Republika Hrvatska
Županijski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 1
Poslovni broj: Kž-347/2021-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Milenke Slivar kao predsjednice vijeća, Sandre Galjar kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Antonije Bagarić kao članice vijeća, u kaznenom predmetu protiv optužene Š. H., zbog kaznenog djela iz čl. 235. st.1. Kaznenog zakona ("Narodne novine, broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženice protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici, broj K-259/2021-15 od 12. studenog 2021., u sjednici vijeća održanoj 12. siječnja 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba optužene Š.H., preinačuje se prvostupanjsko rješenje
na način da se iz spisa predmeta izdvajaju:
- zapisnik o ispitivanju osumnjičene Š. H. kod Policijske postaje K. od 11. studenog 2019. (stranica 8-11) i
- audio-video snimka ispitivanja osumnjičene Š. H. od 11. studenog 2019. (stranica 12).
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinski sud u Virovitici odbio je prijedlog branitelja opt. Š. H., odvjetnika I. V. iz K., za izdvajanje iz sudskog spisa
zapisnika o ispitivanju osumnjičene Š. H. kod Policijske postaje K. od
11. studenog 2019. i audio-video snimke ispitivanja osumnjičenice od 11. studenog 2019. nalazeći da se ne radi o nezakonitim dokazima u smislu čl. 10. st. 2. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje u tekstu: ZKP).
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnijela optuženica po branitelju I. V.,
odvjetniku iz K., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i izdvoje navedeni dokazi iz spisa, a podredno ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Prije održavanja sjednice spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru na dužno razgledavanje, koje ga je podneskom broj KŽ-DO-383/2021 od 24. prosinca 2021. vratilo ovom sudu.
4. Žalba je osnovana.
5. U žalbi se ističe da je optuženica tijekom ispitivanja pred PP K. ispitana bez branitelja iako zbog svog zdravstvenog stanja i psihičkog oboljenja, a kako je to naknadno utvrdila psihijatrijska vještakinja, nije bila ubrojiva u vrijeme počinjenja djela, niti u vrijeme ispitivanja, a isto tako niti raspravno sposobna zbog čega nije mogla shvatiti značenje ispitivanja i pravo na branitelja, kao i pouku o pravima, pa bi time bilo povrijeđeno njeno pravo obrane što te dokaze koji se tiču njenog ispitivanja pred PP K. čini nezakonitim dokazima.
6. U čl. 66. st. 1. toč. 1. ZKP-a propisano je da okrivljenik mora imati branitelja od prvog ispitivanja do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka, između ostalog i ako je nesposoban da se sam brani.
7. Iz podataka u spisu proizlazi da optuženica u vrijeme ispitivanja na policiji 11. studenog 2019. nije imala branitelja, dok iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjski sud svoj zaključak da nije riječ o nezakonitim dokazima u bitnome argumentira da je optuženica prije ispitivanja poučena o svim pravima sukladno ZKP-u, pa tako i o pravu na branitelja kojeg se prava odrekla, dok je neubrojivost i raspravna nesposobnost utvrđena tek naknadno provedenim psihijatrijskim vještačenjem optuženice, pa su sve radnje ispitivanja optuženice obavljene na zakonit način.
8. Međutim, prvostupanjski sud pritom očito ispušta iz vida rezultate provedenog psihijatrijskog vještačenja iz kojeg proizlazi da optuženica boluje od organskog sumanutog poremećaja s početnom demencijom te ostalim psihoorganskim oštećenjima ličnosti i ponašanja, tako da u vrijeme počinjenja djela za koje se tereti nije mogla shvatiti značenje vlastitog postupanja niti je mogla vladati svojom voljom, odnosno bila je neubrojiva. Vještak utvrđuje da je taj organski sumanuti poremećaj sličan shizofreniji i simptomi zahvaćaju opažanje, induktivno razmišljanje, govor i način izražavanja, socijalne interakcije i ponašanje, motoriku, pozornost, volju i nagon, emocionalnu ekspresiju i razumijevanje, intelektualnu kreativnost, sposobnost apstrakcije i jasnoću misli i govora. Kod optuženice dominiraju organski uvjetovane paranoidne ideje i organsko uvjetovani pad kognitivnih sposobnosti do razine demencije, kao i afektivni poremećaj sa fiksacijom na brojne objektivne somatske smetnje. Zbog svega navedenog, te izraženih smetnji pamćenja, psihomotorne usporenosti i psihotičnih simptoma zbog kojih ne testira realitet, optuženica nije raspravno sposobna.
8.1. Na raspravi psihijatrijska vještakinja dodaje da se priznanje počinjenja djela optuženice može shvatiti u okviru njenog sumanutog poremećaja i njenih uvjerenja koja proizlaze iz psihotičnih simptoma.
8.2. Konačno, pregledom sporne snimke ispitivanja optuženice uočava se njena psihomotorna usporenost, nerazumijevanje pojedinih pitanja i značenja pouke o pravima, pa iako je neubrojivost i raspravna nesposobnost optuženice utvrđena naknadno, iz rezultata provedenog psihijatrijskog vještačenja i uvida u snimku njenog ispitivanja proizlazi da je takvo stanje optuženice postojalo i u vrijeme ispitivanja na policiji zbog čega se dolazi do zaključka da se nije bila sposobna sama braniti.
9. S obzirom da prilikom ispitivanja optuženici pred policijom nije bio osiguran branitelj iako se nije bila sposobna sama braniti, postupljeno je suprotno čl. 66. st. 1. toč. 1. ZKP-a prema kojoj odredbi okrivljenik koji se nije sposoban sam braniti mora imati branitelja već od prvog ispitivanja pa do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka i radi se o zakonom zajamčenom pravu obrane, pa takvo ispitivanje optuženice sukladno čl. 10. st. 2. toč. 2. ZKP-a predstavlja nezakonit dokaz.
10. Stoga je žalba optuženice osnovana, pa je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP-a pobijano rješenje preinačeno kao u izreci.
Bjelovar, 12. siječnja 2022.
Predsjednica vijeća
Milenka Slivar, v.r.