REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama-
Buie
Istarska ulica 1 52460 Buje-
Buie
Posl. br. 9 R1-309/2020-43
R E P U B L I K A H R V AT S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie po sucu tog suda Alenu Barbiću kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja ..., protiv
predloženice ..., radi razvrgnuća
suvlasništva, nakon provedenog postupka
r i j e š i o j e
I Obustavlja se ovaj izvanparnični postupak.
II Predlagatelj se upućuje da radi razvrgnuća suvlasništva pokrene parnicu.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je 30. srpnja 2015. podnio prijedlog za razvrgnuće suvlasništva datiran sa 24. srpnja 2015. U prijedlogu tvrdi da su izvanparnične stranke suvlasnici 326/10000 suvlasničkog dijela nekretnine kuće, površine 704 m2 i dvorišta, površine 1222 m2, sagrađenih na k.č.br. 2130/1, ukupne površine 1926 m2, s kojim da je povezano pravo vlasništva u suvlasništvu cijele nekretnine na posebnom dijelu zgrade: stan br. 33 oznake K3- E1-2S/PO u potkrovlju, a koji da se sastoji od ulaza, kuhinje, izbe, kupaonice, dvije terase, spavaće sobe, dnevnog boravka i blagavaonice, spremište stana br. 33 u podrumu, ukupne površine 66,72 m2 u projektu etažiranja obojen svijetlo rozom bojom šrafirano okomito, zajedno s idealnim dijelom zajedničkih dijelova i uređaja zgrade razmjerno korisnoj vrijednosti stana prema korisnoj vrijednosti ostalih stanova kojima ti zajednički dijelovi služe, te odgovarajućim idealnim dijelom zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, koja nekretnina da je upisana u poduložak 33, z.k.ul. 4998 k.o. .... Predlagatelj i predloženica da su suvlasnici, svaki u ½ suvlasničkog dijela predmetne nekretnine i ujedno i bračni drugovi, s time što da je pred ovim sudom, pod posl. br. P Ob-37/15 (raniji broj P-28/2015), predloženica pokrenula postupak radi razvoda braka, a koji da još nije pravomoćno riješen. S obzirom na to da je bračna zajednica između predlagatelja i predloženice prestala i s obzirom na to da predlagatelj sada boravi na adresi različitoj od posljednjeg zajedničkog prebivališta stranaka,
predlagatelju da više ne odgovara suvlasništvo predmetne nekretnine, pa predlaže da se provede njegovo razvrgnuće. U naravi navedena nekretnina da je stambena zgrada sa stanom u potkrovlju, terasama i pomoćnim prostorima i spremištem u podrumu, koja da čini građevinsku cjelinu, a koja da se geometrijski ne može podijeliti. S obzirom na to da stranke do sada nisu zaključile sporazum o načinu razvrgnuća, te s obzirom na to da se predmetna nekretnina ne može geometrijski podijeliti, predlagatelj, pozivajući se na čl. 50. st. 4. u vezi s čl. 47. i dr. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje:
ZV) predlaže da sud provede razvrgnuće suvlasništva nekretnina navedenih u prijedlogu njihovom prodajom na javnom dražbi, a da se dobiveni iznos nakon podmirenja troškova postupka podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima
stranaka.
U odgovoru na prijedlog, predloženica je, u bitnom, navela da se protivi prijedlogu za razvrgnuće suvlasništva, jer da smatra da ima veći suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini od onog upisanog u zemljišne knjige, odnosno, da je njen doprinos u stjecanju vlasništva te nekretnine veći od doprinosa predlagatelja, radi utvrđenja koje činjenice je predložila saslušanje svjedoka i stranaka.
U svojoj replici predlagatelj je naveo da se protivi navodima
predloženice, budući da predloženica nije dostavila niti jedan dokaz, a činjenice ulaganja u nekretninu kao i suvlasnički omjeri da se dokazuju pisanom dokumentacijom i ispravama, a ne saslušanjem stranaka i svjedoka.
Predloženica da svoje tvrdnje ničim ne potkrjepljuje, a predlagatelj da svoje tvrdnje potvrđuje priloženim ispravama, odnosno, z.k. izvatkom.
U svojoj replici predloženica je navela da je iz svoje posebne imovine većim dijelom sudjelovala u kupovini stana koji je predmetom razvrgnuća.
Predloženica je tokom postupka navela i da nije i ne može biti pasivno legitimirana strana u ovom postupku. Navedeno da jasno proizlazi iz činjenice
da predloženica nije vlasnik niti suvlasnik predmetne nekretnine. Iz z.k. izvatka za predmetnu nekretninu da je razvidno da se s danom 30. listopada 2020.
promijenilo pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom. Slijedom
navedenog, predlaže da se prijedlog predlagatelja odbaci, podredno, odbije
kao u cijelosti neosnovan. Navodi i da ustraje kod svojih ranijih navoda da je bila suvlasnik predmetne nekretnine u više od ½ dijela, jer da je izvršila veća ulaganja od predlagatelja u predmetnu nekretninu, kao i da je iz svoje posebne imovine većim dijelom sudjelovala u kupnji predmetne nekretnine, te da je njen suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini, prije otuđenja, bio veći od ½ dijela.
U svojoj replici predlagatelj navodi da je predloženica svoj suvlasnički
dio na predmetnoj nekretnini ugovorom o darovanju otuđila u korist ... i ..., i to nakon zabilježbe pokretanja postupka na predmetnoj
nekretnini u zemljišnoj knjizi i nakon što da joj je dostavljeno rješenje
Županijskog suda u Zadru posl. br. 8 Gž-218/19-3 od 12. listopada 2020.
2. U dokaznom postupku je izvršen uvid u: izvadak iz zemljišne knjige od
30. srpnja 2015. (4), rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u
Bujama-Buie posl. br. Z-3101/15 od 11. rujna 2015. (8-9) i izvadak iz zemljišne knjige od 21. lipnja 2021. (99-103).
Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (4) utvrđeno je da je u trenutku podnošenja prijedloga za razvrgnuće suvlasništva u zemljišnoknjižnom ulošku 4998, podulošku 33 k.o. ..., u listu A, bila upisana k.č.br. 2130/1, označena kao kuća s površinom od 704 m2 i dvorište s površinom od 1222 m2, odnosno,
s ukupnom površinom od 1926 m2. U listu B je bila upisana 33. etaža:
326/10000, s kojim je povezano pravo vlasništva u suvlasništvu cijele nekretnine na posebnom dijelu zgrade: stan br. 33, oznake K3-E1-2S/PO u
potkrovlju, a koji se sastoji od ulaza, kuhinje, izbe, kupaonice, dvije terase,
spavaće sobe, dnevnog boravka i blagavaonice, spremište stana br. 33,
ukupne površine 66,72 m2, u projektu etažiranja obojan svijetlo rozom bojom šrafirano okomito, a kao suvlasnici su bile upisane izvanparnične stranke,
svaka u ½ dijela.
Uvidom u rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Bujama-
Buie posl. br. Z-3101/15 od 11. rujna 2015. utvrđeno je da je tim rješenjem u z.k. ulošku 4998 k.o. ... dopušten sljedeći upis: "Temeljem prijedloga za razvrgnuće suvlasništva prodajom od 24. srpnja 2015., primljenog kod ovog suda dana 30. srpnja 2015., pod posl. br. R1-840/15 i čl. 84. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13) zabilježuje se pokretanje postupka na nekretninama ..., koja se
sastoji od posebnog dijela zgrade na k.č.br. 21301 i to 33. ETAŽA: 326/10000,
s kojim je povezano pravo vlasništva u suvlasništvu cijele nekretnine na posebnom dijelu zgrade: STAN br. 33. oznake K3-E1-2S/Po u potkrovlju, a koji se sastoji od ulaza, kuhinje, izbe, kupaonice, 2 terase, spavaće sobe, dnevnog boravka i blagovaonice, spremište stana broj 33 u podrumu, ukupne površine 66,72 m2, u projektu etažiranja obojan svijetlo rozom bojom šrafirano okomito."
Citiranim rješenjem je naložena provedba tog rješenja u zemljišnim knjigama.
Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (99-103) je utvrđeno da je rješenje
Z-3101/15 od 11. rujna 2015. provedeno u zemljišnim knjigama na način da je na predmetnoj nekretnini, na suvlasničkim dijelovima stranaka izvršen upis sljedećeg sadržaja: "Temeljem prijedloga za razvrgnuće suvlasništva prodajom od 24. srpnja 2015. g., primljenog kod ovog suda dana 30. srpnja 2015. g. pod posl. br. R1-840/15 i čl. 84. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13)
zabilježuje se pokretanje postupka na nekretninama u AI". Nadalje, utvrđeno je
da su se, sa 31. listopada 2020., temeljem ugovora o darovanju i osnivanju
prava doživotnog plodouživanja od 30. listopada 2020., na predloženičinom suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine uknjižili kao suvlasnici ...
i .... Predloženica više nije upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine, već su to naprijed navedene osobe, svaka u ¼ dijela.
3. Prema čl. 47. st. 1. ZV-a suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.
Prema čl. 48. st. 2. ZV-a pravo na razvrgnuće ostvarivat će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom
određeno. Prema st. 3. istog članka, kada se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drugačije.
Prema čl. 84.a st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13, dalje: ZZK/96),
koji je bio na snazi u vrijeme donošenja citiranog rješenja o zabilježbi pokretanja ovog postupka, kada stranka koja je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenula postupak u kojem bi se mogao odrediti upis za koji se ne može upisati zabilježba spora, na temelju tog podneska s potvrdom da je predan sudu ili upravnom tijelu na rješavanje, zemljišnoknjižni sud dopustit će zabilježbu pokretanja tog postupka. Prema st. 2. istog članka, zabilježba pokretanja postupka iz st. 1. ovog članka ima učinak da odluka donesena pred drugim
sudom ili tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje
su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao zemljišnoknjižnom sudu.
Sukladno citiranim zakonskim odredbama ZZK-a/96, zabilježba
pokretanja ovog postupka ima učinak da odluka donesena povodom pokretanja ovog postupka djeluje i protiv osoba koje su od predloženice, tokom ovog postupka, stekle njen suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini. Posljedično,
predloženica je, neovisno o tome što je tokom postupka otuđila svoj suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini, i dalje pasivno legitimirana u ovom predmetu.
4. Za sudsko razvrgnuće suvlasništva u izvanparničnom postupku, s
procesno-pravnog aspekta, relevantne su odredbe Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine br. 185-XLV od 01. kolovoza 1934.,
dalje: ZSVP), koje se primjenjuju kao pravna pravila temeljem čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. u vezi s čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. IV 1941., a supsidijarno odredbe Zakona o praničnom postupku (dalje: ZPP).
ZSVP u paragrafima 267.-274. sadržava procesne odredbe o raskidanju (razvrgnuću zajednice), pri čemu su posebno bitni paragrafi 267. st. 2. i 268.
Prema paragrafu 267. st. 2. ZSVP-a, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika,
sud će po izvanparničnom postupku odlučiti da li se i kako ima provesti dioba zajedničke stvari ili zajedničke imovine, ako među suvlasnicima nema spora: 1.
o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktive i pasive i 2. o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.
Prema paragrafu 268. ZSVP-a ako se u postupku radi diobe bilo od kojeg suvlasnika ospori jedno od gore spomenutih pitanja, a ne može se o tome postići sporazum, sud će stranku sa njenim zahtjevom radi raskidanja zajednice (diobe) uputiti na parnicu.
Dakle, u izvanparničnom postupku se razvrgnuće suvlasništva može
provesti samo ako između stranaka nema nikakvog spora o navedenim
pitanjima.
Kao što je rečeno, prema izvatku iz zemljišne knjige (4), u trenutku podnošenja prijedloga za razvrgnuće suvlasništva u zemljišnoknjižnom ulošku 4998, podulošku 33 k.o. ..., u listu A je bila upisana k.č.br. 2130/1,
označena kao kuća s površinom od 704 m2 i dvorište s površinom od 1222 m2,
odnosno, s ukupnom površinom od 1926 m2. U listu B je bila upisana 33. etaža:
326/10000, s kojim je povezano pravo vlasništva u suvlasništvu cijele nekretnine na posebnom dijelu zgrade: stan br. 33, oznake K3-E1-2S/PO u
potkrovlju, a koji se sastoji od ulaza, kuhinje, izbe, kupaonice, dvije terase,
spavaće sobe, dnevnog boravka i blagavaonice, spremište stana br. 33,
ukupne površine 66,72 m2, u projektu etažiranja obojan svijetlo rozom bojom šrafirano okomito, a kao suvlasnici su bile upisane izvanparnične stranke,
svaka u ½ dijela.
Prema čl. 8. st. 1. ZZK-a/96 izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava, a prema st. 2. istog članka smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta. Radi se o oborivoj predmnjevi (presumptio iuris).
Naime, prema čl. 230. st. 3. ZPP-a je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.
Posljedično, dopušteno je tvrditi i dokazivati da je suvlasnički dio pojedinog suvlasnika nekretnine drukčiji od onoga upisanog u zemljišnoj knjizi.
Iz izjava stranaka je vidljivo da među njima postoji spor o veličini njihovih suvlasničkih dijelova na predmetnoj nekretnini, dakle, spor o jednom od pitanja
iz paragrafa 267. st. 2. ZSVP-a. Naime, predloženica tvrdi da je njen suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini veći od onoga upisanog u zemljišnoj knjizi. To konkretizira time da je njen doprinos kod stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine bio veći od predlagateljevog, kao i da je iz svoje posebne imovine većim dijelom sudjelovala u kupnji predmetne nekretnine.
Među strankama se nije mogao postići sporazum o veličini njihovih suvlasničkih dijelova na predmetnoj nekretnini.
U takvoj situaciji, sukladno pravnom pravilu paragrafa 268. ZSVP-a,
valjalo je obustaviti ovaj postupak i onog suvlasnika koji traži razvrgnuće, a to
je predlagatelj, radi razvrgnuća suvlasništva uputiti u parnicu. Takav stav postoji i u pravnoj teoriji (npr. Triva-Dika, Vanparnično procesno pravo, PFZ, Zagreb, 1980, str. 55., Jug, Razvrgnuće suvlasništva na nekretninama, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, godišnjak 16, Organizator, Zagreb,
str. 146.). Takav stav postoji i u sudskoj praksi (kako u onoj starijoj, npr. ŽS u Osijeku, Gž-377/2017-2 od 24. ožujka 2017., tako i u recentnijoj, npr. ŽS u Puli-
Pola, Gž-1012/2020-2 od 04. prosinca 2020. i ŽS u Vukovaru, Gž-709/2021-2 od 25. listopada 2021.).
Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.
U Poreču-Parenzo, dana 03. siječnja 20212. godine
S u d a c:
Alen Barbić, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15
dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom
broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski
sud, kao drugostupanjski sud.
DNA:
1. predlagatelju p.p.,
2. predloženici p.p.
S u d a c:
