Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: 3 Ovr-89/2020-30

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Sisku, po sutkinji toga suda Editi Jelčić, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B. K. d.o.o., O…., R. cesta 41, Z., kojeg zastupaju punomoćnici iz O. društva Š. I. P., protiv ovršenika K. F., OIB ….S., I. M. 3, radi ovrhe na nekretnini, dana 06. ožujka 2024.,

                                          r i j e š i o    j e

I.                   Odbija se prijedlog ovršenika od 22. travnja 2021. za odgodu ovrhe, kao neosnovan.

II.                 Odbija se prijedlog ovršenika od 06. veljače 2024. za odgodu ovrhe, kao neosnovan.

                                               Obrazloženje

1.                 Rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-89/20 od  28. listopada 2020.  određena je ovrha na nekretnini ovršenika na temelju ovršne isprave, Ugovora o kreditu broj:401-79/2006 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine, solemniziranim 17. kolovoza 2006. kod javnog bilježnika Ivana Marković iz Siska pod brojem OU-300/06, te ovršnim 10. rujna 2009., a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja

2.                 Protiv navedenog rješenja ovršenik je 22. travnja 2021. podnio prijedlog za odgodu i žalbu (i prijedlog za povrat u prijašnje stanje, o kojem je ovaj sud odlučio rješenjem od 27.04.2023.) u kojem navodi da predlaže odgodu ovrhe jer je Sisak 28. i 29. prosinca 2020. zadesio potres, te navodi da je pretrpio štetu i privatno i poslovno, da je stan na kojem se provodi ovrha oštećen u potresu, te da je dobio "žutu naljepnicu", što znači da je privremeno neupotrebljiv, da je to njegova jedina nekretnina koju koristi na vlastitu odgovornost. Ističe da je nezaposlen, da mu je supruga ostala bez dijela prihoda, te također pretrpjela veliku materijalnu štetu u poslu.  Navodi da od duga ne bježi, ali da isti nije u mogućnosti sad rješavati, te se poziva na odredbu čl. 65. st.1. točka 9. Ovršnog zakona i predlaže odgoditi ovrhu  dok Vlada RH ne donese odluku o okončanju provedbe mjera radi saniranja posljedica katastrofe. 

                                                                                       Poslovni broj: 3 Ovr-89/2020-30

3.                 Nadalje, podneskom nazvanim  žalba  i  prijedlog  za odgodu od 06. veljače 2024. ovršenik ponovno predlaže odgodu ovrhe, ističući da se ovrha predlaže na  nekretnini koja je njegova jedina nekretnina za stanovanje, da drugih nekretnina za smještaj nema, da je bez prihoda, u starijoj životnoj dobi (60 godina), te da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu štetu, a iseljenjem dom, pozivajući se na odredbu čl. 8 Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava. Navodi da mu  je u potresu stradao i stan, te da je  04. siječnja 2021. proglašena katastrofa na području grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. Predlaže odgodu ovrhe pozivom na čl. 65. st. 1.  i čl. 65. st. 1 . točka 9. Ovršnog zakona , te čl. 8. EKLJP. 

4.                 Podneskom od 05. svibnja 2021. ovrhovoditelj se očitovao da su navodi ovršenika neosnovani, paušalni i usmjereni na odugovlačenje postupka, što proizlazi iz činjenice da ovršenik ne spori osnovanost svog duga, protivio se odgodi ovrhe.

5.                 U odnosu na navode ovršenika  kojima sugerira kako nije dopušteno provoditi ovrhu na nekretnini ovršenika, jer da ovršenik nema druge, navodi da o istome ovršenik  ne prilaže niti jedan dokaz. Međutim, ovrhovoditelj ističe, čak i kad bi se radilo o jedinoj nekretnini ovršenika, da ovrhovoditelj ostvaruje pravo namiriti svoju tražbinu iz založene nekretnine, jer ovrhovoditelj može namiriti svoju tražbinu prodajom nekretnine u slučajevima kad se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili u ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine, a Ugovor o kreditu broj: 401-79/2006 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine, kojim je ugovorom korisniku kredita odobren kredit, solemniziran dana 17. kolovoza 2006. godine u uredu javnog bilježnika Ivana Markovića iz Siska, pod brojem OU300/06., svakako ispunjava navedeni uvjet. Ističe da je  člankom  11. Ugovora o kreditu založni dužnik, ovdje ovršenik, izrazio suglasnost da Banka kao kreditor može temeljem Ugovora o kreditu kao javnobilježničke isprave, radi naplate cjelokupnog potraživanja, nakon dospijeća osigurane tražbine ili raskida Ugovora, neposredno provesti prisilnu ovrhu na založenoj nekretnini. Dakle, ističe da je ovršenik  sklopio ugovor o kreditu koji predstavlja ovršnu ispravu i kojim je dozvolio uknjižbu prava zaloga na nekretnini koja je predmet ovrhe i suglasio se da se ista može prodati radi naplate tražbine ovrhovoditelja.

6.                 U odnosu na pozivanje ovršenika  na odredbu  članka 65. stavka 1. točka 9. Ovršnog zakona kojom je propisano da će sud na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište na području gdje je proglašena katastrofa,  ovrhovoditelj ističe kako je ovršenik izostavio u citiranoj odredbi dio u kojem je određeno da osim prebivališta, ovršenik mora obavljati djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa te nije priložio niti jedan dokaz o istom. Ističe da se protivi prijedlogu za odgodu, jer nisu kumulativno ispunjene pretpostavke koje Ovršni zakon propisuje i određuje kao potrebne da bi do odgode ovrhe došlo, a da ovršenik samo paušalno navodi kako bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu, ne navodeći u čemu bi se ta šteta sastojala.

7.                 Prema odredbi čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona ( NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje: OZ-a) sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu u potpunosti ili djelomice uz dva kumulativno ispunjena uvjeta: ako ovršenik učini

                                                                         Poslovni broj: 3 Ovr-89/2020-30

vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu i ako se ostvari neki od razloga navedenih u točki 1.- 11. navedenog članka.

8.                 Prijedlozi  ovršenika za odgodu ovrhe od 22. travnja 2021. i od  06. veljače 2024. nisu osnovani.

9.                 Naime odredba čl. 65. st. 1. točka 9. OZ-a propisuje da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu u potpunosti ili djelomice uz dva kumulativno ispunjena uvjeta: - ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio                                                                                            nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu i - ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište na području gdje je proglašena katastrofa i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa.

10.            Dakle, u konkretnom slučaju nije ispunjen ni jedan uvjet naveden u čl. 65.

st. 1. OZ-a jer ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu li teško nadoknadivu štetu, niti je dokazao da  je obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, već u protivnom navodi da je nezaposlen.

11.            Naime, prodaja nekretnine u ovršnom postupku predstavlja ovršnu radnju propisanu Ovršnim zakonom i doista predstavlja redovnu radnju i posljedicu ovrhe na nekretnini, a na koju je  ovršenik pristao sklapanjem predmetnog Ugovora o kreditu broj:401-79/2006 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine.

12.            U odnosu na pozivanje ovršenika na čl. 8 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i navode da predmetna nekretnina predstavlja jedinu nekretninu ovršenika za stanovanje, treba reći da je isključeno pozivanje ovršenika na zaštitu zbog povrede prava na dom s obzirom na činjenicu da je ovršenik dobrovoljno  zasnovao založno pravo na predmetnoj nekretnini u korist vjerovnika.

13.            Naime, uvidom u Ugovor o kreditu broj:401-79/2006 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine, solemniziranim 17. kolovoza 2006 pod brojem OU300/06 utvrđeno je da je na predmetnoj nekretnini zasnovano založno pravo u korist založnog vjerovnika, sada ovrhovoditelja, te da je založni dužnik, a ovdje ovršenik, izričito dozvolio da banka kao kreditor može temeljem istog ugovora radi naplate tražbine, nakon dospijeća osigurane tražbine ili raskida ugovora, neposredno provesti ovrhu na predmetnoj (založenoj) nekretnini. 

14.            Dakle, s obzirom da je ovršenik u trenutku sklapanja predmetnog ugovora  dao suglasnost odnosno pristao na pravo na namirenja ovrhovoditelja (vjerovnika) iz nekretnine na kojoj je priznato zasnivanje založnog prava, odnosno dobrovoljno koristio predmetnu nekretninu kao instrument osiguranja kredita, te na taj način izričito pristao da vjerovnik svoju tražbinu može namiriti prodajom založene nekretnine, a ovrha se vodi jer su obveze iz predmetnog kredita dospjele i nisu podmirene, pa ovršenik ne može s uspjehom isticati prigovor prava na dom, odnosno protiviti se ovrsi na založenoj nekretnini.

15.            Slijedom svega navedenog valjalo je prijedloge za odgodu ovrhe odbiti kao neosnovane.

                                        U Sisku, 06. ožujka 2024.

                                                                                                                                            Sutkinja

                                                                                                                                       Edita Jelčić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.

DNA:

1.  Ovrhovoditelju po punomoćniku

2.  Ovršeni