REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-13707/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U DA

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Margetić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog B.J. zbog prekršaja iz članka 249. stavka 8. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj: ) odlučujući o žalbi okrivljenog B.J. podnesenoj po branitelju V.J., odvjetniku iz O., protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj: Pp-6862/2021-3 od 17. prosinca 2021., na sjednici vijeća održanoj 11. siječnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba okrivljenog B.J., ukida se prvostupanjska presuda u točki IV. izreke u odnosu na oduzimanje predmeta prekršaja, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

p r e s u d i o  je

II. U ostalom dijelu žalba okrivljenog B.J. odbija se kao neosnovana te se prvostupanjska presuda u pobijanom a neukinutom dijelu potvrđuje.

III. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona okrivljeni B.J. je obvezan naknaditi troškove drugostupanjskog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljeni B.J. je proglašen krivim da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 249. stavka 8. u svezi stavka 9. Zakona o strancima za koji prekršaj mu je uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u iznosu od 48.000,00 kuna u koju kaznu je na temelju odredbe članka 40. Prekršajnog zakona uračunato vrijeme zadržavanja u Policijskog postaji Vrbovsko od 17.12.2021. u 01,50 sati do 17.12.2021. u 13,00 sati kao jedan dan zatvora odnosno 300,00 kuna, te je okrivljenik obvezan naknaditi novčanu kaznu u iznosu od 47.700,00 kuna u roku 8 dana od pravomoćnosti presude te ako u tom roku uplati dvije trećine novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

2. Okrivljeniku je istom presudom oduzet predmet prekršaja, osobno vozilo marke BMW x5, registarskih oznaka XX sa pripadajućim ključevima i prometnom dozvolom, te isti postaju vlasništvo Republike Hrvatske.

3. Okrivljenik je na temelju odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona dužan naknaditi prekršajni postupak i to platiti paušal u iznosu od 200,00 kuna u roku 8 dana od pravomoćnosti presude.

4. Protiv te presude okrivljeni B.J. je pravodobno po branitelju podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, odluke o kazni, troškovima postupka i oduzimanju predmeta.

5. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

6. Žalba je djelomično osnovana.

7. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona i jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika te pritom je ovaj Sud utvrdio da u odnosu na prekršaj koji je okrivljenik proglašen krivim nisu počinjene gore navedene povrede na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti, a niti povrede koje žalitelj ističe u žalbi.

8. Naime, u prvostupanjskom postupku je ocjenom obrane okrivljenika te uvida u dokaze koje prileže spisu, ocjenom provedenih dokaza na temelju odredbe članka 88. stavka 2. Prekršajnog zakona po slobodnom sudačkom uvjerenju prvostupanjski sud nedvojbeno utvrdio da je žalitelj postupanjem navedenim u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 249. stavka 8. Zakona o strancima, a prvostupanjski sud je odluku o krivnji valjano i argumentirano obrazložio koji razlog je u cjelini prihvatio i ovaj Sud.

8.1. Nije prihvaćen navod žalbe da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona jer da niti jednom riječju nije spomenuto iz kojeg dokaza proizlazi da bi 6 osoba navedenih u izreci doista nezakonito ušlo u Republiku Hrvatsku, da nije spomenuto kakav je vizni režim za državljane Kosova, odnosno Srbije te koje putne isprave su spomenuta šestorica posjedovali.

8.2. Naime, podnositelj optužnog prijedloga je, a što je razvidno iz činjeničnog optuženja u optužnom prijedloga nakon što je zaustavio vozilo okrivljenika utvrdio kontrolom putnika da okrivljenik u vozilu prevozi 6 državljana trećih zemalja i to: 5 državljana Kosova i 1 državljanin Srbije koji su nezakonito kroz šumu prešli državnu granicu te im na taj način pomaže u tranzitu preko državnog područja prevozeći ih u Rijeku, dakle za krivnju okrivljenika nije odlučno da u presudi trebaju biti navedeni osobni podaci državljana trećih zemalja te vizni režim za državljane Kosova odnosno Srbije te koje su putne isprave posjedovali jer je iz optužnog prijedloga razvidno da je 6 državljana nezakonito ušlo u Republiku Hrvatsku i da im je okrivljenik pomagao u tranzitu preko državnog područja, a što je odlučno za krivnju okrivljenika za predmetni prekršaj.

9. Nadalje, okolnost navedena u žalbi da okrivljenik nije znao da su isti ilegalno ušli u Republiku Hrvatsku nije okolnost koja bi ga eskulpirala za počinjeni prekršaj jer je odredbom članka 25. Prekršajnog zakona propisan sadržaj krivnje odnosno kriv je za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje. Međutim, odredbom članka 248. stavka 8. Zakona o strancima nije propisan oblik krivnje odnosno prekršajna odgovornost za taj prekršaj samo za namjeru pa slijedom navedenog pravilna je i zakonita odluka prvostupanjskog suda za odluku o krivnji zbog prekršaja iz primijenjene odredbe zakona, a navodi žalbe nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude u tom dijelu.

10. Nadalje, odredbom članka 249. stavka 8. Zakona o strancima je propisano, kaznom zatvora do 60 dana ili novčanom kaznom u iznosu od 23.000,00 kuna za svakog potpomognutog državljanina treće zemlje, kaznit će se fizička osoba koja pomaže ili pokuša pomoći državljaninu treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj, te dakle ispitujući odluku o izrečenoj novčanoj kazni te primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona o ublažavanju kazne je razvidno da okrivljeniku za počinjeni prekršaj nije izrečena prestroga prekršajna sankcija, odnosno prvostupanjski sud je prilikom odabira vrste mjere i prekršajne sankcije se odlučio za novčanu kaznu te je ista primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje i ostalim okolnostima odlučnim za odmjeru novčane kazne. Nisu stekli uvjeti za preinaku izrečene novčane kazne na blažu.

11. Nadalje, okrivljenik je na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona obvezan na naknadu troška žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna imajući u vidu trajanje i složenost žalbenog postupka te da je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.) propisan opći okvir paušalne svote od 100,00 do 5.000,00 kuna.

12. Nadalje, ispitujući odluku o oduzimanju predmeta i to osobnog vozila marke BMW X5 reg. oznake XX sa pripadajućim ključevima i motornim vozilom pravilno žalitelj ističe da prvostupanjski sud nije dao razloge za odluku o oduzimanju predmeta.

13. U obrazloženju prvostupanjske presude prvostupanjski sud je naveo da je odluka o oduzimanju predmeta donesena u smislu odredbe članka 249. stavka 9. Zakona o strancima budući da je ista obvezna za navedeni prekršaj te da je okrivljenik vlasnik vozila.

14. Međutim, prilikom odluke o oduzimanju predmeta sudovi se moraju rukovoditi načelom razmjernosti koje je određeno člankom 16. stavkom 2. Ustava RH koji propisuje: „svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju“ i sukladno tome članak 51.a Prekršajnog zakona propisuje: „zaštitna mjera ne smije se izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti“. Prema podacima o okrivljeniku proizlazi da je okrivljenik do sada prekršajno nekažnjavan, međutim prvostupanjski sud nije u konkretnom slučaju utvrdio odlučne činjenice iz kojih mora biti vidljiva primjena načela razmjernosti, sagledavanjem učinka primjene prava na osobnu situaciju okrivljenika, imajući u vidu ustavnu i konvencijsku zaštitu prava vlasništva. Slijedom navedenog prvostupanjska odluka u odnosu na oduzimanje predmeta nema razloga pa je u tom djelu trebalo žalbu okrivljenika prihvatiti i prvostupanjsku presudu u točki IV. izreke pobijane presude ukinuti. Prvostupanjski sud će u tom djelu ponovno provesti postupak te cijeneći i respektirajući navode ove odluke u odnosu na oduzimanje predmeta donijeti novu valjano obrazloženu odluku.

15. Zbog navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 11. siječnja 2022.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Stanislav Walaszek, v.r.

Mirjana Margetić, v.r.

Presuda i Rješenje se dostavljaju Općinskom sudu u Rijeci, u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.