2 UsIgr-470/2018-41

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Silviu Čoviću, sucu pojedincu, te Milki Škaro Grozdanić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja „K,“ d. o. o., sa sjedištem u S , ….., zastupanog po opunomoćenicima D. V. i S. L., odvjetnicima u S., …., protiv tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda Split, Split, Mike Tripala 6 (ranije: Uprava za inspekcijske poslove, Područni ured Split, Služba Split I za grad Split i centralno područje Splitsko-dalmatinske županije), radi uklanjanja građevine, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 13. prosinca 2021. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 21. prosinca 2021.,

p r e s u d i o  j e

1. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenjem rješenja tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu (ranije: Uprava za inspekcijske poslove, Područni ured u Splitu, Služba Split I za Grad Split i centralno područje Splitsko-dalmatinske županije) KLASA: UP/I- 362-02/18-02/1298, URBROJ: 531-07-1-2-1-18-07 od 12. listopada 2018. kao neosnovan.

2. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.

Obrazloženje

Tužitelj je pravovremeno 13. studenoga 2018. podnio ovom sudu tužbu, kojom je osporio zakonitost rješenja tuženika KLASA: UP/I-362-02/18-02/1298, URBROJ: 531-07-1-2-1-18-07 od 12. listopada 2018. zbog svih zakonskih razloga, bitne povrede postupka, pogrešne primijene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tvrdi da mu je, njime, naređeno, u roku 90 dana, ukloniti dio prizemne etaže maksimalnih tlocrtnih dimenzija 25,20 x 15,05 m, maksimalne visine 4,5 m, okvirne armirano betonske konstrukcije sa pripadajućim temeljnim stopama, koja se sastoji od 14 ab stupova dimenzija cca 40/30 cm, povezanih gredama, ab stepenište za pristup etaži na prvom katu, nad kojim je izgrađena ab ploča debljine 20

cm, a što da je izgradio na istočnom dijelu postojeće poslovne građevine anagrafske oznake Hrvatske neovisnosti 14, a na nekretnini oznake kat. čest. zem., K. O. S., bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole. Tvrdi da nije točno utvrđenje tuženika da nije riječ o radovima poboljšanja postojećega objekta prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima te da je, izvedenim radovima, promijenio lokacijske uvjete tlocrtnih gabarita i visine, broj etaža istočnog dijela zgrade te da je dio zgrade u njezinom istočnom dijelu potpuno uklonjen. Stoga je zatražio poništiti pobijano rješenje. S druge strane, tvrdi da je riječ o radovima na postojećoj građevini kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, a koje da je dopušteno izvoditi na postojećoj građevini bez građevinske dozvole prema članku 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima te da je tu riječ o starom i dotrajalom objektu koji je imao nedostataka koji su utjecali na temeljne zahtjeve za građevinu, a što da je i bio razlog zbog čega je pristupio radovima na predmetnom, objektu. Navodi i da je njegov plan nakon rješavanja imovinsko-pravnih pitanja zatražiti dozvolu za nadogradnju prvoga kata na cijelom tlocrtu objekta, zbog čega je, umjesto zamjene kosog drvenog krovišta, predviđeno izvesti ravnu ab ploču. Zaključuje da u konkretnom slučaju nije riječ o bespravnim radovima, već da je riječ o onim iz članka 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima te da je riječ o radovima kojim je sanirao postojeće stanje i dovelo ga u stanje koje je sigurnost za uporabu. Napomenuo je da se izvedenim ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, budući da je i dalje riječ o jednoetažnoj i prizemnoj građevini koja je u istim gabaritima. Najzad navodi da je inspektor očito pogrešno protumačio ostavljenu armaturu iznad ploče prizemlja, budući da nije riječ o pokušaju izgradnje prvoga kata (druge etaže), već ju je ostavio da ju može koristiti kad se ispune uvjeti za izgradnju drugoga kata te da nije promijenio tlocrtne dimenzije postojeće građevine, a da je tuženik očito zanemario da se može graditi pomoćnu zgradu koja ima jednu etažu do 50 m2 bez građevinske dozvole. Stoga je zatražio poništiti navedeno rješenje tuženika.

Tuženik je odgovorio na tužbu, istaknuvši da su navodi tužitelja u suprotnosti s činjenicama utvrđenim tijekom upravnog postupka te predloživši odbiti tužbeni zahtjev zbog razloga navedenih u osporenom rješenju. Njime je, u točki 1. izreke, naređeno tužitelju, investitoru, naređeno, u roku 90 dana, ukloniti dio prizemne etaže maksimalnih tlocrtnih dimenzija 25,20 x 15,05 m, maksimalne visine 4,5 m, okvirne armirano betonske konstrukcije sa pripadajućim temeljnim stopama, koja se sastoji od 14 ab stupova dimenzija cca 40/30 cm, povezanih gredama, ab stepenište za pristup etaži na prvom katu, nad kojim je izgrađena ab ploča debljine 20 cm, a što da je izgradio na istočnom dijelu postojeće poslovne građevine anagrafske oznake Hrvatske neovisnosti 14, a na nekretnini oznake kat. čest. zem., K. O. S., bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole. Također je upozoren investitor da će se prisilno izvršenje rješenja o uklanjanja provesti izricanjem šest novčanih kazni, odnosno da će se nakon toga, ako ne postupi po naredbi za uklanjanje, izvršenje obveze provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika (točka 2. i 3. izreke). Osim toga je istaknuo da nije riječ o radovima poboljšanja postojećeg stanja, jer je investitor, tužitelj postojeće stanje i do istočni prizemni dio predmetne zgrade u dužini od 25,20 m, maksimalne širine 14,70 m, gotovo potpuno uklonio tako da je ostala samo temeljna konstrukcija; da izvedeni radovi nisu radovi sanacije; da je za izgradnju ab ploče na visini od cca 3,9 m koju je izveo umjesto drvenog krova i izvođenje tri nova ab okvira od stupova i greda trebao ishoditi građevinsku dozvolu, budući da je riječ o rekonstrukciji postojeće građevine; da je tužitelj izmijenio lokacijske uvjete vezano za tlocrtne gabarite i visinu predmetnog dijela zgrade (jer je novoizgrađeni dio zgrade u širini od 15,05, a da je uklonjeni dio bio maksimalne širine 14,70 m, jer je krajnji sjeverni novoizgrađeni nosivi ab okvir širinom od 35 cm, u dužini od 25 m u cijelosti izvan postojeće maksimalne širine od 14,70 m te jer se povećala površina zgrade za cca 35 m2); da je promijenio i visinu predmetnog dijela prizemne građevine, a koji je ozakonjen rješenjem o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-03/12- 04/00499 od 25. rujna 2013. u maksimalnoj visini od 4,9 m, a da je sada smanjena na visini od 3,9 m zbog potreba izgradnje etaže kata te da prostorno planskom dokumentacijom koja uređuje predmetni prostorno ne dozvoljava gradnju pomoćne zgrade unutar glavnog objekta (pod nosivom konstrukcijom glavnog objekta). Naposljetku je istaknuo da je tužitelj, izgradnjom ab stepeništa za pristup na izgrađenu ab ploču i postavljanjem armature ab stupova za etažu kata u maksimalnoj visini od cca 2 m, pristupio izgradnji etaže kata.

U dokaznom postupku su čitani odnosno pregledani: pregled postojećeg i izvedenog stanja uz arhitektonski snimak izvedenog stanja iz listopada 2012 i nacrte planiranog zahvata, fotografija u crno bijeloj tehnici, nalaz i mišljenje "T., 14. lipnja 2021." i spis predmeta tuženika KLASA: UP/I-362-02/18-02/1298, izveden je 8. travnja 2021. dokaz uviđajem na licu mjesta, o čemu je sastavljen zapisnik te dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo I. B. (vještvo je čitano u dokaznom postupku), a koji je saslušan na ročištu od 13. prosinca 2021. povodom prigovora tužitelja na pisani nalaz i mišljenje.

Tužitelj je predložio izvesti obnovu vještačenja po novom vještaku građevinske struke, dok tuženik nije imao kakvih drugih dokaznih prijedloga.

Tužitelj je popisao troškove upravnog spora, dok tuženik to nije učinio do zaključenja rasprave.

Ocjenom svakog pojedinog dokaza i svih zajedno, na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev nije osnovan. Predmet ovoga spora je uklanjanje prizemne etaže maksimalnih tlocrtnih dimenzija 25,20 x 15,05 m, maksimalne visine 4,5 m, okvirne armirano betonske konstrukcije sa pripadajućim temeljnim stopama, koja se sastoji od 14 ab stupova dimenzija cca 40/30 cm, povezanih gredama, ab stepenište za pristup etaži na prvom katu, nad kojim je izgrađena ab ploča debljine 20 cm, što je izgrađeno u istočnom dijelu postojeće poslovne građevine anagrafske oznake ….., a nanekretnini označenoj kat. čest. zem., K. O. S., bez pravomoćne odnosno

izvršne građevinske dozvole.

Nije sporno da je tužitelj investitor izvedenih radova na postojećem objektu i da za njihovo izvođenje nije ishodio izvršnu odnosno pravomoćnu građevinsku dozvolu.

Međutim, pokazalo se spornim je li riječ o jednostavnim radovima, odnosno, kako tvrdi tužitelj, o radovima kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu iz članka 5. stavka 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 112/17 i 34/18, u daljnjem tekstu: Pravilnik) ili je njima izmijenjena usklađenost predmetne građevine s lokacijskim uvjetima. Također je sporno je li tužitelj, pored postojeće građevine, izgradio jednostavnu pomoćnu zgradu koja ima jednu etažu do 50 m2 za koju nije nužno ishoditi građevinsku dozvolu.

Odredbom članka 106. stavka 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13 i 20/17, u daljnjem tekstu: ZoG) propisano je da se građenju može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim zakonom ili propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano, dok je stavkom 2. toga članka propisano da investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.

Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 28. ZoG-a rekonstrukcija građevine je definirana kao izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine

Prema odredbi članka 5. stavka 1. Pravilnika bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi: 1. na postojećoj građevini kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena i 2. na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Promjenom lokacijskih uvjeta ne smatra se izvođenje radova na postojećoj građevini poslovne namjene koji se izvode u svrhu njezine prilagodbe za obavljanje djelatnosti različite od djelatnosti navedene u građevinskoj dozvoli, odnosno uporabnoj dozvoli koji se izvode radi obavljanja druge djelatnosti (primjerice za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti, trgovačke djelatnosti s jednom vrstom proizvoda umjesto trgovačke djelatnosti s drugom vrstom proizvoda, uslužne djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti i obrnuto) niti smanjivanje, odnosno povećavanje broja ili veličine funkcionalnih jedinica unutar postojećeg trgovačkog centra.

Člankom 113. stavkom 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18, u daljnjem tekstu: ZoDI) je propisano da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja 5. u drugim slučajevima propisanim tim zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.).

Iz spisa predmeta, sadržaja zapisnika o inspekcijskom pregledu od 31. kolovoza i 13. rujna 2018., kojima ispravama sud vjeruje kao objektivnim i vjerodostojnim dokazima s obzirom na to da je riječ o javnim ispravama koje su međusobno u suglasju te s obzirom na to da zastupnica tužitelja, iako je bila prisutna pregledu, nije imala primjedbi na njihov sadržaj, proizlazi da je tužitelj uklonio istočni-prizemni dio predmetne postojeće poslovne zgrade u dužini od 25,20m, max širini od 14,70m, koji je bio zidane konstrukcije, dvostrešnih metalno-drvenih krovova, pokrova od salonita, max. visine vijenca cca.4,9m, max visine sljemena cca.7.1m, tako da su od predmetnog ostali samo temelji zidova i podna ploča te pristupila izgradnji novog dvoetažnog istočnog dijela, tako da je izgradila prizemlje u dužini od 25,20m, širini od 15.05m, max. visine cca 4.5m (svijetle visine3,7m), novog konstruktivnog sistema-a.b. okvirne konstrukcije sa pripadajućim temeljnim stopama, koja se sastoji od 14 stupova visine 3.7m(iz kojih je izvedena armature max. visine cca.2m za etažu kata) povezanih gredama, nad kojima je izgrađena a.b. ploča kata debljine 20cm, unutar kojeg prizemlja je izgrađeno a.b. stepenište za pristup na izgrađenu a.b. ploču kata.

Sud je, po prijedlogu tužitelja, 8. travnja 2021. izveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju i vještačenjem po vještaku građevinske struke, kada je neposredno opazio da se predmet uklanjanja nalazi na nekretnini identificiranoj kao kat. čest. zem. K.O. S.; da je u prirodi riječ o nedovršenoj građevini visine prizemlje koje predstavlja aneks postojeće poslovne zgrade visine prizemlje i kat; da je predmet uklanjanja izveden u istočnom dijelu postojeće građevine anagrafske oznake Hrvatske neovisnosti 14 i da se on nalazi u obuhvatu poslovno – skladišnog prostora u kojem djelatnost obavlja tužitelj, a kojem se pristupa sa gradske ceste Hrvatske neovisnosti sa zapadne strane; da postojeća poslovna zgrada na koju se naslanja predmet uklanjanja gledano s ulaza ima orijentaciju istok – zapad, a smještena je u zapadnom dijelu poslovno – skladišnog kompleksa, da predmet uklanjanja u prirodi predstavlja nedovršenu prizemnu građevinu koja je izvedena u grubim armirano betonskim radovima i u čijem istočnom dijelu je izvedeno AB stepenište te da je na ploči vidljivo armirano vezivo.

Po nalogu suda vještak za graditeljstvo I. B. je izradio nalaz i mišljenje "T., 14. lipnja 2021.", koji je uredno dostavljen strankama.

Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju, a tuženik nije imao ikakvih primjedbi na njega.

Vještak B. se, nakon što je dao tehnički opis, identificirao i locirao predmeta uklanjanja, očitovao da se građevina koja je predmet uklanjanja vidno razlikuje svojim vanjskim gabaritom od uklonjene građevine, a što je razvidno iz arhitektonske snimke izvedenog stanja broj projekta L34/12 iz listopada 2012. izrađenog od tvrtke A.-

a. d. K. d. o. o., a poglavito iz fotodokumentacije pročelja na kojim je vidljivo da građevina duž svoje duže strane-istok zapad kaskadno mijenja širinu, a sastoji se od više povezanih dijelova pravokutnog oblika različitih širina i dužina te različitih visina, a predmet uklanjanja je pravilnog pravokutnog oblika.

Mišljenja je da se u konkretnom predmetu ne mogu primijeniti odredbe članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. Pravilnika, jer nije izrađen Glavni projekt, jer su promijenjeni lokacijski uvjeti (promjena namjene nastrešnisce u zatvoreni prostor, promjena vanjskih dimenzija, promjena visine...) te s obzirom na to da su bitno promijenjeni uvjeti ispunjenja mehaničke otpornosti i stabilnosti kao i sigurnosti u slučaju požara. Stoga je mišljenja da je za zahvat u prostoru koji je predmet uklanjanja bilo potrebno ishoditi akt za građenju/rekonstrukciju građevine.

Saslušan na ročištu od 13. prosinca 2021. vještak B., osvrćući se na tužiteljeve prigovore, očitovao se, u bitnom, da u svemu ostaje pri pisanom nalazu i mišljenju od 14. lipnja 2021., a kojeg sam izradio na temelju stanja spisa predmeta, opaženog s očevida te usporedbom stanja koje je bilo prije izvedenih radova i nakon njih, a što je razvidno i iz raspoložive fotodokumentacije koja je priložena spisu upravnog tijela. Istaknuo je da je, ako zanemarimo sadašnje stanje uklonjenog dijela, nedvojbeno došlo do promjene lokacijskih uvjeta a što je razvidno i iz činjenice da je tužitelj izveo stubište za pristupnu gornju etažu te da je stoga bilo nužno ishoditi akt o gradnji uz glavni projekt.

Sud vjeruje navedenom nalazu i mišljenju kao objektivnom i vjerodostojnom dokazu, budući da je ono sačinjeno po pravilima struke i sukladno najvišim znanstvenim dostignućima, budući da je vještak sačinio nalaz i mišljenje dajući podrobno, potpuno i detaljno obrazloženo očitovanje i mišljenje te budući da je ono u dostatno u suglasju sa opaženim na uviđaju na licu mjesta od suda te onim opaženim od građevinske inspekcije, odnosno sa sadržajem čitanih zapisnika koji su priloženi spisu tuženika. S obzirom na stanje spisa predmeta tuženika i ovako izvedene dokaze sud smatra dostatno raspravljenim i utvrđenim da je riječ o predmetu uklanjanja kako je on detaljno opisan i identificiran u točki 1. izreke osporenog rješenja i da predmet uklanjanja predstavlja izvođenje građevine, odnosno rekonstrukcije za što je bilo nužno ishoditi akt o gradnji i da nije riječ o jednostavnim radovima i/ili građevinama u smislu odredbi članka 5. stavka 1. Pravilnika. Naime, nije riječ o radovima poboljšavanja postojećeg objekta, već o radovima kojima su promijenjeni lokacijski uvjeti. Pritom, navodi tužitelja vezano za naknadno promijenjeno stanje na terenu ne utječu na ocjenu zakonitosti osporenog rješenja i oni nisu bitni za suđenje u ovom sporu.

Sud je odbio prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza vještačenjem po novom vještaku (prijedlog za obnovom vještačenja), s obzirom na to da je, kako je ranije izneseno, nalaz i mišljenje vještaka B. jasno, potpuno i dostatno obrazloženo,

budući da je ono u suglasju s ostalim izvedenim dokazima pa i onim izviđenim na uviđaju na licu mjesta te s obzirom na to da ono ne sadrži kakve nedostatke i/ili proturječnosti. S tim u vezi, a kako ne postoji ni osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, sud je ocijenio da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 261. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 88/01, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19), kojeg je primijeniti u upravnom sporu na temelju članka 33. stavka 5. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, u daljnjem tekstu: ZUS), za obnovom vještačenja po drugom vještaku.

U izloženom je zakonito postupio tuženik, kada je, nakon što je pravilno i potpuno utvrdio pravo stanje stvari, na temelju odredbi 19., 24., 30., 31., 33. i 36. ZoDI- a u vezi s člankom 3. stavkom 1. točkom 28. i člankom 106. stavkom 1. i 2. ZoG-a, naredio tužitelju, investitoru uklanjanje opisane rekonstrukcije čijoj izgradnji je on pristupio bez izvršne građevinske dozvole te obustavio daljnju gradnju, a osporeno rješenje sadrži dostatne i obrazložene razloge rješavanja upravne stvari koji imaju uporište u činjenicama utvrđenim tijekom postupka te logično i racionalno utemeljenje u mjerodavnom materijalnom propisu. Suprotno paušalnim tvrdnjama tužitelja nisu povrijeđene ni odredbe članka 8., 47., 51. i 98. stavka 5. ZUP-a, a ni temeljna postupovna načela upravnog postupka s obzirom na stanje spisa predmeta tuženika.

Stoga, a budući da je osporeno rješenje zakonito i budući da nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) na koje se pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao pod točkom 1. izreke.

S obzirom na to da tužitelj nije uspio u upravnom sporu, trebalo je, na temelju odredbe članka 79. stavka 4. i 6. ZUS-a, odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova spora kao neosnovan, odnosno odlučiti kao pod točkom 2. izreke.

U Splitu 21. prosinca 2021.

S U D A C

Silvio Čović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka njezina pisanog otpravka, koja se podnosi pisano ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu za Visoki upravni sud Republike Hrvatske, s time da ona odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 1. i 5., članak 66.a stavak 1. i članak 67. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 79. stavkom 7. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja D. V. i S. L., odvjetnicima u

S., ….., uz zapisnike od 13. i 21. prosinca 2021.,

- tuženiku Državnom inspektoratu, Građevinskoj inspekciji, Područnom uredu u Splitu, Split, Mike Tripala 6, uz zapisnike od 13. i 21. prosinca 2021., a spis predmeta tuženika KLASA: UP/I-362-02/18-02/1298 vratiti po pravomoćnosti presude,

- u spis.

Broj zapisa: eb304-2356c

Kontrolni broj: 01871-5192f-72b09

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=SILVIO ČOVIĆ, L=SPLIT, O=UPRAVNI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web

adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-

dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Upravni sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.