REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3219/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Dragana Katića člana vijeća i suca izvjestitelja i Viktorije Lovrić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. B. iz M., OIB …, kojeg zastupaju punomoćnici D. M. i Z. L. M., odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu D. M. i Z. L. M. u Z., protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, Z., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik H. L., odvjetnik u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2169/2018-3 od 15. ožujka 2021., kojima su potvrđeni presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-661/15-50 od 11. srpnja 2018. i rješenje poslovni Pn-661/2015 od 11. srpnja 2018., u sjednici održanoj 4. siječnja 2021.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2169/2018 od 15. ožujka 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pn-661/15-50 od 11. srpnja 2018. i rješenje poslovni broj Pn-661/2015 od 11. srpnja 2018., pozivom na odredbu članka 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89 /14 i 70/19 - u nastavku teksta: ZPP).
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik je predložio odbaciti prijedlog kao nedopušten.
3. Postupajući prema odredbama članka 385.a i članka 387. ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da prvo, treće i četvrto pitanje iz prijedloga za dopuštenje revizije, kao ni razlozi kojima se ta pitanja obrazlažu, ne mogu opravdati intervenciju revizijskog suda jer već po svom sadržaju to nisu pravna pitanja koja bi mogla biti važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a niti za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu članka 385.a stavak 1. ZPP-a.
3.1. Riječ je, naime, o pitanjima kojima predlagatelj u bitnome ukazuje na postojanje bitnih povreda postupka u pobijanoj drugostupanjskoj odluci (članak 354. st. 1. u vezi članka 8. i 375. stavak 1. ZPP), te zapravo osporava ocjenu dokaza (članak 8. ZPP), odnosno pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja. Međutim, načelno gledajući, čak i pod pretpostavkom možebitnog postojanja takvih povreda, ako njihove posljedice ne premašuju granice konkretnog slučaja tada nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao i svrha postupka koji se vodi povodom revizije po dopuštenju.
3.1. Osim toga, za pitanja koja su u prijedlogu za dopuštenje revizije označena pod 1., 3. i 4. tužitelj je propustio ukazati na eventualno postojanje odluka revizijskog suda u kojima bi bilo izraženo pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane presude ili na različite odluke drugostupanjskih sudova o tim pitanjima, zbog čega bi postojala potreba za osiguranjem jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno potreba razvoja prava kroz sudsku praksu (u općem interesu).
3.2. Pritom, odgovor na drugo pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje ovisi o posebnim okolnostima svakog konkretnog slučaja, zbog čega ni to pitanje nije važno u smislu članka 385. ZPP-a.
4. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavak 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 392. stavka 1. i 6. u vezi članka 387. stavak 3. i 5. ZPP- a, riješeno kao u izreci.
5. Tuženiku nije dosuđen trošak odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije jer ta radnja nije bila potrebna za vođenje parnice (članak 166. stavak 1. i članak 155. stavak 1. ZPP-a).
Zagreb, 4. siječnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil, v.r.
