REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 44/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice R. S. iz R. N., M., OIB ..., zastupane po punomoćniku D. P., odvjetniku u P., protiv tuženika P. M. iz F., OIB ..., zastupanog po punomoćniku M. I., odvjetniku u P., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-402/2020-2 od 31. kolovoza 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj P Ob-248/16 od 20. listopada 2017., u sjednici održanoj 11. siječnja 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
„Utvrđuje se da nekretnina označena kao kč.br. 780/35 u naravi obiteljska stambena zgrada, dvorište uz stambenu zgradu površine 400 m2, upisana u zk.ul. 2728 k.o. F., predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice R. S. iz N., M., OIB: ... i tuženika P. M. iz F., OIB: ... i to tužiteljice u ½ dijela te tuženika u ½ dijela te se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli-Pola da po pravomoćnosti ove presude izvrši uknjižbu prava suvlasništva nekretnine kč.br. 780/35, u naravi obiteljska stambena zgrada, dvorište uz stambenu zgradu, površine 400 m2, upisana u zk.ul. 2728 k.o. F., na ime i u suvlasništvo tužiteljice u ½ dijela i tuženika u ½ dijela, što je tuženik dužan trpjeti, sve u roku od 15 dana.“
II. Tuženik je dužan tužiteljici naknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 33.200,00 kn u roku od 15 dana.".
1.1. Drugostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj P Ob-248/16 od 20. listopada 2017.
II. Odbijaju se kao neosnovani zahtjevi tužiteljice i tuženika za naknadu troškova postupka u povodu žalbe.".
2. Protiv drugostupanjske presude u dijelu u kojem je odbijena kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda i u dijelu u kojem je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka, tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Da li je za pravilno utvrđenje predstavlja li nekretnina - obiteljska kuća, bračnu stečevinu stranaka, relevantno utvrditi, primarno putem adekvatnog građevinskog vještačenja a potom i ostalim predloženim dokazima, što je i koliko izgrađeno do 1. srpnja 1999., kao i vrijednost toga, te što je i koliko napravljeno nakon tog datuma, te vrijednost toga, obzirom da se u sporu radi o primjeni dva različita zakona, i to Zakona o braku i porodičnim odnosima i Obiteljskog zakona, koji na različite načine reguliraju podjelu bračne stečevine među supružnicima, a također imajući u vidu načelo pravnog jedinstva nekretnine?
2. Da li sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom slobodnom sudačkom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno, svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka ili na temelju onog što mu je životno logično, a sve imajući u vidu da svaka obiteljska situacija postoji s nečim jedinstvenim i različitim od druge, odnosno da nije svaka obiteljska situacija šprancirana da bi se mogla podvesti pod ''logično'', pa da se onda na temelju ''logičnog'' ocjenjuju dokazi?
3. Da li je u parnici radi utvrđenja bračne stečevine na tužiteljskoj strani teret dokazivanja tvrdnje određeno izraženog doprinosa (50%) u stjecanju nekretnine čija je kupnja i izgradnja započela prije 1. srpnja 1999. godine, odnosno da li je tužiteljica dužna dokazivati što je i koliko do izgrađeno i kolika je vrijednosti do tada izgrađenog zaključno sa stupanjem na snagu Obiteljskog zakona (1. srpnja 1999.), kao i vrijednosti onoga što je u nekretnini dograđeno i povećano nakon tog datuma, povratno na koja utvrđenja bi postojala obveza utvrđivanja suvlasničkih omjera stranaka na tako stečenoj zajedničkoj imovini?
2.1. Tužiteljica u odgovoru na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije osporava osnovanost tog prijedloga.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće.
3.1. U prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije naznačeno pravno pitanje pod rednim brojem 1 nije pravno pitanje koje bi moglo biti važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer odgovor to pitanje ovisi o posebnim okolnostima svakog konkretnog slučaja.
3.2. Pravno pitanje naznačeno u prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije pod rednim brojem 2 nije pravno pitanje u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP.
3.3. U odnosu na pravno pitanje naznačeno u prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije pod rednim brojem 3. ocijenjeno je da odluka u sporu ne ovisi o rješenju tog pitanja. Naime, u ovom postupku doprinos stranaka u stjecanju zajedničke imovine (do 1. srpnja 1999.) utvrđen je na temelju izvedenih dokaza, a ne primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP (kako to sadržajem prijedloga za dopuštenje revizije sugerira tuženik).
4. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije te kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP, to je valjalo na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i st. 6., u vezi čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 11. siječnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Katarina Buljan, v.r.
