Republika Hrvatska
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac
21 000 Split
P-3550/2016-85
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Sonji Meštrović, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. D. B., O.: …, iz P.,
kojeg zastupa opunomoćenik T. V., odvjetnik u S., pod 2. A.
B., O.: ., iz S., kojeg zastupa
opunomoćenik S. G., odvjetnik u S., pod 3. A.
S., O.: ., iz P., pod 4. I. B., O.:
., iz P., pod 5. D. B., O.: .,
iz P., pod 6. B. J., O.: ., iz S.,
S. V. 21 i pod 7. V. Ž., O.: ., iz S., protiv tužene R. H., O.: ., koju zastupa ODO., GUO u S., radi utvrđenja prava vlasništva, nakon
glavne i javne rasprave, održane dana 17. studenog 2021., u prisutnosti tužitelja pod 1. osobno s opunomoćenikom T. V., odvjetnikom u S.,
tužitelja pod 2. osobno s opunomoćenikom S. G., odvjetnikom u
S., na ročištu za objavu održanom 28. prosinca 2021.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj pod 1. D. B., O.: …,
isključivi vlasnik fizički i geometrijski točno utvrđenog dijela nekretnine označene kao čest. zem. 2201/1 Z.U. 705 K.O. P., šrafiran crvenom bojom i omeđen točkama A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,A, površine 13330 m², što predstavlja 1330/3538235 dijela naveden čest. zem. označene u Skici vještva kao sastavnog dijela Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju I. B., dipl. ing. geod., iz prosinca 2019., a koji Skica i Nalaz i mišljenje se smatraju sastavnim dijelom izreke ove presude.
II. Ovlašćuje se tužitelj pod 1. D. B. na temelju ove presude provesti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. 2201/1 Z.U. 705 K.O. P., na način da se izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio čest. zem. 2201/1 Z.U. 705 K.O. P. i to baš onaj dio koji je šrafiran crvenom bojom i omeđen točkama A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,A, površine 13330 m², što predstavlja 1330/3538235 dijela naveden čest. zem. označene u Skici vještva kao sastavnog dijela Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju I. B., dipl. ing. geod., iz prosinca 2019., a koji Skica i Nalaz i mišljenje se smatraju sastavnim dijelom izreke ove presude.
III. Ovlašćuje se tužitelj pod 1. D. B. na temelju ove presude i prijemnog lista na osnovu kojeg će se provesti parcelacija čest. zem. 2201/1 Z.U. 705 K.O. P. u zemljišnim knjigama suda izvršiti uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici nastaloj tim prijavnim listom na svoje ime u cijelosti uz istodobno brisanje tog prava s imena tužene R. H..
IV. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja pod 2. A. B.:
"I. Utvrđuje se da je tužitelj pod 2. A. B. pok. I., S., OIB: …, prema tuženiku suvlasnik za 4/6 dijela
nekretnine označene kao čest. zem. 2201/1 ZU 705 K.O. P. temeljem
građenja, nasljeđivanjem i potom diobom pa je ovlašten tužitelj na temelju ove presude zatražiti izradu i provedbu prijavnog lista cijepanja predmetne čestice označene kao čest. zem. 2201/1 Z. 705 K.O. P. ukupne površine 3,532.208m2 u zasebnu česticu za površinu od 113m2 te prikazati preostali dio čest. zem. 2201/1 ZU 705 K.O. P. površine od 3,532.095m2, a koja je čest. zem. 2201/1 ZU 705 K.O. P. za površinu od 113m2 prikazana u Vještačenju
na dijelu čest. zem. 2201/1 ZU 705 K.O. P. za potrebe spisa Općinskog suda Split broj P-3550/16 izrađena i prikazana u Dopuni I. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju I. B. od 06. listopada 2020. i Dopunu II. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju I. B. potpisana 19.
listopada 2020. (primljena 23. listopada 2020.) i N. i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju I. B. od 09. prosinca 2019. i u Građevinskom vještačenju sudskog vještaka građevinara M. Š. od 08. siječnja 2020.
i dopunom Graditeljskog vještačenja oznake OE: 52/2019 – VJ od 11. prosinca 2019. istog vještaka, a posebice prikazana u Dopuni II. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju I. B. potpisana 19. listopada 2020. (primljena
23. listopada 2020.) slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A i koja vještva i njegove dopune su sastavni dio ove presude te provedbu prijavnog lista u zemljišnoj knjizi za K.O. P. pri čemu se na novoformiranoj čestici upisuju kao suvlasnik za
4/6 dijela pod 2. A. B. pok. I., S., O.: .….,
a briše za 4/6 dijela tuženik koji ostaje upisan za 2/6 dijela,
dok na preostalom dijelu čestica tj. staroj čestici označenoj kao čest. zem. 2201/1 ZU 705 K.O. P. površine od 3,532.095m2 ostaje upisan tuženik kao i ranije za cijelo."
V. Dužna je tužena naknaditi tužitelju pod 1. D. B. prouzročeni parnični trošak u iznosu od 12.325,00 HRK u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od dana presuđenja pa do isplate, dok se za više zatraženi trošak u iznosu od 14.112,50 HRK zahtjev odbija kao neosnovan.
VI. Dužna je tužena naknaditi tužitelju pod 2. A. B. prouzročeni parnični trošak u iznosu od 5.372,20 HRK u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od dana presuđenja pa do isplate, dok se za više zatraženi trošak u iznosu od 22.547,80 HRK zahtjev odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužbom zaprimljenom pred ovim sudom 9. lipnja 2014. tužiteljica, sada pok. A. B., ustala je zahtjevom naspram tužene R. H., a radi
utvrđenja prava vlasništva.
1.1. Kao pravnu osnovu svog potraživanja tužiteljica je navela da je vanknjižna vlasnica i posjednica 1.320 m² čest. zem. 2201/1, Z.U. 705, K.O. P. i to upravo dijela koji je označen točkama A, B, C, D, E, F, G, H, A u vještvu vještaka T. Č. od 17. rujna 2013. iskazanog u predmetu
Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3221/2009, koje je priloženo uz tužbu. Naime, u vrijeme dok je navedena čestica zemlje bila uknjižena kao Općenarodna imovina, organ upravljanja MO P, tužiteljica da je protiv O.
K. pred Općinskim sudom u Splitu inicirala spomenuti sudski postupak u cilju utvrđenja prava vlasništva opisanog dijela nekretnine. Međutim, tijekom postupka da je došlo do promjene upisa u zemljišniku, te da je kao što je navedeno vlasnikom te čest. zem. upisana R. H.. Tužiteljica da je nakon što je utvrdila da je došlo do promjene upisa u listu B podnositeljica zahtjeva da je predložila da se o postupku radi miješanja obavijesti R. H.,
međutim, uredujući sudac da je odbio takav prijedlog. Obzirom da je tužiteljica pravo vlasništva stekla nasljeđivanjem i dosjelošću, te da je u mirnom korištenju nitko nikada nije ometao predložila je, a nakon što se na temelju odredbe članka 186.a ZPP-a, obratila tuženoj, da sud donese presudu kojom će se ona utvrditi kao isključiva vlasnica predmetne čest. zem. 2201/1 Z.U. 705, K.O. P..
1. 2. U odgovoru na tužbu tužena je navela kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice u cijelosti i predložila je da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. Tužiteljica da je vanknjižni vlasnik i posjednik dijela čest. zem. 2201/1, Z.U. 705 K.O. P. a da kao osnovu stjecanja tužiteljica navodi nasljeđivanje i dosjelost, kao i da je ispunila uvjete stjecanja vlasništva građenjem. Međutim, tužiteljica da mora dokazati da je stekla pravo vlasništva dosjelošću i da svakako mora dokazati kvalitetu do 6. travnja 1941. do kada je postojala mogućnost stjecanja prava vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ-a. U tom smislu tužiteljica da će morati, obzirom na upis općenarodne imovine, dokazati da se u konkretnoj situaciji nije radilo o zakonom predviđenom slučajevima ex lege prelaska u društveno vlasništvo, a zbog prekoračenja zakonom propisanog maksimuma, neplaćanja poreza itd. Tužena je predložila odbiti tužbu tužiteljice.
2. U tijeku postupka preminula je tužiteljica A. (A.) B. pa je na njezino mjesto na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 15. lipnja 2007. (list 19-22 spisa) priloženom u predmetni spis stupio D. B. ovjerenog kod javnog bilježnika B. K. pod brojem OV-3817/2007. Nadalje,
pregledom rješenja o nasljeđivanju ovog suda iza smrti pok. A. (A.) B. poslovni broj O-4913/2015 od 29. prosinca 2015. razvidno je da su njezinim nasljednicima proglašeni A. B., A. S., I. B., D. B.,
B. J., V. Ž. i D. B. (tužitelj označen po Ugovoru o
doživotnom uzdržavanju).
2.1. Ovaj sud je dana 23. svibnja 2016. donio rješenje o nastavku postupka kojim je pozvao tužitelja D. B. (kao nasljednika na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju) na preuzimanje postupka iza smrti pok. A. (A.)
B..
2.2. Na označeno rješenje žalio se A. B. pa je Županijski sud u
Splitu po žalbi tužitelja pod 2. A. B. svojom odlukom poslovni broj 14 Gž-
638/2017-2 od 16. lipnja 2017. ukinuo rješenje o nastavku postupka i predmet vratio sudu na ponovno odlučivanje.
2.3. Rješenjem ovog suda od 25. rujna 2017. poslovni broj P-3550/2016 pozvani su nasljednici utvrđeni rješenjem ovog suda poslovni broj O-4913/2015 od 29. prosinca 2015. iza pokojne A. (A. ) B. na preuzimanje postupka.
2.4. Protiv ovog rješenja žalbu je izjavio tužitelj D. B. pa je po njegovoj žalbi Županijski sud u Sisku svojom odlukom Gž-1053/2017-2 odbio žalbu D. B. protiv rješenja o nastavku od 25. rujna 2017. i potvrdio rješenje ovog suda poslovni broj P-3550/2016 od 25. rujna 2017. pa su kao nasljednici iza pokojne A. (A.) B. proglašeni upravo svi sada navedeni
tužitelji.
3. U tijeku postupka sud je pružio strankama mogućnost izjašnjavanja, te je izveo dokaz pregledom Zahtjeva od 27. veljače 2014. dostavljenog uz tužbu (list 5/6 spisa), izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. 2201/1, Z.U. 705, K.O. P. od 7. siječnja 2014. (list 7 spisa), posjedovnog lista broj 147 K.O. P. za čest. zem. 2201/1 (list 8 spisa), potvrde o smrti A. B. (list 15 spisa), Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 15. lipnja 2007. sklopljenog između A. B. i D. B. (list 19-22 spisa), rješenja o nasljeđivanju ovog suda iza smrti pok. A. (A.) B. poslovni broj O-4913/2015 od 29. prosinca 2017. (list 28/29 spisa), skice lica mjesta priložene uz Ugovor o doživotnom uzdržavanju (list 36 spisa), uvjerenja RH, SDŽ,
U. odjela za prostorno uređenje, I. S. K.: 350-02/08-01/03,
Ur. broj: 2181/1-14-06-08-2 od 6. ožujka 2008. sa skicom lica mjesta (list 78-80 spisa), Uporabne dozvole za građevine izgrađene do 15. veljače 1968 (list 81/82 spisa), posjedovnog lista (list 83-99 spisa), rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Solinu poslovni broj P-6488/09 (list 103-105 spisa), rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-663/67 od 7. svibnja 1968. iza smrti C. B.,
Izjave A. S. od 15. travnja 2019. s prilogom (list 106/107 spisa), pregledom spisa ovog suda poslovni brojevi O-4913/15, O-36/65, O-663/67, P-6488/09, P- 3221/09, rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. I. B. poslovni broj O-
3/65 od 23. siječnja 1965. s izjavom A. B. od 6. travnja 2007. (list 115/116 spisa), uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta I. B. i vještaka za graditeljstvo M. Š., pregledom nalaza i mišljenja navedenih vještaka (list 136- 143 spisa te od 144-176 spisa), te dopune nalaza i mišljenja vještaka geodeta I. B. (list 207-214 spisa), kao i dopune vještaka za graditeljstvo M. Š. (O.) (list 222 spisa),
rodnog lista A. V. (list 231 spisa), uporabne dozvole za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. (list 233/234 spisa), Uvjerenja U. odjela za prostorno uređenje, I. S. od 6. ožujka 2008. sa skicama lica mjesta (list 235-237 spisa), saslušanjem svjedoka D. V., te tužitelja pod 1. D.
B. i tužitelja pod 2. A. B., dok drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.
3.1. Nakon tako provedenoga dokaznog postupka stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga pa je ovaj sud upravo po prijedlogu stranaka zaključio raspravljanje u ovoj pravnoj stvari.
3.2. Kako ovaj sud, a sve sukladno odredbi članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("NN" 117/03), više nije
ovlašten i obvezan potpuno i istinito utvrditi sporne činjenice o kojima ovisi osnovanost zahtjeva, to je sud po prijedlogu stranaka i zaključio raspravljanje u ovoj pravnoj stvari. Valja naglasiti da su od 1. prosinca 2003. godine, a sukladno odredbi članka 282. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
3.3. Naime, sudovi odlučuju o tužbenom zahtjevu na temelju činjenica koje utvrde u postupku, sukladno odredbi članka 7. Zakona o parničnom postupku („NN“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,
84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) (načelo materijalne istine), a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze koji te činjenice potvrđuju.
4. Konačni tužbeni zahtjev tužitelj pod 1. D. B. je postavio podneskom od 8. travnja 2020. a tužitelj pod 2. A. B. podneskom od 14.
travnja 2021. na način kako je to navedeno u izreci presude pod točkama I., II., III. i IV.
5. Tužbeni zahtjev tužitelja pod 1. D. B. je osnovan a tužbeni zahtjev tužitelja pod 2. A. B. je neosnovan.
6. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. 2201/1, Z.U. 705 K.O. P. razvidno je da je predmetni pašnjak uknjižen za cijelo na R. H..
6.1. Pregledom Posjedovnog lista broj 147 za K.O. P. čest. zem. 2201/1 u naravi pašnjak i šuma razvidno je da je navedena čestica zemlje u naravi Općenarodna imovina za cijelo (1/1).
6.2. Pregledom Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 15. lipnja 2007. razvidno je da je sklopljen između A. B., udove Ivana, s jedne strane kao
Primateljice uzdržavanja, i D. B., pok. P., s druge strane kao
Davatelja uzdržavanja. U članku 1. Ugovora stoji da je Primatelj uzdržavanja vanknjižni suvlasnik i isključivi posjednik 38/100921 dijela nekretnine označene kao čest. zem. 2201/1, Z.U. 356, K.O. P., zv. R. a koji dio da zaprima površinu od 1330 m², te da je označen na skici U. ovlaštenog inženjera geodezije S. Š. iz S., koja da čini sastavni dio ovog Ugovora,
omeđen točkama 99.57, 101,2, 104,51., 106,55., 107,96., 109,94, 103,06., a koja nekretnina u naravi sačinjava obiteljska kuća s pomoćnim objektima i pripadajućom okućnicom, te da garantira da navedene nekretnine nisu opterećene nikakvim uknjiženim i neuknjiženim teretima u korist treće osobe. Člankom 2. Primatelj uzdržavanja da je voljan nekretninu navedenu u prethodnom članku ovog Ugovora u odnosu na koju je pokrenut postupak utvrđenja prava uknjižbe prava vlasništva protiv formalnog vlasnika O. K. pred mjesno nadležnim sudom, ostaviti Davatelju uzdržavanja koji inače s njom živi i dijelu spomenuto domaćinstvo, te ga ujedno po njenoj smrti ovlašćuje da kao jedini vlasnik navedene nekretnine preuzme njenu ulogu tužitelja u cilju okončanja spomenutog sudskog postupka, a za što ju se obvezuju uzdržavati, ispomagati i njegovati u slučaju bolesti sve do njene smrti, te je sahraniti sukladno lokalnim običajima. Primatelj uzdržavanja u članku 3. nad nekretninama koja su predmet Ugovora zadržava pravo doživotne upotrebe, te da ovlašćuje Davatelja uzdržavanja da može izvršiti upis prava vlasništva na spomenutim nekretninama nakon smrti Primatelja uzdržavanja nakon predočenja njezina smrtnog lista. Ugovorne strane su suglasne da će sve nesuglasice vezane za ostvarenje ovog Ugovora rješavati mirnim putem. Predmetni ugovor ovjeren je kod JB B. K. iz S. pod brojem ovjere OV-3817/2007 dana 26.
lipnja 2007.
6.3. Pregledom rješenja o nasljeđivanja ovog suda poslovni broj O- 4913/2015 od 29. prosinca 2015. iza smrti pokojne A. (A.) B. razvidno je da su njezinim nasljednicima proglašeni A. B., A. S., I. B.,
D. B., B. J., V. Ž. i D. B., a da ostavinsku
imovinu ne sačinjava utužena nekretnina niti kao izvanknjižno vlasništvo pok. A. A. B..
6.4. Pregledom Uvjerenja Upravnog odjela za prostorno uređenje,
I. S. od 6. ožujka 2008. razvidno je da je taj U. odjel na temelju
članka 172. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku u R. H.
i na temelju članka 330. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji rješava po zahtjevu podnositelja D. B., iz P., izdaje uvjerenje kojim na kat. čest. zem. 2201/1 K.O. P. izgrađeni su objekti (obiteljska kuća,
stambena prizemnica i pomoćni objekt) prije 15. veljače 1968. Navedene građevine da su prikazane geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja (situacije) i u snimci postojećeg stanja građevina oznake Idejno rješenje izgrađeno od V. d.o.o. S. od 12/2004 koje da su sastavni dio Uvjerenja.
6.5. Pregledom Uporabne dozvole za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Klasa: UP/I361-05/15- 30/000003, Ur. broj: 2181/1-11-00-06/01-16-0005 od 25. travnja 2016. izdane po zahtjevu D. B. na temelju članka 99. stavka 1. Zakona o gradnji,
razvidno je da se utvrđuje da su: Stambena građevina i njoj pripadajuće pomoćne građevine: dimna kuhinja, garaža, bunar, štala, kokošinjac te ostava i kokošinjac, na katastarskoj čestici 2201/1 K.O. P., izgrađene prije 15. veljače 1968. II. Podaci o građevini da su: a) osnovna građevina je stambena slobodnostojeća, razvijenog tlocrtnog oblika prema skici izmjere, visine P+1 kat, s kosim krovom, dijelom prizemlje s kosim krovom, a dijelom prizemlje s ravnim krovom i terasa, b) pomoćna građevina- dimna kuhinja je poluugrađena tlocrtnih dimenzija cca 4 m x 4.7 m, visine prizemlje pod kosim krovom, c) pomoćna građevina-garaža je poluugrađena prizemnica pod ravnim krovom tlocrtnih dimenzija cca 5m x 5,3 m, d) pomoćna građevina-bunar, e) pomoćna slobodnostojeća građevina-štala visine P+Pot pod kosim krovom, pobližih dimenzija zatvorenog volumena 8,5mx 4,4 m sa stubištem i terasom, f) pomoćna slobodnostojeća građevina-kokošinjac i ostava zatvorene površine cca 16.80 m², g) pomoćna slobodnostojeća građevina- kokošinjac zatvorene površine cca 2,2 m². Točkom III. određeno je da se ispitivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta, te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo izdavanju ove dozvole.
6.6. Pregledom izjave od 15. travnja 2019. (list 106 spisa) A. S.,
rođene B., razvidno je da navedenom izjavom A. S., priznaje u cijelosti pravo vlasništva u odnosu na nekretninu označenu u sudskom postupku pred Općinskim sudom u Splitu broj P-3550/2016 i to da priznaje tužitelju ove izjave i svojem bratu A. B., za 4/6 dijela, koje je on naslijedio iza njihovih pravnih prednika i diobom unutar obitelji. Nekretnina da je označena kao fizički odijeljen dio čest. zem. 2201/1, Z.U. 705 u naravi obiteljska kuća i pomoćni objekt te okolno zemljište. Sada pokojna A. B. da je bila udana za I. B. (njezinog oca) a I. B. da je naslijedio M. B. i C. B. ženu
M.. Upravo da je C. B. izgradila predmetnu kuću i držala u posjedu okućnicu koja je predmet ovog postupka jer da je ona imala mirovinu pok. M. B. koji je preminuo 1917. za vrijeme A.-U.. Dakle, C. B. da
je izgradila predmetnu kuću, ogradila okućnicu i izgradila pomoćne objekte na zemljištu koje je pripadalo M. B.. C. da je imala dvoje djece i to I. i
A.. I. B., pok. M., da je imao četvero djece i to P., D., A. i
A. (kao davateljicu ove izjave). Teta A. B., rođena B., pok.
M., da je imala četrnaestero djece, međutim, njezin dio da je pripao muškoj djeci I. B., pok. M.. Djeca pok. I. B., pok. M., da su
sastavila Kupoprodajni ugovor 1980. kojim je D. (D.) B., pok. I.,
prodao svom bratu P. B., pok. I., svoj dio predmetne nekretnine dok su oni definirali, kao trećem bratu A. B., pok. I. (tražitelja ove izjave),
da pripada dio te kuće u naravi soba i druge prostorije. To je upravo po redu nasljednik iza pok. A. (A.) B.. I. B., pok. M., da je na
temelju Rješenja o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-3/65 od 23. siječnja 1965. naslijedila A. (A.) B., udova I., uslijed odreke P. B.,
D. B. i nje A. S. (ranije B.) i njihovog brata A. B., svi
pok. I.. C. B., udovu M., da su na temelju rješenja o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-663/67 od 5. svibnja 1968. naslijedili kćer A. B., te unuci P. B., D. B. i A. B., svi pok. I.. D.
(D.) B., pok. I., da je prodao P. B., pok. I., svoj dio
predmetne kuće kupoprodajnim ugovorom od 8. lipnja 1980. A. B. da se odrekla svog dijela predmetne kuće i zemlje u korist A. B., pok. Ivana.
Ako se uzme u obzir kako je rodonačelnik M. B., pok. D. (G.), koji je poginuo 1917. na A., proizlazi kako je A. B. pok. I., suvlasnik predmetne nekretnina za 4/6 dijela dok ona da nije suvlasnik te nekretnine. Tužitelju D. B. da bi pripala preostala 2/6 dijela predmetne nekretnine kao nasljedniku pok. P. B. koji je kupio udio D. B..
6.7. Pregledom rješenja o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-663/67 od 7. svibnja 1968. iza smrti pok. C. B., udove M., razvidno je da su njezinim nasljednicima proglašeni A. B., žena A., P. B.,
D. B. i A. B., svi pok. Ivana, a da ostavinsku masu sačinjavaju nekretnine: 3/8 dijela čest. zem. 264, 283 Z.U. 511 K.O. P..
6.8. Pregledom rješenja o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-3/65 od 23. siječnja 1965. iza smrti pok. I. B. razvidno je da je njegovom nasljednicom proglašena A. B., udova I. za cijelo, a da njegovu ostavinsku masu sačinjavaju nekretnine upisane u Z.U. 81, 82, 94 K.O. P..
6.9. Pregledom Izjave A. B. od 6. travnja 2007. razvidno je da navedena izjavljuje da pri punoj svijesti, samostalno i bez ičijeg nagovora da obiteljsku kuću koja je izgrađena od stane njezinih pokojnih roditelja M. i C.
B. na čest. zem. 2201/1. Z.U. 705 K.O. P., a koja predstavlja njihovo izvanknjižno vlasništvo, s obzirom da je locirana na parceli koja se formalno nalazi u režimu opće narodne imovine, u odnosu na koju bi na temelju zakonskog reda nasljeđivanja kao njihova kći imala pravo na ½ dijela, dok bi druga pripadala nasljednicima njezinog pokojnog brata I. B., da izjavljuje da navedeni suvlasnički dio u cijelosti ustupa djetetu svog nećaka pok. P. B., tj. njegovom sinu D. B., iz P., te da ga ovlašćuje da se u trenutku sređivanja zemljišno knjižnog stanja samostalno i bez njezinoga daljnjeg učešća na temelju te izjave uknjiži u zemljišnim knjigama nadležnog suda kao vlasnik na svoje ime ili da u slučaju pokretanja ostavinskog postupka po smrti njezinih prednika u odnosu na ovaj dio nekretnine proglasi isključivim vlasnikom, odnosno da se po njezinoj smrti ovaj dio nekretnina u ostavinskom postupku izuzme iz ostavinske mase.
6.10. Pregledom spisa ovog suda poslovni broj P-3221/2009 razvidno je da je po tužbi tužiteljice A. B. protiv O. K. ovaj sud donio odluku kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice:
"1.Utvrđuje se da je tužiteljica A. B. ud. I. iz P., isključivi vlasnik 1.320 m2, čest. zem. 2201/1, Z.U. 705, K.O. P. i to baš onog njenog dijela koji je označen točkama A,B,C,D,E,F,G,H,A u vještvu T. Č. dipl.ing.geod., stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju koje je dana 17. rujna 2013. izrađeno za potrebe odlučivanja u ovoj pravnoj stvari, kao i popratnoj Situaciji tereta S. Š. br.02/07 iz prosinca 2006.godine, te je ista ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i postiži upis prava korištenja u katastru i uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi nadležnog suda na svoje ime uz istodobno brisanje suvlasničkog prava navedenog dijela nekretnine u naznačenoj površini i unutar označenih točaka sa imena tuženika.
2. Dužan je tuženi pod prijetnjom ovrhe i u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka.", jer O. K. nema pasivni legitimitet odnosno, kako to navodi sud, tužiteljica je tužila pogrešnu osobu protiv koje ne može sa uspjehom postići utvrđenje da je vlasnica a niti odobrenje da zatraži postigne upis svoga prava. U tom predmetu dala je iskaz tužiteljica sada pok. A. B. (list 16 i 17 spisa) koja je navela da je predmetna nekretnina bila vlasništvom njenog supruga pok. I. B.. Njoj da nije poznato kako je on stekao tu nekretninu ali kada se ona udala za njega 1937. da je ta nekretnina već bila njegovo vlasništvo. U to vrijeme to da je bila neobrađena ledina ograđena suhozidima. Nakon što su sklopili brak da su na toj nekretnini započeli graditi kuću koja je bila dovršena 1938. U tu kuću da se uselila i da je živjela i na dalje. U gradnji kuće da su pomagali i njena svekrva i drugi radnici. Njen suprug da je umro 1946. pa da je ona tu nekretninu stekla rješenjem o nasljeđivanju a ostale nekretnine da su njena djeca podijelila. Također tu činjenicu da nitko nije osporavao. Prije izgradnje te kuće na toj nekretnini da je njen pokojni svekar M. B. čuvao stoku, a kako joj je to pričala njena svekrva.
6.11. Pregledom spisa ovog suda poslovni broj P-6488/09 razvidno je da je postupak vođen po tužbi A. B., pok. I., protiv A. B. i D.
B., radi smetanja posjeda i suposjeda, te je rješenjem ovog suda od 15. lipnja 2012. utvrđeno da je tuženik pod 2. D. B. smetao tužitelja A.
B. u posljednjem mirnom posjedu sobe položene na prvom katu, s jugozapadne strane kuće sagrađene na čest. zem. 2201/1, K.O. P., time što je točno neutvrđenog dana, a u vremenskom periodu od 7. do 15. travnja 2009. promijenio bravu na ulaznim vratima sobe, pa je tuženiku D. B. naloženo da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da tužitelju A. B. preda ključeve novopostavljene brave, te mu se zabranilo takvo i slično smetanje ubuduće. Navedenom odlukom odbijen je tužbeni zahtjev u odnosu na tuženu pod 1. A. B..
6.12. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka geodeta I. B. proizlazi da je vještak dao svoj nalaz i mišljenje u svrhu identifikacije čest. zem. 2201/1 K.O. P., a radi utvrđenja prava vlasništva. Naime, uvidom u službene evidencije Područnog ureda za katastar S., I. S., i Z.K. Odjela Općinskog suda u Splitu, Z.K. O. S., da je utvrđeno da je predmetna čestica usklađena oblikom i površinom. Predmetna čestica zemlje 2201/1 K.O. P. u naravi da predstavlja česticu ukupne površine 3.538235 m², pod više kultura. Predmetni posjed da se nalazi na zapadnom dijelu čestice (Prilog 1) nalazu i mišljenju. Posjed u naravi da predstavlja stambenu zgradu, anagrafske oznake B. 45, površine 152 m², garažu, površine 27 m², dimnu kuhinju, površine 20 m², pomoćni objekt (ostava) površine 18 m², pomoćni objekt (štala), površine 38 m², ostava, površine 18 m² i dvorište, površine 1075 m². Ukupna površina posjeda da je 1330 m², te da predstavlja 1330/3538235 dijela čest. zem. 2201/1, K.O. P.. Posjed da je na skici vještva šrafiran crvenom bojom i omeđen točkama A, B, C…, L,M,A. Sa sjeverne strane da je omeđen postojećim objektima, s istočne i južne strane suhozidom dok je sa zapadne strane omeđen dijelom suhozidom, a dijelom postojećim objektima.
6.13. U dopuni nalaza i mišljenja sudski vještak za geodeziju I. B. je naveo da na temelju Zapisnika od 16. rujna 2020. po prijedlogu tužitelja pod 2. A. B. daje dopunu svoga ranijeg nalaza na način: da predmet spora predstavlja "stara kamena" kuća, na Skici vještva označena točkama A., B., C…..K., L., A, šrafirana crvenom bojom, površine 152 m², položena na dijelu kat. čest. zem. 2201/1 K.O. P.. Naime, ponovnom dopunom od 19. listopada 2020. vještak za geodeziju je naveo da predmet spora predstavlja "stara kamena" kuća, na Skici vještva označena točkama A., B., C.,…. H., I., J., šrafirana crvenom bojom, površine 113 m², položena na dijelu k.č. 2201/1, K.O. P., te je priložio skicu (list 213/214 spisa).
6.14. U svom pisanom nalazu i mišljenju vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina M. Š. je naveo da je uviđajem na licu mjesta uočeno da je na naznačenom dijelu čest. zem. 2201/1 Z.U. 705, K.O. P. (k.č.z. 2201/1,
PL 147 K.O. P.) u vremenu od 15. veljače 1968. izgrađeno više zgrada različitog načina korištenja i to:
1) slobodnostojeća građevina stambene namjene, razvijenog tlocrtnog oblika, površine pod građevinom P=152 m², dijelom katnosti P+1 (osnovni dio ove građevine, građen tijekom 30-tih godina 20. stoljeća, a izgrađen do 1938.) dijelom prizemlje s kosim krovom, a dijelom prizemlje s ravnim krovom i terasa (građeno tijekom 60.-tih godina 20.tog stoljeća, a izgrađeno prije 15. veljače 1968). 2) poluugrađena građevina koja se koristi kao pomoćna građevina-dimna kuhinja, tlocrtnih dimenzija cca 4,0 mx 4,7 m, površine pod građevinom P-20 m², katnosti prizemlje pod kosim krovom, koja je građena tijekom 60- tih godina, 20.tog stoljeća, a izgrađena prije 1968.
3) poluugrađena građevina koja se koristi kao pomoćna građevina-garaža, tlocrtnih dimenzija cca 5,0 m x 5,3 m, površine pod građevinom P=27 m², katnosti prizemlje pod ravnim krovom, koja je građena tijekom 60.-tih godina, 20.tog stoljeća, a izgrađena prije 15. veljače 1968.
4) slobodnostojeća građevina koja se koristi kao pomoćna građevina-štala, sa stubištem i terasom, tlocrtnih dimenzija zatvorenog dijela cca 8,5 m x 4,4 m, površine pod građevinom P-38 m², katnosti P+Pot pod kosim krovom, koja je građena tijekom 60-tih godina, 20.- tog stoljeća, a izgrađena prije 15. veljače 1968.
5) slobodnostojeća građevina koja se koristi kao pomoćna građevina-kokošinjac i ostava, razvijenoga tlocrtnog oblika, površine pod građevinom zatvorenog dijela P=18 m², katnosti prizemlje, koja je građena tijekom 60.-tih godina, 20.tog stoljeća, a izgrađena prije 15. veljače 1968.
6) slobodnostojeća građevina koja se koristi kao pomoćna građevina-kokošinjac, tlocrtnih dimenzija zatvorenog dijela cca 2,3 m x 3,5 m, površine pod građevinom zatvorenog dijela P=8 m², katnosti prizemlje, a koja je građena tijekom 60-tih godina, 20.-tog stoljeća, izgrađena prije 15. veljače 1968. s time da postoji mogućnost da je naknadno tlocrtno proširivana.
7) pomoćna građevina-bunar, tlocrtnih dimenzija cca 4m-5 m x 4,7 m, koji je građen tijekom 60.-tih godina, 20.-tog stoljeća, a izgrađen je prije 15. veljače 1968.
Dakle, da se može zaključiti da je osnovni dio stambene kuće koji je građen tijekom 30.-tih godina 20.-tog stoljeća, a najvjerojatnije izgrađen do 1938., tijekom 60.tih godina, 20.-tog stoljeća, a svakako do 15. veljače 1968., nadograđen aneksima s jugozapadne i sjeverozapadne strane. Također, tijekom 60.-tih godina 20.-tog stoljeća, a svakako do 15. veljače 1968., izgrađeno je šest pomoćnih građevina, uključujući i bunar.
6.15. U danoj dopuni nalaza i mišljenja od 19. ožujka 2021., a po prigovorima, vještak za graditeljstvo M. Š. je naveo, a sukladno dopuni vještaka za geodeziju I. B. iz listopada 2020., da može kazati da se u naravi radi o građevini stambene namjene, razvijenoga tlocrtnog oblika, dijelom katnosti P+1 s kosim krovom, a dijelom prizemlje s ravnim krovom i terasom. Osnovni dio te građevine (onaj dio katnosti P*1 s kosim krovom), da se proteže u smjeru sjeveroistok-jugozapad, izgrađen je od kamenih blokova iznutra ožbukanih s drvenim međukatnim konstrukcijama i uglavnom drvenom stolarijom, a sudeći po načinu gradnje da pretpostavlja da je građen tijekom 30.-tih godina 20.-tog stoljeća, a po tvrdnjama tužitelja završen je prije 1938., što da se može uzeti kao vjerodostojan podatak. Uz sjeverozapadni zid osnovnog dijela građevine naknadno da je izgrađen dio građevine katnosti prizemlje s ravnim krovom i terasa sa stubištem koje služi kao pristup I. katu osnovnog dijela ove građevine, izgrađen od armiranog betona, objekt da je obostrano ožbukan s drvenom stolarijom. Navedeni način gradnje da je karakterističan od 1940. do 1970., a s obzirom da je objekt evidentiran prije 15. veljače 1968., kao i po stanju objekta, da zaključuje da je ovaj dio građevine s terasom građen tijekom 60.-tih godina 20.- tog stoljeća, svakako da je izgrađen prije 15. veljače 1968.
6.16. Saslušani svjedok D. V. je u svom iskazu naveo da su mu nazočni tužitelji pod 1. i pod 2. rođaci i da je on dolazio kod pokojne A. B. u njihovu staru kuću u kojoj su svi oni živjeli. P. mu je i da su kasnije dograđivali tu staru kuću i to pokojni P. B. i brat nazočnog D.
B.. On da živi u drugom naselju tako da mu nisu poznate sve činjenice glede njihove imovine. Sjeća se da je pokojna A. (A.) B. živjela u toj staroj kući i po njegovim saznanjima o njoj su se skrbili pokojni P. i njegova supruga M., a nakon njihove smrti unuk D., a jesu li druga djeca što doprinosila on da nema o tome saznanja. Ne zna je li pokojna A. B. raspolagala svojom imovinom. Poznato mu je iz priča starijih da je pokojna A. B. ostala udovica s četvoro djece i da su joj bližnji pomagali u gradnji kuće. Što se tiče nadograđenog dijela kuće da su to gradili pokojni P. i pokojni D. B..
Pokojni P. B. da je bio otac D. B. a brat tužitelja pod 2. A.
B.. Pokojni D. B. da je brat A. B., ovdje tužitelja pod 2. Sjeća
se da su tu dograđenu kuću gradili pok. P. i pok. D. B., a onda je pokojni D. B. svoj dio prodao bratu P. B.. Međutim, da se sjeća da
je u toj kući bila jedna stara baka, misli da se zvala C. koja je isto živjela u toj kući i da ne zna kad je ta baka umrla. Ne zna tko je I. B., pok. M..
Nema saznanja da je A. B. netko za vrijeme života ometao u korištenju i pravu vlasništva te kuće. Nije mu poznato je li sestra pokojnog I., muža pokojne A. B., tražila svoj dio od predmetne kuće.
6.17. U svom iskazu saslušani tužitelj pod 1. D. B. je naveo da on od rođenja živi u predmetnoj nekretnini. Po njegovim saznanjima koje ima od svoje bake pokojne A. B. zna da se stara kuća gradila negdje oko 1938.
koju je pokojna A. B.. gradila sa svojim suprugom. Njezin suprug da je poginuo u II. svjetskom ratu, a naknadno da je proglašen umrlim. Zajedno s bakom da živjela i njezina svekrva pokojna C. B. koja je umrla 1967.
Pokojna A. B. da je imala 4 djece sada pokojne D. i P. B.,
nazočnog A. i kćerku A.. S predmetne nekretnine svi da su otišli osim pokojnog P., njegovog oca, koji je zajedno sa svojom suprugom uzdržavao pokojnu A. B.. Pokojna A. B. da je uvijek govorila i to da se znalo u obitelji da tko ostane s njom da njemu ostane predmetna nekretnina. To nikada da nije bilo sporno sve do smrti njegovog oca P. a onda i po smrti strica pokojnog D. B.. Od tada da je stric A. pokazao apetite-interese prema predmetnoj nekretnini. Predmetna nekretnina da se dograđivala i da ju je dograđivao njegov sada pokojni otac ponašajući se u cijelosti kao da je njegova. Ta dogradnja da je išla sporo ovisno o novčanim sredstvima, pa da se tako prvo nadograđivala dimna kuhinja, garaža, pojata, kokošinjac….Stric A. u tome da nije sudjelovao, ali da je sudjelovao u postavljanju katne konstrukcije na tavanu stare kuće. Za te radove baka da je rekla da je platila sinu A. za pomaganje. Baka A. B. da je prodala jednu svoju zemlju na K. i novac od te
prodaje da je dala svom sinu A. B., čime da su svi držali da je A.
namiren i da se neće dirati u kuću koja da ostaje P. B.. Nakon smrti roditelja on da je nastavio uzdržavati svoju baku i s bakom A. da je sklopio Ugovor o doživotnom uzdržavanju u koji da je ušla ta nekretnina, a to da je bilo na bakino inzistiranje. Nasljednici taj ugovor nisu osporavali pa tako ni stric A. B.. Režijske troškove za predmetnu nekretninu da je snosio njegov otac P., a nakon njegove smrti da snosi on, a da je snosio i trošak legalizacije. Stric A. B. nikada da nije snosio nikakve troškove glede predmetne kuće. S obzirom da je stric A. B. još za života A. B. pokazivao svoje
pretenzije spram nekretnine pokojna A. B. i on da su pokušali s njim razgovarati i da vide što on traži, ali na žalost baka da se s njim nije uspjela ništa dogovoriti i u konačnici da je s njim sklopila Ugovor o uzdržavanju. Stric A. da je samo povremeno dolazio u posjet majci za vrijeme njezinog života, a nakon njezine smrti da nije bio nego dva puta. Uplatnice za režijske troškove ranije da su glasile na ime njegovog pokojnog oca, a sada da glase na njegovo ime. Nije mu poznato kako su nasljednici podijelili imovinu nakon smrti pok. I. B., ali da je vidio sudsko rješenje i da su se djeca pokojnog I. B. odrekla u korist svoje pokojne majke A. B.. U toj kući da njegova obitelj živi od 1938.,
a poznato mu je da je vođen i postupak smetanja posjeda kojeg da je vodio njegov stric A., protiv svoje majke i njega i to glede sobe u staroj kući. Tu parnicu da je A. B. dobio u odnosu na njega ali ne i u odnosu na baku.
Odlukom suda stric A. B. da je utvrđen suposjednikom sobe u staroj kući a to da je bilo nakon smrti njegovog oca P. (brata strica A.). Nije mu poznata prodaja između P. i D.. Pokojna baka A., koliko se sjeća, da je imala nekakva primanja nakon uspostave R. H., negdje 1994. ali ne zna
kolika su bila ta primanja. Ne zna ništa o tome je li njegova pokojna baka C. imala kakva novčana primanja. Sjeća se da je stric A. B. prije nekoliko godina od njega tražio iznos od nekih 200.000,00 HRK za svoj dio, o čemu on da nije htio niti razgovarati s obzirom na njegovo potraživanje i stanje te sobice za koju traži taj iznos.
6.19. Tužitelj pod 2. A. B. je u svom iskazu naveo da je predmetnu staru kuću dobio od svoje pokojne bake C. B. i to nasljeđivanjem. Također da mu je i njezina kći, a njegova tetka A., ustupila svoj nasljedni dio. Ta baka C. da je imala svoju mirovinu 50 godina. Njegov otac da je streljan u II. svjetskom ratu, i iza njega da je ostalo petero djece, s tim da je sin M., koji je bio iz prvog braka, umro kao momak, a sestra A. da se odrekla imovine oca u korist svoje braće. Na predmetnoj staroj kući on da je osim tavana napravio i vrata. On da u cijelosti priznaje ugovor o doživotnom uzdržavanju svoje majke, ali njegova majka da nije bila vlasnica stare kuće, a što sve da proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju. On da je pomagao u gradnji pomoćnih objekata, ali radi svoje plaće da nije bio u stanju i financijski pomagati gradnju. Međutim, kako njegova majka nije imala mirovinu do 1990., brat D. i on da bi joj davali male novčane iznose. Nadalje, njegova majka da mu nije dala nikakav novac od prodaje zemljišta u K.. On da nema ključ od stare kuće jer da je D. promijenio bravu pa
tako da nema pristupa toj kući. Nikad da nije snosio nikakve režijske troškove za staru kuću ni nakon smrti bake C., a to iz razloga jer je D. sklopio ugovor kojim se obvezao uzdržavati njegovu majku i sahraniti je. On da je to i napravio. Sjeća se da se ova nekretnina spominje u C. rješenju o nasljeđivanju. Iza smrti pokojnog I. B. da se sjeća da njegov pokojni otac nije imao ništa jer je on umro prije svoje majke pokojne bake C.. Nikada da nije imao ključ od vanjskih vrata stare kuće, ali da je imao ključ od svoje sobe koja se nalazi u toj staroj kući. Tu staru kuću da je gradila njegova baka C. od svoje penzije i oni da su svi u kući živjeli od bakine mirovine i njegova majka da se udala 1937. za njegovo oca. Njegov otac, naime, da nije nigdje radio, bavio se poljoprivredom i od te poljoprivrede da je uzdržavao svoju obitelj koju je imao prije braka s pokojnom A. B.. Ta prva supruga da je preminula pri porodu. Podatke o gradnji kuće da ima iz priča sa svojom sada pokojnom bakom C..
7. Na temelju tako provedenoga dokaznog postupka ovaj sud zaključuje:
- da je predmet ovo postupka čestica zemlje 2201/1 K.O. P. koja u naravi da predstavlja česticu ukupne površine 3.538235 m², pod više kultura. Predmetni posjed da se nalazi na zapadnom dijelu čestice i da predstavlja stambenu zgradu, anagrafske oznake B. 45, površine 152
m², garažu, površine 27 m², dimnu kuhinju, površine 20 m², pomoćni objekt (ostava) površine 18 m², pomoćni objekt (štala), površine 38 m², ostava, površine 18 m² i dvorište, površine 1075 m². Ukupna površina posjeda da je 1330 m², te da predstavlja 1330/3538235 dijela čest. zem. 2201/1, K.O. P.. Posjed da je na skici vještva šrafiran crvenom bojom i omeđen točkama A, B, C…, L,M,A. Sa sjeverne strane da je omeđen postojećim objektima, s istočne i južne strane suhozidom dok je sa zapadne strane omeđen dijelom suhozidom, a dijelom postojećim objektima, odnosno po zahtjevu tužitelja pod 2. A. B. da predmet spora predstavlja "stara
kamena" kuća, na S. vještva označena točkama A., B., C.,…. H., I., J., šrafirana crvenom bojom, površine 113 m², položena na dijelu k.č. 2201/1, K.O. P., te je priložio skicu (list 213/214 spisa),
- da je predmetna nekretnina slobodnostojeća građevina stambene namjene, razvijenog tlocrtnog oblika, površine pod građevinom P=152 m², dijelom katnosti P+1 (osnovni dio ove građevine, građen tijekom 30-tih godina 20. stoljeća, a izgrađen do 1938.) dijelom prizemlje s kosim krovom,
a dijelom prizemlje s ravnim krovom i terasa (građeno tijekom 60.-tih
godina 20.-tog stoljeća, a izgrađeno prije 15. veljače 1968.), 2)
poluugrađena građevina koja se koristi kao pomoćna građevina-dimna
kuhinja, tlocrtnih dimenzija cca 4,0 mx 4,7 m, površine pod građevinom P-
20 m², katnosti prizemlje pod kosim krovom, koja je građena tijekom 60- tih godina, 20.tog stoljeća, a izgrađena prije 1968., 3) poluugrađena građevina koja se koristi kao pomoćna građevina-garaža, tlocrtnih dimenzija cca 5,0
m x 5,3 m, površine pod građevinom P=27 m², katnosti prizemlje pod ravnim krovom, koja je građena tijekom 60.-tih godina, 20.tog stoljeća, a izgrađena prije 15. veljače 1968., 4) slobodnostojeća građevina koja se koristi kao pomoćna građevina-štala, sa stubištem i terasom, tlocrtnih dimenzija zatvorenog dijela cca 8,5 m x 4,4 m, površine pod građevinom P-
38 m², katnosti P+Pot pod kosim krovom, koja je građena tijekom 60-tih
godina, 20.- tog stoljeća, a izgrađena prije 15. veljače 1968., 5)
slobodnostojeća građevina koja se koristi kao pomoćna građevina-
kokošinjac i ostava, razvijenoga tlocrtnog oblika, površine pod građevinom zatvorenog dijela P=18 m², katnosti prizemlje, koja je građena tijekom 60. - tih godina, 20.tog stoljeća, a izgrađena prije 15. veljače 1968., 6)
slobodnostojeća građevina koja se koristi kao pomoćna građevina-
kokošinjac, tlocrtnih dimenzija zatvorenog dijela cca 2,3 m x 3,5 m,
površine pod građevinom zatvorenog dijela P=8 m², katnosti prizemlje, a koja je građena tijekom 60-tih godina, 20.-tog stoljeća, izgrađena prije 15.
veljače 1968. s time da postoji mogućnost da je naknadno tlocrtno proširivana, 7) pomoćna građevina-bunar, tlocrtnih dimenzija cca 4m5 m x 4,7 m, koji je građen tijekom 60.- tih godina, 20.-tog stoljeća, a izgrađen je prije 15. veljače 1968. Dakle, da je osnovni dio stambene kuće koji je građen tijekom 30-tih godina 20.-tog stoljeća, a najvjerojatnije izgrađen do 1938., tijekom 60.tih godina, 20.-tog stoljeća, a svakako do 15. veljače 1968., nadograđen aneksima s jugozapadne i sjeverozapadne strane.
Također, tijekom 60.-tih godina, 20.-tog stoljeća, a svakako do 15. veljače 1968. izgrađeno je šest pomoćnih građevina, uključujući i bunar, odnosno po zahtjevu tužitelja pod 2. A. B. da je predmet tužbenog zahtjeva građevina stambene namjene, razvijenoga tlocrtnog oblika, dijelom katnosti
P+1 s kosim krovom, a dijelom prizemlje s ravnim krovom i terasom.
Osnovni dio te građevine (onaj dio katnosti P*1 s kosim krovom), da se proteže u smjeru sjeveroistok-jugozapad, izgrađen je od kamenih blokova iznutra ožbukanih s drvenim međukatnim konstrukcijama i uglavnom drvenom stolarijom, a sudeći po načinu gradnje da pretpostavlja da je građen tijekom 30.-tih godina 20.-tog stoljeća, a po tvrdnjama tužitelja završen je prije 1938., što da se može uzeti kao vjerodostojan podatak. Uz sjeverozapadni zid osnovnog dijela građevine naknadno da je izgrađen dio građevine katnosti prizemlje s ravnim krovom i terasa sa stubištem koje služi kao pristup I. katu osnovnog dijela ove građevine, izgrađen od armiranog betona, objekt da je obostrano ožbukan s drvenom stolarijom.
Navedeni način gradnje da je karakterističan od 1940. do 1970., a s obzirom da je objekt evidentiran prije 15. veljače 1968., kao i po stanju objekta, da zaključuje da je ovaj dio građevine s terasom građen tijekom
60.-tih godina 20.-tog stoljeća, svakako da je izgrađen prije 15. veljače 1968.
- da je predmetna nekretnina čest. zem. 2201/1 Z.U. 705 K.O. P.
upisana kao pašnjak uknjižen za cijelo na R. H.
- da su 15. lipnja 2007. pok. A. B. i tužitelj pod 1. D. B. sklopili U. o doživotnom uzdržavanju i to između A. B., udove
I., s jedne strane kao P. uzdržavanja, i D. B., pok.
P., s druge strane kao D. uzdržavanja, kojim ugovorom primateljica uzdržavanja ostavlja davatelju uzdržavanja nekretninu i to 38/100921 dijela nekretnine označene kao čest. zem. 2201/1, Z.U. 356, K.O. P., zvana R. a koji dio da zaprima površinu od 1330 m²,
te da je označen na skici U. ovlaštenog inženjera geodezije S.
Š. iz S., koja da čini sastavni dio ovog Ugovora, omeđen
točkama 99.57, 101.2, 104.51., 106,55., 107,96., 109,94, 103,06., a koja nekretnina u naravi sačinjava obiteljska kuća s pomoćnim objektima i pripadajućom okućnicom, i koje nisu opterećene nikakvim uknjiženim i neuknjiženim teretima u korist treće osobe. Ujedno, u odnosu na predmetnu nekretninu da je pokrenut postupak utvrđenja prava uknjižbe prava vlasništva protiv formalnog vlasnika O. K. pred mjesno nadležnim sudom, pa primateljica uzdržavanja ovlašćuje davatelja uzdržavanja da kao jedini vlasnik navedene nekretnine preuzme njenu ulogu tužiteljice u cilju okončanja spomenutog sudskog postupka. Ugovor je ovjeren kod JB B. K. iz S. pod brojem
ovjere OV-3817/2007 dana 26. lipnja 2007.
- da je proveden ostavinski postupka iza smrti pokojne A. (A.) B. te rješenjem o nasljeđivanja ovog suda poslovni broj O-4913/2015 od 29. prosinca 2015. njenim nasljednicima proglašeni A. B., A. S.,
I. B., D. B., B. J., V. Ž. i D. B.,
upravo navedeni tužitelj, te da u ostavinskom postupku nasljednici nisu osporavali Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 15. lipnja 2007.
- da je u ostavinskom postupku iza smrti pok. I. B., pok. M.,
doneseno rješenja o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-3/65 od 23. siječnja 1965. kojim je njegovom nasljednicom proglašena A. B.,
udova Ivana za cijelo
- da je u ostavinskom postupku iza smrti pok. C. B., udove M.,
doneseno rješenje o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-663/67 od 7. svibnja 1968. kojim su njenim nasljednicima proglašeni A. B.,
žena
A., P. B., D. B. i A. B., svi pok. I.
- da je prednica tužitelja pok. A. B. u posjedu predmetne nekretnine od 1937.
7.1. Na temelju tako utvrđenoga činjeničnog stanja valjalo je odlučiti o tužbenim zahtjevima tužitelja koji traže utvrđenje prava vlasništva predmetne nekretnine i to na način da tužitelj pod 1. D. B. obuhvaća nekretninu na način kako je to prednica pok. A. B. postavila i na način kako je nekretnina opisana predmetnim Ugovorom o doživotnom uzdržavanju od 15. lipnja 2007., a tužitelj pod 2. A. B., pok. I., u odnosnu na dio te nekretnine odnosno
"staru kuću".
7.2. Analizom provedenoga dokaznog postupka i to ocjenom svakog dokaza pojedinačno a potom u njihovoj sveukupnosti, sve sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja pod 1. D. B. u cijelosti, a da nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja pod 2. A.
B.. Naime, ovaj sud zaključuje kako je prednica stranaka ustala tužbom poradi utvrđenje prava vlasništva predmetne nekretnine prikazane u nalazu i mišljenju sudskog vještaka I. B., dipl. ing. geod., prosinca 2019., a koja je na skici vještva prikazana kao lik šrafiran crvenom bojom i omeđen točkama A, B, C…, L,M,A, kao dio čestica zemlje 2201/1 K.O. P. koja u naravi predstavlja stambenu zgradu, anagrafske oznake B. 45, površine 152
m², garažu, površine 27 m², dimnu kuhinju, površine 20 m², pomoćni objekt (ostava) površine 18 m², pomoćni objekt (štala), površine 38 m², ostava, površine 18 m² i dvorište, površine 1075 m², ukupne površine 1330 m², odnosno 1330/3538235 dijela čest. zem. 2201/1, K.O. P., sa sjeverne strane omeđen postojećim objektima, s istočne i južne strane suhozidom dok je sa zapadne strane omeđen dijelom suhozidom, a dijelom postojećim objektima. Upravo tako opisanom nekretninom prednica tužitelja je raspolagala Ugovorom o doživotnom uzdržavanju od 15. lipnja 2007. na način da je tu nekretninu ostavila tužitelju pod 1. D. B., navodeći da predmetna nekretnina u naravi sačinjava obiteljsku kuću s pomoćnim objektima i pripadajućom okućnicom, koje nisu opterećene nikakvim uknjiženim i neuknjiženim teretima u korist treće osobe. Naime, kod činjenice da saslušani tužitelji pod 1. D. B. nema saznanja o tome kako je prednica pok. A. B. stekla predmetnu nekretninu a tužitelj pod
2. A. B. tvrdi da je predmetnu nekretninu i to u dijelu koji se odnosi na staru kuću, naslijedio od svoje bake pok. C. B., a kod nesporne činjenice da se predmetna nekretnina nalazi u posjedu tužitelja i njihovih prednika, najkasnije od 1937., ovaj sud je ocijenio najvjerodostojnim navode pok. A. B., koje je ona dala pred sudom u postupku koji je vodila protiv O. K., poslovni broj P-
3221/2009, kada je ona navela da je predmetna nekretnina bila vlasništvom njenog supruga pok. I. B. koji je umro 1946. pa da je ona tu nekretninu stekla rješenjem o nasljeđivanju, a ostale nekretnine da su njena djeca podijelila. Ovom sudu je logično i životno da su pok. A. B. i njen suprug sagradili predmetnu kuću na nekretnini i da im je u toj gradnji pomagala njena svekrva, a po smrti svog supruga da je upravo ona naslijedila predmetnu nekretninu, i to po odreci djece pok. I. B.. Slijedom takvog stjecanja upravo da je ona bila posjednica predmetne nekretnine. Među strankama je nesporno da su kasnije sagrađene objekte nadogradili sinovi D. i P. B., koji su naknadno postigli sporazum o diobi po kojem je kasnije sagrađene objekte koristio P. B..
7.3. Dakle, ovaj sud je utvrdio da su se uistinu predmetne nekretnina nalazile u posjedu prednika tužitelja najkasnije od 1937. i to u neprekinutom i nesmetanom posjedu, pri čemu je posjed pok. A. B. naslijedila od pok.
I. B.. Takva utvrđenja ovog suda tužena ničim nije osporila, a navode tužitelja pod 2. A. B. kada on navodi da je premetnu staru kuću naslijedio od pok. C. B., ovaj sud ne prihvaća kao logične i objektivne. Naime, kod činjenice da je upravo prednica tužitelja pok. A. B. zajedno sa suprugom gradila predmetnu kuću na nekretninu za koju je vjerovala da je vlasnost njenog supruga pok. I. B. te da je po njegovoj smrti naslijedila njegovu imovinu,
ovaj sud je uvjerenja da je upravo predmetna nekretnina bila vlasnost pok. I. B. koju je naslijedila pok. A. B.. U tom smislu tužitelj pod 2. A.
B. tijekom postupka nije ovom sudu dokazao niti na te okolnosti prilagao dokaze, a kod ovako danih navoda prednice pok. A. B., da bi upravo pok. C. B. bila vlasnica predmetne stare kuće. U tom smislu i izjave A.
S. i A. B. ovaj sud cijeni samo kao izjave dane za potrebe sudskog postupka a usmjerene na postizanje uspjeha pribavitelja tih izjava koje u pogledu načina nasljeđivanja tih nekretnina daju različite podatke. Stoga, ovaj sud zaključuje da je predmetna nekretnina opisana u nalazu i mišljenju sudskog vještaka I. B., dipl. ing. geod., iz prosinca 2019., označena kao fizički i geometrijski točno utvrđenog dijela nekretnine čest. zem. 2201/1 Z.U. 705 K.O. P., šrafiran crvenom bojom i omeđen točaka A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,A, površine 13330 m², što predstavlja 1330/3538235 dijela naveden čest. zem., bila imovina pok. A. B. kojom imovinom je raspolagala za svog života i to
Ugovorom o doživotnom uzdržavanju od 15. lipnja 2007. tužitelju pod 1. D.
B.. U odnosu na tvrdnje tužitelja pod 2. A. B. da je on imao svoju
sobu u staroj kući opisanoj u nalazu i mišljenju sudskog vještaka I. B.,
dipl. ing. geod., od listopada 2020. kao "stara kamena" kuća, na Skici vještva označena točkama A., B., C.,…. H., I., J., šrafirana crvenom bojom, površine 113 m², položena na dijelu k.č. 2201/1, K.O. P., valja kazati tužitelju pod 2. A.
B., da kod ovako utvrđenoga činjeničnog stanja i poklonjene vjere navodima prednice tužitelja, da činjenica da je tužitelj pod 2. A. B. u staroj obiteljskoj kući imao pravo koristiti sobu i da je postojao dogovor o načinu korištenja tih nekretnina s prednjicom tužitelja, po ocjeni ovog suda je uobičajeni način korištenja obiteljskih kuća dalmatinske zagore pri čemu se osiguravalo svakom muškom potomku korištenje sobe radi dolaska u rodnu kuću za vrijeme života roditelja, a u kojoj nisu stalno obitavali. U tom smislu činjenica da je tužitelj pod 2. A. B. imao pravo korištenja jedne sobe u obiteljskoj kući ne ukazuje ovom sudu na vlasnička ovlaštenja tužitelja pod 2. A. B. glede predmetne nekretnine. S. navode glede nasljeđivanja predmetne nekretnine tužitelj pod 2. A. B., po ocjeni ovog suda, nije dokazao tijekom postupka, a niti takvo utvrđenje proizlazi iz pregledanog rješenja o nasljeđivanju donesenog u ostavinskom postupku iza smrti pok. C. B.. Stoga, ovaj sud u cijelosti prihvaća navode pok. A. B. kada ona navodi da su ona i suprug gradili kuću na parceli za koju je znala da je vlasnost njenog supruga, da im je u toj gradnji pomagala svekrva, a da je po smrti supruga naslijedila predmetnu nekretninu. U takvim okolnosti pok. A. B. je nesmetao i neprekidno koristila predmetnu nekretninu.
7.4. Nadalje, ovaj sud zaključuje kako je u vrijeme dosjedanja potrebno uračunati vrijeme od kada su se tužiteljevi prednici nalazili u posjedu predmetne nekretnine i to od 1937. što je sud utvrdio iz iskaza svjedoka i tužitelja, kojima sud u cijelosti poklanja vjeru, a tužena nije prigovarala. Ovaj sud zaključuje da je za stjecanje vlasništva na temelju posjedovanja predmetne nekretnine tužitelju pod 1. D. B. bilo dovoljno da su njegovi prednici u posjedu od 1959.,
dakle, do 17. studenog 1999., jer bi prošlo 40 godina dosjedanja, odnosno do dana prestanka važenja odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP/96 i to stoga što vrijeme dosjedanja sukladno shvaćanju Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) izraženo u odlukama T. (br.35298/04), R. i dr. (br.37685/10) i J. (br.22768/12) treba uračunati i vrijeme do 8. listopada 1991.
7.5. Dakle, sveukupno trajanje posjeda na nekretnini je više od 60 godina, a sam tužitelj pod 1. D. B. posjeduje predmetnu nekretninu kao zakonit,
istinit i pošten posjednik od smrti pok. A. B..
7.6. Odredbom članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("NN", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01,
79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje u tekstu: ZV) propisano je da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona se prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
7.7. Ujedno je za navesti da dosjelost u vremenu od 1901.-1940., odnosno nakon 1991. donošenja Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91 – u daljnjem tekstu ZOVO) do 1. rujna 1980. godine imala su se primijeniti pravna pravila paragrafa 1460 bivšeg OGZ-a, koja pravila su se ranije primjenjivala na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije (S. l. S.
broj 86/1946), odnosno koja pravila se danas primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (NN broj 73/91). Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile su potrebne slijedeće pretpostavke: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari da bude u vlasništvu, posjed određene kvalitete i vrijeme dosjelosti određeno zakonom (30 godina ili 40 godina). Rok dosjedanja propisan pravnim pravilima OGZ-a je temeljem pravnog shvaćanja Saveznog vrhovnog suda donesenog na proširenoj sjednici pod brojem 3/60 dana 4. travnja 1960. godine skraćen na 20 godina. Prema odredbi članka 29. ZOVO-a koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. na nekretninama u društvenom vlasništvu se pravo vlasništva nije moglo steći dosjelošću, kao niti prema OGZ-u, međutim, donošenjem Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("NN" 53/91)
stavljena je izvan snage odredba članka 29. ZOVO-a koja nije dopuštala stjecanje na nekretninama u društvenom vlasništvu dosjelošću. Donošenje Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 u daljnjem tekst: ZVDSP/96) koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997., ključnom odredbom članka 388. stavka 4 ZVDSP/96 propisano je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.
7.8. Ustavni sud RH svojim odlukama broj U-I-58/97, U-I-235/97, U-I- 237/97, U-I-1053/97 i U-I-1054/97 od 17. studenog 1999. godine ("NN" broj 137/99) je presudio da osporavana odredba članka 388. stavka 4.
ZV-a iz 1996. ima povratno djelovanje sa štetnim posljedicama na prava trećih osoba, pa je ukinuta.
7.9. Ukinuta odredba članka 388. st. 4. ZVDSP/96 bila je na snazi sve do studenog 1999., jer je prema članku 55. stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH (NN broj 99/99, 29/02, 49/02 – pročišćeni tekst) ukidanje zakonske odredbe imalo samo učinak ex nunc.
7.10. Zakon o izmjeni i dopuni ZVDSP-a (NN 114/01 od 20. prosinca 2001. koji je stupio na snagu toga dana) odredbom članka 388. iza stavka 3. ima novi stavak 4. kojim je propisano da u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu ne računa se vrijeme posjedovanja proteklo prije toga.
7.11. Slijedom prethodne analize ovaj sud primjenjuje odredbu članka 388. stavka 4. ZVDSP/16 koji glasi da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada. 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.
7.12. Još je za dodati i činjenicu da je na nekretnini stambena zgrada, anagrafske oznake B. 45, površine 152 m², garaža površine 27 m², dimna kuhinja površine 20 m², pomoćni objekt (ostava) površine 18 m², pomoćni objekt (štala), površine 38 m², ostava površine 18 m² i dvorište površine 1075 m², što bi bilo protivno odredbi članka 4. Zakona o šumama ("NN" broj: 52/90
dalje: ZŠ/90) jer odredba čl. 4. st. 1. ZŠ-a propisuje da se šumom smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari, pa se u konkretnom slučaju ne može raditi o nekretnini obuhvaćenoj programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima.
8. Ovaj sud zaključuje kako tužitelji imaju osnove ustati tužbom naspram tužene kao upisane vlasnice a pozivom na odredbu članka 120. stavka 1. ZV-a kojom je propisano da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.
8.1. Zahtjev za promjenu uknjižbe prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi može se postaviti samo prema onoj osobi koja je upisana kao vlasnik na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi sukladno odredbi članka 45. Zakona o zemljišnim knjigama ("NN", br. 63/19, dalje: ZZK).
8.2. Među strankama nije sporno da su predmetne nekretnine čije pravo vlasništva se traži upisano pravo vlasništva tužene, a nakon provedenog dokaza uviđaja na licu mjesta uz vještačenje vještaka geodeta i građevinara, nije sporan ni identitet nekretnine, pri čemu je za navesti kako su nalazi i mišljenja vještaka izrađena sukladno pravilima struke, koje ovaj sud u cijelosti prihvaća, a na koje ni stranke nisu imale primjedbi.
8.3. Stoga je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja pod 1. D.
B. usmjeren na upis prava vlasništva fizički i geometrijski točno utvrđenog dijela nekretnine označene kao čest. zem. 2201/1 Z.U. 705 K.O. P., šrafiran crvenom bojom i omeđen točaka A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,A, površine 13330 m², što predstavlja 1330/3538235 dijela naveden čest. zem. označene u Skici vještva kao sastavnog dijela Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju I. B. dipl. ing. geod. iz mjeseca prosinca 2019., uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužene, te ovlastiti tužitelja pod 1. D. B. na provedbu takvog upisa slijedom čega je odlučeno kao pod točkama I., II. i III. izreke ove presude.
9. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("NN" 142/12, 103/14, 118/14), a trošak se sastoji od nagrade za zastupanje odmjerene u skladu s odvjetničkom tarifom, troškova mjerničkog vještačenja, te sudskih pristojbi.
9.1. Tako se tužitelju pod. 1. D. B. priznati troškovi sastava tužbe i prisustvovanje na četiri ročišta (9. srpnja 2019., 20. travnja 2020., 6. listopada 2021. i 17. studenog 2021.), svaka radnja po 1.000,00 HRK. Priznata je i nagrada za sastav dvaju obrazloženih podneska (27. ožujka 2019. i 8. travnja 2020.) u iznosu od po 1.000,00 HRK te jednog podneska (4. svibnja 20176.) u iznosu od 250,00 HRK. Nadalje, tužitelju pod 1. D. B. priznati je i trošak pristupa na pet ročišta koja su odgođena prije početka raspravljanja (4. travnja 2017., 28. ožujka 2019., 16. rujna 2020., 25. studenog 2020. i 2. ožujka 2021.), u iznosu od po 250,00 HRK. PDV na gornji trošak iznosi 2.125,00 HRK te trošak sudske pristojbe tužbe i presude u iznosu od po 850,00 HRK što čini ukupni trošak u iznosu od 12.325,00 HRK, kako je to navedeno u točki V. izreke ove presude, dok ga je za više zatraženi trošak sud odbio kao neosnovanog.
9.2. Tužitelju pod 2. A. B. valjalo je priznati troškove mjerničkog i građevinskog vještačenja u iznosu od 5.372,20 HRK koliko je iznosio trošak uviđaja ovog suda i vještačenja sudskih vještaka geodeta i građevinara. Naime, taj trošak valjalo je dosuditi tužitelju pod 2. A. B. unatoč činjenici da tužitelj pod 2. nije uspio u svom tužbenom potraživanju jer se radi o troškovima bez kojih sud ne bi mogao izvesti određene dokaze koji su bili nužni i bez kojih ovaj sud ne bi mogao odlučiti o tužbenom zahtjevu, a koji zahtjev je postavila prednica tužitelja u odnosu na koji zahtjev je tužitelj pod 2. A. B. slijednik. Stoga,
valjalo je obveza tuženu na podmirenje tog troška tužitelju pod 2. A. B.,
slijedom čega je odlučeno kao pod točkom VI. izreke ove presude.
10. Na temelju svega izloženog, sud je presudio kao u izreci presude.
S., 28. prosinca 2021.
S U T K I N J A
Sonja Meštrović v.r.
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.
DNA:
- opunomoćeniku tužitelja pod 1.
- opunomoćeniku tužitelja pod 2.
- tužiteljima pod 3., 4., 5., 6. i 7.
- zakonskom zastupniku tužene
