REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 5481/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača G. A. iz P., G., OIB ..., odlučujući o prijedlogu vjerovnika Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB ..., kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama, protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1548/2021-2 od 28. listopada 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj Sp- 4216/2019-8 od 26. travnja 2021., u sjednici održanoj 5. siječnja 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije vjerovnika Republike Hrvatske, Ministarstva financija odbacuje se.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda drugog stupnja potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja i odbijena je žalba vjerovnika.
2. Rješenjem suda prvog stupnja otvoren je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača (točka I. izreke), zaključen je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača (točka II. izreke), oslobođen je potrošač od preostalih obveza u odnosu na vjerovnika po osnovana od 1. do 6. (kako je to pobliže navedeno pod točkom III. izreke).
3. Protiv rješenja suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi vjerovnik Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, radi postavljenih pitanja kako slijedi:
„1. Može li se potrošač smatrati poštenim u smislu odredaba Zakona o stečaju potrošača (NN broj 100/15 i 67/18), ako po rješenju suda nije dostavio popis svoje imovine, a iz pribavljenih podataka o imovini proizlazi da je potrošač zaposlen i da ostvaruje stalna mjesečna primanja?
2. Može li se smatrati, u smislu odredbe čl. 79.c st. 3. Zakona o stečaju potrošača (NN 100/15 i 67/18) da potrošač koji redovito prima plaću, a računi su mu blokirani, nema imovinu koju je kao pošten potrošač bio dužan iskazati u popisu svoje imovine?
3. Može li drugostupanjski sud odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsko rješenje bez da se očituje na navode žalbe od odlučnog značaja?“
3.1. Vjerovnik ističe da su glede ovih postavljenih pitanja ispunjeni uvjeti za njegovu dopustivost iz članka 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP).
4. Na prijedlog nije odgovoreno.
5. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. ZPP, revizijski je sud ocijenio da prvo i drugo postavljena pravna pitanja koja je vjerovnik postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5.1. Navedeno iz razloga što je riječ o pitanjima glede kojih pobijana odluka ne odstupa od prakse revizijskog suda i zauzetog pravnog shvaćanja u odluci broj Rev- 276/2021-2 od 27. travnja 2021. u kojoj je izraženo pravno shvaćanje da potrošač na temelju odredbe čl. 79.b st. 1. i 2. Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“, broj 100/15 i 67/18 – dalje: ZSP) popis svoje imovine mora dostaviti na poziv FINA-e, a ne prema rješenju suda, da poštenje potrošača utvrđuje sud u svakom konkretnom slučaju (time da na pitanje je li ili nije potrošač pošten ovisi o utvrđenjima u svakom konkretnom slučaju), da je pri ocjeni je li ili nije potrošač pošten sud dužan uzeti u obzir ponašanje konkretnog potrošača u odnosu na kojeg je postupak pokrenut prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača, te njegovo ponašanje tijekom sudskog postupka i razdoblja provjere ponašanja, da se potrošača može smatrati poštenim u smislu odredbe čl. 79.c st. 3. ZSP u situaciji kad sud utvrdi da potrošač, unatoč minimalnim primanjima koja se isplaćuju na zaštićeni račun, nema ovršivu imovinu, da se presumpcija nepostojanja imovine potrošača primjenjuje samo u situaciji kada je potrošač dao izričitu suglasnost za postupak ali nije popisao imovinu (čl. 79.c st. 3. ZSP), a ako u takvoj situaciji sud utvrdi (vanjskim provjerama ili iz dokaza koje dostave vjerovnici) da ovršiva imovina potrošača postoji, da će se takvog potrošača smatrati nepoštenim.
5.2. Nadalje, u odnosu na treće postavljeno pitanje valja reći da se ne radi o pitanju koje ispunjava zahtjeve iz čl. 385.a ZPP, a da bi se zbog njega dopustilo podnošenje revizije, jer glede tog pitanja odgovor daje odredba čl. 375. st. 1. ZPP, koja odredba je jasna i nedvosmislena i ne ostavlja prostor za različite interpretacije.
5.3. Osim toga, niti odluke na koje se vjerovnik pozvao dajući značaj važnosti treće postavljenom pitanju, ne daju važnost istom, jer je riječ o drugačijim činjeničnim i pravnim situacijama od one u konkretnom predmetu.
6. Zbog svega gore navedenog, odlučeno je kao u izreci sukladno odredbi čl. 387. st. 5. ZPP-a.
Zagreb, 5. siječnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v. r.
