REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-

Parenzo

Turistička ulica 2 52440

Poreč-Parenzo

Posl. br. 28 R1-177/2021-5

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu tog suda Alenu Barbiću kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja A.B., OIB...., iz V. O., zastupanog p.p. S.C, odvjetniku u L. protiv predloženice O. V., OIB.. , iz V., V., zastupane p.p. odvjetnicima iz

O.d. Č. i p. d.o.o., iz ., radi uređenja međe, dana 03. siječnja 2022.

r i j e š i o  j e

I Odbacuje se prijedlog predlagatelja za uređenje međe između k.č.br. 959/7 i 938/4

II Odbija se prijedlog predloženice za naknadu parničnih troškova.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio prijedlog u kojem tvrdi da je vlasnik i posjednik k.č.br. 959/7 iz z.k.ul. 642 (s tim da je predlagatelj u zemljišnoj knjizi kao vlasnik navedene nekretnine upisan s podacima: B.A. od B., O.

Navedena nekretnina u vlasništvu predlagatelja da graniči s k.č.br. 938/4 iz z.k.ul. 3593 , u vlasništvu predloženice. Međa između navedenih nekretnina da je na

licu mjesta vidljiva iz stanja lica mjesta i iz načina upotrebe predmetnih nekretnina. Naime, nekretnina predlagatelja da u naravi predstavlja uređeno dvorište (popločeno tlakovcem) s tim da se na toj nekretnini dijelom nalazi i objekt (zgrada) u vlasništvu predlagatelja, dok da je nekretnina u vlasništvu predloženice u naravi poljski put (zemljani put). Unatoč navedenom stanju lica mjesta, predloženica da predlagatelju osporava među između predmetnih nekretnina. Slijedom svega navedenog, predlagatelj, pozivajući se na čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) predlaže da sud uredi među između k.č.br. 959/7 i 938/4, i to

prema posljednjem mirnom posjedu.

2. U odgovoru na prijedlog predloženica se protivi prijedlogu za uređenje međe. Prvenstveno ističe da je k.č.br. 959/7 javno dobro u općoj uporabi u

neotuđivom vlasništvu predloženice. Samim time da se, a kako da je to i općepoznato,

ne može steći pravo vlasništva, a niti se može steći posjed, na javnom dobru u općoj upotrebi, a što da je propisano kako čl. 3. st. 2., tako i čl. 35. st. 4. ZV-a. Obzirom na navedeno, jasno da je da se međa ne može urediti između nekretnine u vlasništvu predlagatelja i nekretnine u vlasništvu predloženice sukladno čl. 103. ZV-a. U prilog tome da govori i sudska praksa, i to rješenje ŽS u B., posl. br. Gž-347/19, kao i rješenje ŽS u Rijeci posl. br. Gž-2245/19 od 23. travnja 2021., koje da je doneseno u postupku uređenja međe upravo ovdje predlagatelja i predloženice između istih nekretnina. Predmetnim rješenjem ŽS u Rijeci da je odbačen prijedlog predlagatelja, upravo zbog gore navedenih razloga, pa da je stoga i ovaj prijedlog predlagatelja potrebno odbaciti.

3. U dokaznom postupku je izvršen uvid: izvatke iz zemljišne knjige (4-5) i izvod iz katastarskog plana (6).

4. Uvidom u z.k. izvatke utvrđeno je da je predlagatelj vlasnik k.č.br. 959/7 iz z.k.ul. 642. K.č.br. 938/4 iz z.k.ul. 3593 je javno dobro u općoj

uporabi u neotuđivom vlasništvu predloženice. To je među strankama i nesporno. Uvidom u izvod iz katastarskog plana utvrđeno je da su predmetne nekretnine susjedne. To je među strankama i nesporno.

Nesporno je da je k.č.br. 959/7 u naravi dio gospodarskog objekta,

čiji se preostali dio nalazi na k.č.br. 959/5, i dvorište, a da je k.č.br. 938/4

u naravi makadamski put.

Nesporno je da je sporna površina u naravi dio popločenog dvorišta, pošljunčana površina i dvorište.

5. Prema čl. 103. st. 1. ZV-a ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Čl. 103. st. 2. i 3. određen je način uređenja međe, pa je redoslijed načina uređenja međe sljedeći: prema katastarskom nacrtu, prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, prema posljednjem mirnom posjedu, prema pravičnoj ocjeni suda, ako se posljednji mirni posjed ne može utvrditi. Prema st. 4. i 5. istog članka, istodobno s donošenjem odluke iz st. 2. ili 3. ovog članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znacima i od tog trenutka se smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

Dakle, iz navedenog proizlazi da je među moguće urediti u izvanparničnom postupku samo na jedan od navedenih načina, budući da ZV drugi način uređenja

međe ne poznaje, a ako je u pitanju međa sa javnim putem kao zemljištem koje je u

općoj uporabi, onda iz razumljivih razloga ne dolazi u obzir niti jedan od navedenih načina uređenja međe, jer se, u smislu čl. 35. st. 4. u vezi s čl. 3. st. 2. ZV-a, na javnom dobru ne mogu stjecati stvarna prava ni po kojem osnovu, a isto tako ne može se steći ni posjed (stav u tom pravcu pronalazimo i u sudskoj praksi, npr. u rješenju ŽS u Rijeci Gž-2245/2019-2 od 23. travnja 2021., donesenom u predmetu istih stranaka u pogledu iste međe).

S obzirom da je k.č.br. 938/4 javno dobro u općoj uporabi, to ova nekretnina ne može biti predmet postupka za uređenje međe.

Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u t. I dispozitiva.

6. Predloženica je zatražila naknadu troškova postupka, i to: za sastav odgovora na prijedlog 500,00 kn i za PDV na ovu radnju 125,00 kn.

U postupku radi uređenja međe, prema pravnom pravilu paragrafa 283. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku, troškovi oko zastupanja padaju na zastupljenoga.

Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u t. II dispozitiva.

U Poreču-Parenzo, dana 03. siječnja 2022. godine

S u d a c:

Alen Barbić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud, kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. predlagatelju p.p., 2.

predloženici p.p.

S u d a c:v.r.