REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-13233/2021
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. K.V., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu od 24. studenog 2021., broj: 28. Pp J-5210/2021, u sjednici vijeća održanoj 12. siječnja 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. K.V., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu od 24. studenog 2021., broj: 28. Pp J-5210/2021, u ponovljenom postupku, okr. K.V. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 750,00 kuna (što je protuvrijednost domaće valute 100 EUR), koju je dužan platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika Dine Pivca, zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenik kada tvrdi da mu je u provedenom postupku povrijeđeno pravo obrane, a što je moglo utjecati na presudu, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.).
4.1. Naime, u odluci ovog suda broj Jž-2527-18 od 7. travnja 2021, kojom je ukinuta prethodna prvostupanjska presuda, prvostupanjski sud je upozoren da je u ovom predmetu potrebno voditi glavnu raspravu, jer nije ispunjen ni jedan zakonski uvjet iz čl. 221. Prekršajnog zakona za vođenje žurnog postupka. Unatoč tome, prvostupanjski sud, u ponovljenom postupku, nije ispitao svjedoka V.R. na glavnoj raspravi, nego ga je ispitao 7. listopada 2021., na ročištu na koje je pozvao samo svjedoka, a ne okrivljenika i njegovog branitelja.
4.2. Pogrešno prvostupanjski sud zapisnik o ispitivanju svjedoka V.R. naziva „zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka“, jer nisu bili ispunjeni uvjeti iz čl. 167. st. 7. Prekršajnog zakona. Naime, odredbom čl. 167. st. 7. Prekršajnog zakona, kojom se uređuje mogućnost i uvjeti izvanraspravnog ispitivanja svjedoka i vještaka, propisano je: "(7) Ako se nisu stekli uvjeti za održavanje glavne rasprave, sudac može izvan glavne rasprave ispitati svjedoke i vještake koji su se odazvali pozivu za raspravu. Zapisnik o njihovom ispitivanju pročitat će se na raspravi u kasnijem dokaznom postupku.". Citirana odredba jasno i nedvojbeno propisuje da se mora raditi o procesnoj situaciji "ako se nisu stekli uvjeti za održavanje glavne rasprave", što znači da do izvanraspravnog ispitivanja svjedoka i vještaka može doći samo i jedino onog dana kada je zakazana glavna rasprava pa sud utvrdi da se "nisu stekli uvjeti za održavanje glavne rasprave", a nikako ne u neki drugi dan kada glavna rasprava nije ni bila zakazana, kao što je to učinio prvostupanjski sud u ovom prekršajnom predmetu. Tek ako je radnja izvanraspravnog ispitivanja svjedoka odnosno vještaka izvršena u skladu s odredbom čl. 167. st. 7. Prekršajnog zakona, takav zapisnik će se pročitati u dokaznom postupku na slijedećoj glavnoj raspravi.
4.3. Takvim postupanjem prvostupanjski sud je povrijedio konfrontacijsko pravo okrivljenika, a time i načelo kontradiktornosti, čime je povrijeđeno okrivljenikovo pravo obrane, a što je sve moglo utjecati na pravilnost odluke. Naime, konfrontacijska klauzula označava pravo okrivljenika prema kojem on barem jednom u postupku mora imati mogućnost djelotvorno ispitati svjedoka optužbe. I Ustav Republike Hrvatske (čl. 29. st. 2. podst. 6.) i Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl. 6. st. 1. t. d), kroz propisano konfrontacijsko pravo, jamče provedbu načela kontradiktornosti. Načelo kontradiktornosti označava, između ostalog, i pravo stranaka da budu nazočne radnjama u postupku i da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese i izražavaju svoje stajalište. Navedeno načelo je sastavnica stožernog načela kažnjivih postupaka – prava na pravičan postupak. Osim toga, i odredbom čl. 85. st. 2 Prekršajnog zakona propisano je da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist. U ovom prekršajnom postupku, provođenjem dokazne radnje ispitivanja svjedoka V.R., na koje ročište nije bio pozvan ni okrivljenik, niti njegov branitelj, nije bila osigurana kontradiktornost postupka odnosno bilo je povrijeđeno konfrontacijsko pravo okrivljenika, a što je sasvim sigurno moglo utjecati na presudu.
4.4. Osim toga, treba navesti da je prvostupanjski sud pogrešno u zapisniku o glavnoj raspravi od 10. studenog 2021. zaključio da su ispunjene zakonske pretpostavke za održavanje iste, jer, prema podacima u spisu, za tu glavnu raspravu okrivljeniku nije uredno uručen poziv, a što je, sukladno odredbi čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona, zakonski uvjet koji mora biti ispunjen da bi se glavna rasprava mogla održati.
4.5. Iz navedenih razloga, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona, na koju okrivljenik osnovanu ukazuje u svojoj žalbi.
5. Nadalje, u pravu je okrivljenik kada u žalbi ističe da je prvostupanjski sud ponovno počinio bitne povrede iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, zbog kojih je prethodna prvostupanjska presuda već bila ukinuta.
5.1. Naime, prvostupanjski sud je, ponovno, i u ovoj pobijanoj presudi, okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u iznosu 750,00 kuna, za koju je naveo da je protuvrijednost domaće valute od 100 EUR. Dakle, prvostupanjski sud je izrekao novčanu kaznu u visini vrlo blizu gornje granice posebnog maksimuma, a u obrazloženju pobijane presude, nakon što ističe koje je olakotne okolnosti utvrdio i cijenio kod izbora prekršajnopravne sankcije te nakon što utvrđuje da nije utvrdio ni jednu otegotnu okolnost, navodi: „… pa je istom izrekao novčanu kaznu u okviru donje granice zapriječene kazne Zakonom…“. U navedenom dijelu, kada prvostupanjski sud okrivljeniku izriče novčanu kaznu u visini vrlo blizu gornje granice posebnog maksimuma, a obrazlaže da je, nakon utvrđenih samo olakotnih okolnosti, okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u okviru donje granice posebnog minimuma, izreka pobijane presude je proturječna njenim razlozima, čime je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.
5.2. Nadalje, prvostupanjski sud je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u domaćoj valuti, što je potpuno pravilno, ali je, ponovno, jednako kao i u prethodnoj presudi koja je zbog toga bila ukinuta, u izreci naveo da će se izrečena kazna „revalorizirati po srednjem tečaju EUR-a Narodne banke Republike Hrvatske, na dan naplate kazne“, a što je potpuno nerazumljivo i, zapravo, nepotrebno, jer je novčana kazna već izrečena u domaćoj valuti.
6. Zbog navedenog, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će u ponovnom suđenju provesti dokazni postupak na zakonit način, vodeći računa o svemu na što mu je ukazano ovom odlukom, te će, pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
7. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 12. siječnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
