Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Kž-125/2019-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Melite Avedić kao predsjednice vijeća te Ivančice Cvitanović i Blažene Ereš kao članica vijeća, uz sudjelovanje Tamare Brodarac kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika J. V. zbog kaznenog djela iz članka 246. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17. – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika od 24. srpnja 2019. izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj K-2/2018 od dana 06. lipnja 2019., na sjednici vijeća održanoj dana 10. siječnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba optuženika J. V. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj K-2/2018 od 06. lipnja 2019., optuženik J. V. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv gospodarstva - zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 1. i 2. KZ/11, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Na temelju članka 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda te kazna na koju je optuženik osuđen neće biti izvršena ako u roku 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje u tekstu ZKP/08) optuženik J. V. dužan je oštećenom

V. d.o.o. N. G. MBS. …, OIB

… kojemu je pripojena oštećena S. d.o.o. MBS …, OIB …, platiti imovinskopravni zahtjev za naknadu štete u iznosu od 500.000,00 kuna u roku 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 naloženo je optuženiku J.

V. podmirenje troškova kaznenog postupka, a kako nedostaju podaci o visini troška, na temelju članka 148. stavak 4. ZKP/08 posebno rješenje će donijeti sudac pojedinac.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio optuženik, žaleći se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži njegovu žalbu i preinači prvostupanjsku presudu na način da ga oslobodi od optužbe a podredno da ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu podnijelo je odgovor na žalbu u kojem je predložilo da drugostupanjsko vijeće županijskog suda podnesenu žalbu optuženika odbije kao neosnovanu, a budući je prvostupanjski sud pravilno optuženika oglasio krivim za kazneno djelo koje mu se stavljalo na teret o čemu je iznio valjane razloge.

4. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Sisku, nakon čega je vraćen uz podnesak broj KŽ-DO- 119/2019.

5. U žalbi optuženik navodi kako se presuda ne može ispitati jer je u izreci pobijane presude pogrešno označen broj Narodnih novina u kojima je objavljena jedna od izmjena Zakona o kaznenom postupku. Smatra kako je za postupanje u ovom postupku stvarno nadležan Županijski sud jer je to pitanje povezano s pravnim kontinuitetom kaznenog djela iz članka 292. stavak 1. alineja 5. i stavka 2. Kaznenog zakona (NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 - odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 - u daljnjem tekstu KZ/97) u kaznenom djelu iz članka 246. stavak 1. i 2. KZ/11. Pobijana presuda ne sadrži obrazloženje o pravnom kontinuitetu ovih kaznenih djela kao i o činjenici koji je zakon blaži za njega. Smatra kako je nastupila zastara kaznenog progona jer se konkretno radi o obnovi postupka dopuštenoj po osnovi članka 503. stavak 1. ZKP/08. Zastara kaznenog progona treba se računati po zakonu koji je povoljniji za njega, odnosno po KZ/97 kojim je za kazneno djelo iz članka 292. stavak 2. zapriječena kazna zatvora do 8 godina. Prvostupanjski sud pogrešno zaključuje kako količina neprava ukazuje da je KZ/11 blaži za njega. Uz to, prvostupanjski sud je pogrešno utvrdio činjenično stanje jer nije dao niti potpisao nalog da se 500.000,00 kuna uplati u korist M. S.. Naime, iz iskaza svjedoka A. D. proizlazi da je taj transfer dogovorio s Z. O.. Ugovor o kratkoročnom zajmu između trgovačkih društava

S. d.o.o. i M. S. d.d. naknadno je potpisan i antidatiran kako bi se osiguralo da mljekara vrati novac. U tom smislu voditeljica računovodstva trgovačkog društva S. d.o.o. negira da bi on potpisao nalog od 30. ožujka 2002. jer na tom nalogu nema njegovog potpisa. Zaključno, radi se o građansko pravnom odnosu u kojem je trgovačko društvo M. S. d.d. dužnik kreditora H. društva

s..

6. Žalba optuženika nije osnovana.

7. U odnosu na pravni kontinuitet valja navesti kako prema činjeničnom opisu kaznenog djela iz izreke prvostupanjske presude, proizlazi da je optuženik, kao direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva S. d.o.o. s ciljem pribavljanja znatne imovinske koristi drugoj pravnoj osobi, sklopio ugovor o kratkoročnom kreditu u iznosu od 500.000,00 kuna s H. d. s. a dobivena sredstva

preusmjerio M. S. d.d. čiji žiro-račun je bio blokiran pri čemu u poslovnim knjigama trgovačkog društva S. d.o.o. nije knjižio obveze i potraživanje prema trgovačkom društvu M. S. d.d. niti je potraživanja prijavio u stečajnom

postupku nad trgovačkim društvom M. S. koji je otvoren kod Trgovačkog

suda u Slavonskom Brodu 18. studenog 2002. na koji način je oštetio trgovačko društvo S. d.o.o. za iznos od 743.116.00 kuna (koji se odnosi na glavnicu, kamate i troškove).

8. Ovakav činjenični opis, s obzirom na materijalni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela odgovora kaznenom djelu zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz članka 292. stavak 1. alineja 5. i stavak 2. KZ/97 budući je optuženik kao odgovorna osoba u trgovačkom društvu S. d.o.o. s ciljem pribavljanja znatne imovinske koristi drugoj pravnoj osobi namjenska sredstva ostvarena ugovorom o kratkoročnom kreditu za poslovanje trgovačkog društva Slavča d.o.o. koristio, odnosno raspolagao protivno njihovoj namjeni. To kazneno djelo, kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud ima pravni kontinuitet u kaznenom djelu zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11. To iz razloga što kazneno djelo iz članka 246. stavak 1. KZ/11 čini onaj tko u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se između ostalog temelje na pravnom poslu i na taj način pribavi sebi ili drugoj osobi protupravnu imovinsku korist i time prouzroči štetu onome o čijim je interesima dužan brinuti. Prema stavku 2. članka 246. KZ/11, kvalificirani oblik tog kaznenog djela je ostvaren ako je pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta a optuženik je povrijedio dužnost zaštite imovinskih interesa trgovačkog društva S. d.o.o. jer je novčana sredstva ostvarena ugovorom o kratkoročnom kreditu, protivno njihovoj namjeni, preusmjerio na račun drugog trgovačkog društva pri čemu u poslovanju trgovačkog društva nije knjižio potraživanja prema tom trgovačkom društvu, konkretno M. S. d.d. na koji je način tom trgovačkom društvu pribavio znatnu imovinsku korist, odnosno trgovačkom društvu S. d.o.o. o čijim se interesima bio dužan brinuti prouzročio znatnu štetu.

9. Ocjenjujući potom koji je zakon blaži, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da je to KZ/11 jer je njime povišen imovinski limit potreban za ostvarenje kvalificiranog oblika kaznenog djela. Naime, za kazneno djelo iz članka 292. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/97 znatna imovinska korist prelazi iznos od 30.000,00 kuna (pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske 4 Su-726-IV/1997) dok je za kazneno djelo iz članka 246. stavak 2. KZ/11 prema odredbi članka 87. stavak 29. KZ/11 znatna imovinska korist i štete postoji kada premašuje iznos od 60.000,00 kuna. Uz to, ustaljena je sudska praksa (koja predstavlja i u pravnoj teoriji prihvaćeno odstupanje od načela alternativiteta) prema kojoj se, u slučaju povećanja posebnog maksimuma kazne propisane zakonom za neko kazneno djelo ako iz ostalih odredaba novog zakona proizlazi da je on blaži za počinitelja (ovdje veća količina neprava potrebna za ostvarenje kvalificiranog oblika kaznenog djela) kazneno djelo se označava po novom zakonu, ali je sud prilikom izricanja kazne ograničen posebnim maksimumom koji je propisan zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

10. Nije u pravu žalitelja ni kada navodi da je nastupila zastara kaznenog progona. Naime, i za kazneno djelo iz članka 292. stavak 2. KZ/97 prema odredbama članka 19. stavak 1. alineja 3. i članka 20. stavak 6. KZ/97 zastara nastupa protekom 20 godina od počinjenja djela. Kako zastara nije nastupila do 1. siječnja 2013. kada je stupio na snagu novi Kazneni zakon ("Narodne novine" 125/11 i 144/12) isti se primjenjuje na računanje rokova nastupa zastare kaznenog progona koji u članku 81. propisuje da kazneni progon zastarijeva nakon 20 godina za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od 5 godina (što je ovdje slučaj za kazneno djelo iz članka 246. stavak 2. KZ/11). Uz to, kako ovdje nisu protekli rokovi iz članka 81. stavak 1. KZ/11 prije donošenja prvostupanjske presude, zastara kaznenog progona se produljuje za dvije godine, pa konkretno, zastara kaznenog progona nastupa 29. ožujka 2024.

11. Nadalje, nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je u konkretnom slučaju nadležan Županijsku sud. Naime, odredba članka 257. stavak 6. Novele ZKP/08 izrijekom navodi da u kaznenim postupcima za kaznena djela iz članka 19.c stavak 1. podtočka d) ZKP/08 (Narodne novine 152/08, 76/09,80/11,121/11,91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12 i 56/13), postupak će se dovršiti pred sudom koji je bio nadležan u trenutku podizanja optužnice, dakle neovisno o činjenici što je za pojedina kaznena djela zbog promjene Zakona došlo i do promijene stvarne nadležnosti na način da bi za ta djela bio nadležan viši sud.

12. Nije u pravu žalitelj niti kada navodi da se presuda ne može ispitati jer je pogrešno naveden jedan broj "Narodnih novina" u kojem je objavljena izmjena Zakona o kaznenom postupku jer je iz prvostupanjske presude posve jasno proizlazi da je primijenjen ZKP/08 a koji je objavljen u "Narodnim novinama" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.

13. Nadalje, nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno jer optuženik nije potpisao nalog da se 500.000,00 kuna uplati u korist trovačkog društva M. S. d.d. već je A. D. transfer tih novčanih

sredstava dogovorio sa Z. O.. Naime, optuženik u svojoj obrani ne

osporava da je u svojstvu direktora trgovačkog društva S. d.o.o. potpisao Ugovor o kratkoročnom kreditu na iznos od 500.000,00 kuna s H. d. s. kao i da mu se obratio A. D. sa zamolbom omogućavanja isplate isporučenog mlijeka seljacima trgovačkom društvu M. S. d.d. budući je njihov žiro račun u blokadi pa je na to pristao i o tome razgovarao sa Z. O. iz Z. b.. Iz iskaza svjedoka Z. O. dodatno proizlazi

da je optuženik s A. D. došao u banku te rekao a time dao nalog da se novčani iznos od 500.000,00 kuna proslijedi na pet računa.

14. Dakle, optuženik je bio svjestan da je žiro račun trgovačkog društva M. S. d.d. u blokadi, potpisao je Ugovor o kratkoročnom kreditu s

H. d.s. na iznos od 500.000,00 kuna a potom i opći nalog za prijenos sredstava u iznosu os 500.000,00 kuna dana 29. ožujka 2002. u korist posebnog računa Z. b., P. N. G. te dogovorio sa

Z. O., djelatnikom Z. b. isplatu tih sredstava u korist

privatnih mljekara koji su isporučili mlijeko M. S. d.d., konkretno I. J., K. J., M. L., M. M. i R. V..

Promašen je žalbeni navod kako optuženik nije potpisao nalog o prijenosu novčanih sredstava u korist trgovačkog društva M. S. d.d., uz nespornu činjenicu da

je žiro račun trgovačkog društva M. S. d.d. bilo u blokadi. Optuženik je oglašen krivim da je preusmjerio novčana sredstva u iznosu od 500.000,00 kuna za korist trgovačkog društva M. S. d.d. potpisivanjem naloga od 29.03.2002.

na temelju kojeg je iznos od 500.000,00 kuna sa računa trgovačkog društva S. d.o.o. uplaćen u korist posebnog računa Z. b. s kojeg su isplaćena

sredstva dobavljačima M. S. čime je pribavljena znatna imovinska korist trgovačkom društvu M. S. d.d.

15. Iako optuženik navodi da žalbu podnosi iz svih žalbenih razloga, žalbu zbog odluke o kazni posebno ne obrazlaže pa je ovaj sud sukladno članku 478. ZKP/08, prvostupanjsku presudu ispitao i u odluci o kazni na koju je osuđen.

16. Odlučujući o vrsti i visini kaznene sankcije optuženiku, prvostupanjski sud je olakotnim na strani optuženika cijenio njegovu neosuđivanost u vrijeme počinjenja kaznenog djela i protek vremena od počinjenja djela, dok otegotne okolnosti na strani optuženika nisu nađene.

17. Imajući u vidu ovako pravilno utvrđene olakotne okolnosti, uz izostanak otegotnih okolnosti, ocjena je i ovog suda da je kazna zatvora u trajanju od jedne godine uz izricanje uvjetne osude s rokom kušnje u trajanju od tri godine, primjerena svim okolnostima utvrđenim po prvostupanjskom sudu i da se njome mogu ostvariti sve zakonom predviđene svrhe kaznenopravne zaštite, kako opće tako i posebne iz članka 41. KZ/11.

18. Ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. I 2. ZKP/08 nije nađeno da su počinjene povrede materijalnopravne prirode ili procesnopravne prirode na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti pa je odlučeno kao u izreci a temeljem članka 482. ZKP/08.

Sisak, 10. siječnja 2022.

Predsjednica vijeća

Melita Avedić

Broj zapisa: eb304-85bd7

Kontrolni broj: 0eb45-7a025-d16af

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=MELITA AVEDIĆ, L=SISAK, O=ŽUPANIJSKI SUD U SISKU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Sisku potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.