljednjem i isključivom posjedu terase na I katu i koja se nalazi na nekretnini označenoj kao čest.zgr. 129/2 k.o K. L.

anagrafske oznake K. L. . Nadalje, da je tuženik 3.listopada

2017. Samovlasno, protupravno i svjesno zasmetao i oduzeo posjed tužitelja opisan u tužbi na način da je srušio ogradu na svome balkonu koji se nalazi na čest.zem 128/2 k.o K. L. i protupravno stavio željeznu rampu sa dvije skale, naslonio istu na terasu tuženika, ušao u istu, srušio ormarić tužitelja sazidan od Ytong blokova te u periodu od 4.listopada 2017. do 18.listopada skinuo pločice sa istočnog dijela terase, nalijepio na pod terase betonsku masu te sazidao zid koji se proteže u smjeru sjever – jug preko polovice terase, tako da sada tužitelj nema pristup u istočni dio terase, te je na taj način tužitelj zasmetan u posljednjem i faktičnom posjedu istočnog dijela terase, slijedom čega predlaže kao u izreci. Tužitelj u podnesku od 22.veljače 2018. proširuje tužbeni zahtjev navodeći da je tuženik u periodu od podnošenja tužbe pa do 10.veljače 2018. na predmetnoj terasi postavio pločice i željeznu ogradu pa zahtijeva uklanjanje istih. Tužbeni zahtjev konačno je preciziran nakon vještačenja podneskom od 30.listopada 2018.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava istu u cijelosti navodeći da je isti vlasnik i posjednik predmeta spora (terase ) te kotlovnice ispod terase.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem internog ugovora, kupoprodajnog ugovora od 11.veljače 1999., očevidom na licu mjesta uz vještaka mjernika, pregledom kupoprodajnog ugovora te internog ugovora, saslušanjem svjedoka S. P., S. Č., B. Č., A. B., I. Š., M. B.,

M. I., S. Č., M. Č. te saslušanjem tužitelja i tuženika u

svojstvu parničnih stranaka. Temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 84/08 dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

4. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da je predmet spora istočni dio terase na prvom katu tijelo označeno slovima D E F G H I D te da se isto nalazi na čest.zgr. 129/2. Nadalje, tuženik je na licu mjesta pokazao njegovu prostoriju koja se nalazi točno ispod istočnog dijela terase te krovni otvor iz te prostorije na terasu. Nadalje, da se čest.zgr 129/2 vodi u zemljišniku u ZK ulošku br. 636 kao konjušnica s dvorom bez površine, a u kat. operatu u Posjedovnom listu br.409. kao zgrada površine 11 m2.

5. Čitanjem kupoprodajnog ugovora od 11.veljače 1999. utvrđeno je da je isti sklopljen između T. Č. kao prodavatelja i I. M. kao kupca

nekretnine označene kao čest.zgr. 128/2 k.o K. L.. Nadalje, čitanjem internog ugovora zaključenog između T. Č. kao prodavatelja i I. M. kao kupca nekretnine – obiteljske kuće u K. L., utvrđeno je da se obiteljska kuća sastoji od 2 etaže sa potkrovljem i kotlovnicom u

prizemlju od cca 270 m2 stambenog prostora te da kupac kupuje kuću u viđenom stanju.

6. Iz iskaza svjedoka S. P. proizlazi da je ista polusestra tužitelja, te da je istoj poznato da je tuženik kupio predmetnu kuću od njih te da se na terasu nikada nije moglo pristupiti iz kuće tuženika jedino zrakom te da je sve istoj poznato za predmetnu nekretninu jer su u kući uvijek stanovali B. i S. koji su često koristili predmetnu terasu. Nadalje, da je istoj poznato da je tuženik početkom listopada započeo dizanje zida na terasi, postavljanje ograde i stepenica te da su svi bili u šoku što je napravio. Nadalje, da nikada do smetanja nije postojao izlaz iz kotlovnice niti pristup terasi iz kuće tuženika te će to svi potvrditi. Nadalje, da je istoj navedeno poznato jer je dolazila bratu često u posjetu dok nije otišao u inozemstvo. Nadalje, da je istoj poznato da je otac srušio staru štalu i na mjestu iste napravio kuću za brata. Nadalje, da je istoj poznato da je otac prodao tuženiku kuću i kotlovnicu i ništa drugo. Nadalje, da je istoj poznato da se ispod terase jednim dijelom nalazi stambeni prostor njezinog brata, a jednim dijelom kotlovnica. Nadalje, da se terasa koristila na način da je nevjesta vješala robu, postojali su stol i stolice, dolazili su gosti, držalo se cvijeće. Nadalje, da nikakvih međašnih znakova nije bilo niti zidića niti išta sličnog.

7. Iz iskaza svjedoka S. Č. proizlazi da je T. Č. kada je prodavao

kuću prodao kotlovnicu i terasu tuženiku. Nadalje, da predmetnu terasu nitko nije koristio te da su postojale tegle sa cvijećem, a da tužitelja nikada nije vidio dok je kod tuženika bio 15-20 puta. Nadalje, da je tuženik na terasu pristupao starim drvenim trulim skalama ili iz kotlovnice kroz otvor. Nadalje, da je prije mjesec dana bio kod tuženika te vidio da je postavio pločice, jer je kotlovnica prokišnjavala te pregradni zid. Nadalje, da je bio na terasi 2-3 puta u 20 godina te da je na istu pristupao trošnim skalama.

8. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je istome otac darovao predmetnu nekretninu 1987. godine. Nadalje, da je tuženik od njegovog oca kupio kuću i kotlovnicu. Nadalje, da je istome sin javio da je tuženik radio skale za pristup na terasu početkom listopada 2017., a do kraja listopada je prezidao terasu, postavio pločice, te (pretpostavlja) izolaciju na predmetnu terasu. Nadalje, da su predmetnu terasu koristili tužitelj, supruga i djeca te da nitko nije imao pristup na predmetnu terasu, a postojala je samo stara izolacija koja se radila početkom 90-tih te stare brušene pločice. Nadalje, da je prije nekoliko godina djelomično postavio pločice na terasu kako mu ne bi vlažilo u dnevnom boravku te kako ne bi vlažilo tuženiku u kotlovnici. Nadalje, da nikada nije postojao otvor na terasi niti drvene skale, a da je zid postavljen po zidu koji dijeli kotlovnicu od njegovog dnevnog boravka. Nadalje, da istome smetaju pločice i izolacija jer ih nije sam postavio. Nadalje, da je otac tuženiku prodao samo kotlovnicu a ne i terasu, koliko je istome poznato.

9. Iz iskaza tuženika proizlazi da je kupio svoju kuću od tužiteljeva oca te da je dolazio dva – tri puta prije kupovine na predmetnu nekretninu te da se sjeća kako su drvenim skalama sišli na terasu te da je istome otac tužitelja rekao: "Sine, ovdje ti je kotlovnica ako budeš kupio i ovo je tvoje“ nakon čega su sišli u prizemlje i ušli u kotlovnicu te je T. pokazao željezni otvor i rekao da je to izlaz na terasu. Nadalje, da tužitelja do predmetne tužbe nije vidio već je viđao suprugu tužitelja, a u kući u kojoj je živio da je živjela njegova supruga sa M. B.. Nadalje, da je počeo renovirati kuću 2016., te da je podigao zid na dijelu na kojem kotlovnica graniči sa kućom tužitelja, te da je tada postavio pločice jer je kotlovnica vlažila te je postavio željezne skale na mjestu starih drvenih, te da terasu nije imao potrebe koristiti jer ima na katu terasu od 30 m2. Nadalje, da je predmetnoj terasi pristupao pomoću skala koje je ostavio otac tužitelja tako da bi iste naslonio na zid kotlovnice. Nadalje, da mu otac tužitelja nikada nije osporavao vlasništvo kotlovnice niti terase. Nadalje, da je u predmetnoj kući viđao samo suprugu tužitelja, a da polusestra tužitelja nije živjela u predmetnoj kući.

10. Iz iskaza svjedoka A. B. proizlazi da je predmetnu nekretninu od

V. i T. S.( koji nisu imali djece) naslijedila sestra Z. koja je istu prodala Č.. Nadalje, da je prodala štalu uz koju je Č. napravio kuću, terasu i tako spojio štalu sa kućom u jedan dio. Nadalje, da su nasuprot Č. kuće živjeli L. - starosjedioci, koji nisu koristili predmetnu terasu. Nadalje, da su predmetnu terasu koristili Č. koji su imali vrata za izlaz na terasu. Nadalje, isti upitan da na tlocrtu (koji prileži spisu na listu 31) pokaže gdje se nalazi nekretnina Č., sporna terasa i kuća L. isti je pokazao da je stara kuća postojala

na 134/1 i da je bila spojena s terasom koja je na tlocrtu obilježena crvenim linijama te kazuje da je štala na kojoj je napravljena terasa bila spojena sa starom kućom. Nadalje, da kada je posljednji put bio na predmetnoj terasi nije bilo zidića, te da je kuću provjetravao dok su Č. bili u N.. Nadalje, da je saznao da je

napravljen zidić u proljeće prošle godine te da ničeg prije toga nije bilo, a da je terasa bila betonirana.

11. Iz iskaza svjedoka I. Š.. proizlazi da je upoznao tuženika prije 18-20 godina te da mu je tada pokazao kotlovnicu u kojoj su se nalazile drvene skale kojima se pristupalo na terasu, te je tuženik napravio željezne skale kojima pristupa na terasu. Nadalje, da su postojale drvene skale kojima se pristupalo sa balkona na terasu prije željeznih skala. Nadalje, da je na terasi vidio sušilo i pitare uz suprotni zid kuće. Nadalje, da je do sukoba došlo kada je gazda kuće počeo raditi pločice na terasi, a što mu je tuženik zabranio.

12. Iz iskaza svjedoka M. B. proizlazi da je kod ujaka bio prije dvije godine te da su na terasi bile stol i stolice, te da nisu postojale skale kojima se pristupalo sa tuženikovog balkona na terasu niti zid niti otvor kojim se moglo izaći iz kotlovnice na terasu. Nadalje, da mu je poznato da je djed prodao kuću i kotlovnicu M., ali ne i terasu.

13. Iz iskaza svjedoka M. I. proizlazi da je susjed stranaka. Nadalje, da nikada nije vidio tužitelja na predmetnoj terasi od kada je ćaća prodao kuću i kotlovnicu M.. Nadalje, da je nekada viđao tužiteljevu ženu kako stavlja sušiti robu uz svoju kuću na predmetnu terasu. Nadalje, da je istome poznato jer tu živi od 1969. te ima pogled na terasu, da su postojale drvene skale sa balkona na terasu koje su zamijenjene željeznima skalama. Nadalje, da postoje drvene skale kojima se pristupa iz kotlovnice na terasu. Nadalje, da misli kako tu tužitelj nije bio od kada je prije 20 godina otišao s drugom ženom, te da je sto posto siguran da nije tu bio od kada je ćaća to prodao.

14. Iz iskaza svjedoka S. Č. proizlazi da je terasa prvi put pregrađena od strane tuženika 2017. Nadalje, da je svekar poklonio kuću suprugu i njoj 1988. nakon čega je suprug nadozidao jedan dio uz kuću na koji je došla terasa. Nadalje, da je tu bila šupa u kojoj je svekar napravio kotlovnicu. Nakon toga, da je svekar prodao dio kuće zajedno s kotlovnicom. Nadalje, da je koristila predmetnu terasu. Nadalje, da nisu postojale skale sa balkona tuženika do terase niti je postojao otvor. Nadalje, da je predmetna terasa bila popločana debelim kamenim pločama kupljenim u 1988. Nadalje, da je njezin suprug 2016. na terasi napravio ostavu za alat. Nadalje, da je stavio pločice na gotovo cijelu terasu kada je M. izašao i počeo vrijeđati te je došla policija i sačinila zapisnik, uzela izjavu supruga. Nadalje, da je njezin suprug pokušao dogovoriti s M. uknjižbu na kotlovnicu bez terase na što

M. nije pristajao. Nadalje, da je otišla u N., a suprug je došao za njom u kolovozu te ostavio terasu u stanju u kakvom je oduvijek bila bez ograda, zidova, kada je nazvao sin 3.10.2017. i rekao da su na terasi radovi odnosno da se radi zid i postavljaju skale. Nadalje, da su postojali pitari uz zid kuće, te da je terasu koristila čitav život i nakon prodaje kotlovnice tuženiku, da je sušila robu na dva sušila, da se na terasi igrala njezina unučad te da je takvo stanje bilo od 1988. do predmetnog smetanja.

15. Iz iskaza svjedoka M. Č. proizlazi da je 3.listopada 2017. oko 9.30 sati tuženik započeo s radovima na terasi i to na način da je postavio pločice, zatim u roku od dva dana postavio željeznu konstrukciju u vidu skala za pristup sa svog balkona na predmetnu terasu, nakon toga podigao zidić, na što je, iznerviran, nazvao oca pa policiju. Nadalje, da tuženik nikada nije koristio predmetnu terasu. Nadalje, da nije postojala ograda već samo mamini pitari uz rub terase, stol sa šest stolica, te roštilj na mjestu gdje su danas skale te 20 – ak pitara uokolo.

16. U predmetnom postupku tužitelj se smatra posljednjim mirnim posjednikom predmetne terase koju je tuženik pregradio zidom na dva dijela, ogradio ogradom koja nije postojala, postavio željezne skale za pristup sa svog balkona koje prije nisu postojale, te otvorio otvor na terasi za pristup na isti iz svoje kotlovnice, a tuženik osporava aktivnu legitimaciju tužitelju u dijelu kojim ista natkriva kotlovnicu koju da je kupio zajedno s kućom od oca tužitelja upirući da su drvene skale i otvor na terasi postojali prije smetanja.

17. Dakle, među strankama je sporan posjed terase prije izgrađenog zida i postavljenih skala. Nije sporno da je tužitelj u posjedu dijela terase koji natkriva dnevni boravak. Međutim, isti se smatra posljednjim mirnim posjednikom cijele terase koju je tuženik sada pregradio i pristupa istoj skalama i kroz otvor iz kotlovnice koji da prije nisu postojale.

18. Materijalno pravo koje valja ovdje primijeniti su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 96/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01,79/06,141/06,146/08, 38/09 i 153/09 - dalje ZV).

Sukladno čl. 10. ZV osoba koja ima faktičnu vlast glede stvari njezin je posjednik (st.1), nadalje, sukladno čl. 20. ZV svatko tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed, te posjednik sukladno čl. 21. st.1) ima pravo na zaštitu posjeda, dok pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja (stavak 3.) Sudska zaštita se zahtjeva na način da se utvrdi čin smetanja, uspostava posjedovnog stanja u trenutku smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju (članak 22. ZV). Nadalje, sukladno čl. 27. ZV, tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz čl. 21.st.3. i silom od osnoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svog posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima ( dopuštena samopomoć).

19. Nadalje, prema članku 24. ZV svaki suposjednik ovlašten je štititi suposjed putem suda od drugih suposjednika, jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti, a stavkom 2. istog članka propisano je da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svog suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

20.Dakle, tužitelj traži od suda posjedovnu zaštitu spram tuženika obzirom isti smeta njegov posljednji mirni posjed terase koja dijelom natkriva kotlovnicu tuženika, a dijelom sobu tužitelja te je položena između dvije kuće na nekretnini oznake čest.zgr. 129/2 k.o K. L., a tuženik je istu pregradio, postavio skale, ogradio ogradom i otvorio otvor iz kotlovnice sve kako bi ogradio svoj dio terase te istome pristupao iz svoje kuće odnosno kotlovnice.

21. Pri tom, tuženik se brani navodeći da je prilikom kupoprodaje od oca tužitelja kupio kuću i kotlovnicu, pa time i terasu iznad kotlovnice.

22. U parnicama povodom tužbi za smetanje posjeda raspravljanje o tužbi ograničeno je na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalo smetanje. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda, ili o zahtjevima za naknadu štete (članak 441. ZPP-a).

23. Dakle, na okolnosti posljednjeg mirnog posjeda sam tuženik je izjavio da predmetnu terasu nikada nije koristio, a tužitelj navodi da je istu koristio na način da je držao alat, pitare sa cvijećem te sušila za robu. Prema tome, utvrditi je iz iskaza tužitelja i svjedoka A. B., S. Č., M. B. i M. Č., da je

posljednji mirni posjednik predmetne terase tužitelj koji je istu koristio na način da je na istoj držao alat, a supruga S. Č. je sušila robu (svjedoci I.,

Š.), te držala pitare ( svjedoci Č. S., Č. M., M. I.,

Š.) postavljene uokolo jer da nije bilo ograde. Nadalje, da je tužitelj imao izlaz na predmetnu terasu iz svoje kuće koji postoji i danas.

24. Dakle, utvrđeno je da se predmetna terasa koristila od strane tužitelja u cijelosti, a tuženik je nesporno ( svojatajući je ) istu pregradio zidom do ruba s kojim graniči sa tužiteljevom nekretninom ( iznad zida kotlovnice), držeći da je kupio zajedno s kućom i predmetnu terasu. S druge strane, u ovom postupku nije utvrđeno da su postojale skale drvene kojima se pristupalo sa balkona tuženikove kuće na predmetnu terasu (pa da postavljanjem željeznih skala ne bi bilo počinjeno smetanje) jer iz iskaza tužitelja i svjedoka kojima je sud povjerovao ( Č. S. i M. Č. te

Č.) proizlazi da iste nisu postojale do počinjenog smetanja te da tuženik nikada nije imao pristup na predmetnu terasu niti iz kuće niti iz kotlovnice. No sve i da je pristupao na predmetnu terasu, kao što sam navodi, skalama koje mu je ostavio otac tužitelja preko zida kotlovnice, utvrđeno je da istu nije koristio.

25. Sud je povjerovao iskazu tužitelja i svjedoka koji su s istim suglasni, da je isti u posljednjem mirnom posjedu terase koju da je koristio na način da je na istoj držao alat, pitare sa cvijećem te sušila za robu, te da nisu postojale skale ni otvor za izaći iz kotlovnice. Navedeno je sud utvrdio iz iskaza tužitelja te iskaza svjedoka koji su suglasni s iskazom tužitelja.

26. Prema tome, u ovom postupku tužitelj je dokazao da je posljednji mirni posjednik terase koja natkriva kotlovnicu tuženika jer je utvrđeno da je istu koristio do smetanja tuženika u cijelosti na način da je na istoj držao alat, supruga je sušila robu, a tuženik je nesporno istu pregradio, postavio ogradu i otvorio otvor na terasu iz kotlovnice, te postavio željezne skale.

27. Navedeno je u suprotnosti s iskazom tuženika koji tvrdi da tužitelja nikada nije vidio, međutim ne spori da predmetnu terasu nije koristio jer nije bila sigurna, međutim, svojatao je budući je smatrao svojim vlasništvom i sastavnim dijelom kotlovnice.

28. Naime, sud nije povjerovao iskazu tuženika u dijelu u kojem navodi da su postojale drvene skale za pristup na terasu sa balkona njegovog kata kuće jer sam navodi da nije pristupao na terasu niti preko tih drvenih skala niti kroz otvor iz kotlovnice već preko ljestvi koje mu je otac tužitelja ostavio i stajale su naslonjene na zid kotlovnice, pa proizlazi da isti terasu nije ni koristio, a činjenicu postojanja drvenih skala odnosno otvora iz kotlovnice nije ničim dokazao.

29. Naime, utvrđeno je da je tuženik kupio kotlovnicu, a tužitelj koristio terasu koja se dijelom nalazi iznad kotlovnice pa je tuženik predmetnim smetanjem zauzeo dio terase koji se nalazi iznad kotlovnice smatrajući je svojim vlasništvom. Međutim, kako je u parnicama zbog smetanja ograničeno raspravljanje na činjenicu posljednjeg stanja posjeda to je u ovom postupku utvrđeno da je tuženik zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu terase svojatajući je na način da je istu pregradio, ogradio, čime je onemogućio tužitelja u dotadašnjem načinu korištenja terase na način da je istome onemogućio pristup na istočni dio terase te time oduzeo posjed tog dijela terase tužitelju odnosno postavio skale sa svog balkona na terasu te otvorio otvor na terasu iz kotlovnice, bez volje tužitelja, čime je zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine koju je istu koristio u cijelosti do predmetnog smetanja. Osim toga, posjed tužitelja sve i da nije imao pravo na korištenje cijele terase se umirio jer nitko ga u tome nije sprječavao niti onemogućavao pa njegov posjed makar i nesavjestan uživa zaštitu.

30. Naime, saslušani svjedoci potvrđuju da su na terasi viđali suprugu tužitelja kako stavlja robu na sušilo, dok iz nijednog iskaza ne proizlazi da su tužitelj odnosno njegova supruga koristili dio terase jer ista nije ni bila podijeljena do predmetnog smetanja počinjenog podizanjem zida po cijeloj dužini terase. Osim toga utvrđeno je iz iskaza svjedoka da je postojao izlaz iz kuće tužitelja na predmetnu terasu dok nije nedvojbeno utvrđeno da je postojao pristup na istu sa balkona tuženika drvenim skalama odnosno kroz otvor iz kotlovnice jer se sam tuženik istima nije koristio kada je htio pristupiti na terasu, pa je utvrđeno da je smetanje počinjeno i postavljanjem željeznih skala odnosno probijanjem otvora na terasi što je sve nesporno uradio tuženik držeći svojim dio terase iznad kotlovnice.

Budući je u ovom postupku nedvojbeno utvrđen posljednji mirni posjed terase od strane tužitelja to je utvrđeno da je isti aktivno legitimiran na podnošenje predmetne tužbe, kojom traži zaštitu posjeda od tuženika koji se u ovoj parnici ne može uspješno ni braniti prigovorima nesavjesnosti posjeda tužitelja jer se njegov posjed dugogodišnjim izvršavanjem faktične vlasti umirio, a počinjeno smetanje tuženika učinjeno samovlasno, bez znanja i privole tužitelja, dok se tuženik ne može s uspjehom braniti da je predmetnu nekretninu kupio zajedno s kotlovnicom jer sukladno čl. 22.st.3 ZV u ovoj parnici nije dopušteno isticanje i rasprava o pravu na poduzimanje posjedovnih čina, pa su prigovori tuženika o pravu na poduzimanje čina smetanja na istočnom dijelu sporne terase otklonjeni kao neosnovani.

31. Prema tome, u ovom postupku nedvojbeno je utvrđeno da je čin smetanja od strane tuženika prvi put učinjen 3.listopada 2017. postavljanjem skala te kasnije postavljanjem pločica i zidanjem zida što glede vremena smetanja tuženik niti ne spori slijedom čega proizlazi da je tužba pravovremeno podnesena. Nadalje, okolnost da su se tužitelji koristili samo dijelom terase koji se nalazi uz kuću tužitelja ničim nije dokazana već upravo suprotno utvrđeno je da su se samostalno koristili terasom bez ograda odnosno u cijelosti bez posebne dozvole tuženika.

32. Nije utvrđeno ni da je tužitelju za korištenje terase bila potrebna dozvola tuženika kao možebitnog vlasnika niti da je ikada dozvolu zatražio niti da mu je ovaj dao ili zabranio korištenje terase pa proizlazi da je tužitelj kao što tvrdi samostalno koristio cijelu terasu do predmetnog smetanja, a tuženik se prije smetanja nije protivio načinu korištenja terase ( ostavljanjem alata, postavljanjem sušila za robu i pitara na terasu) pa je utvrđeno da je predmetno smetanje izvršeno samovlasno od strane tuženika jer u ovom postupku nije utvrđeno na koji način se protivio dotadašnjem korištenju i posjedovanju predmetne terase jer isti ništa nije poduzeo ( zatražio predaju u posjed i sl) prema tužitelju do trenutka smetanja posjeda pa je u ovom postupku utvrđeno da je posjed tužitelja kao individualnog posjednika spram tuženika do smetanja posjeda bio miran, a tuženik je nedvojbeno samovlasno zasmetao posjed tužitelja na način da je istog onemogućio u korištenju terase na dotadašnji način ( u cijelosti) što je opisano u tužbi, slijedom čega je isti pasivno legitimiran u predmetnoj parnici.

33. Slijedom navedenog, sud je tužitelju pružio zatraženu posjedovnu zaštitu te sukladno odredbi čl. 22 stavak 1) ZV-a naložio prestanak smetanja na opisani način odnosno zabranio tuženiku smetanje posjeda ubuduće.

34. Odluka o trošku temelji se na čl.154.st.1 i 3 ZPP-a i prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 91/04,37/05 i 59/07) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 148/09;dalje Tarifa), pa je tužitelju priznata sukladno važećoj Tarifi koja je stupila na snagu 11.prosinca 2009.godine odvjetniku pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak bez obzira na broj radnji koji je poduzeo u visini od 200 bodova u postupcima radi smetanja posjeda, slijedom čega se tužitelju priznaje naknada u iznosu od 200 bodova pomnoženo sa vrijednosti boda od 10 kuna iznosi 2.000,00 kuna, uvećano za predujam vještačenja od 3.000,00 kuna iznosi 5.000,00 kuna, te trošak pristojbe na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 400,00 kn, što sveukupno iznosi 5.400,00 kuna.

35. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

Split, 13. siječnja 2022.

Sutkinja

Maja Anušić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisanim putem u četiri istovjetna primjerka.

Dna:

-pun.tužitelja

-pun.tuženika

-u spis