REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Kzz 25/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević Grbić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog A. B., zbog prekršaja iz čl. 229. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15 i 108/17
- dalje: ZOSPC), odlučujući o zahtjevu za zaštitu zakonitosti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske od 20. svibnja 2021. broj KZZ-DO-28/2021 podignutom protiv pravomoćne presude Općinskog suda u Dubrovniku od 2. veljače 2021. broj Pp P-1133/2020, u sjednici održanoj 16. prosinca 2021.,
p r e s u d i o j e:
Zahtjev za zaštitu zakonitosti odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Dubrovniku broj Pp P-1133/2020 od 2. veljače 2021. oslobođen je od optužbe okrivljeni A. B. zbog prekršaja iz čl.229. st. 3. ZOSPC-a.
2. Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni odvjetnik) podiže zahtjev za zaštitu zakonitosti zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. PZ-a, s prijedlogom da se zahtjev prihvati i utvrdi povreda zakona u korist okrivljenika.
3. Temeljem čl. 510. st. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 - dalje u tekstu: ZKP/08), o sjednici vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske uredno je izviješten državni odvjetnik, koji nije pristupio.
4. Zahtjev nije osnovan.
5. Državni odvjetnik smatra da je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. PZ-a jer je presuda nerazumljiva, nejasna te postoji proturječje između razloga navedenih u presudi i sadržaja isprava u spisu. Također, citira se odredba čl. 79. st. 5. PZ-a jer sud "ne temelji presudu savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, već određene dokaze cijeni, dok druge potpuno zanemaruje i time izvodi nepravilan zaključak o tome je li neka činjenica dokazana".
5.1. Suprotno tvrdnji državnog odvjetnika, pravomoćna presuda u svemu je jasna, razumljiva i neproturječna.
5.2. Naime, iz razloga navedenih u pravomoćnoj presudi jasno slijedi da sud vjeruje okrivljenikovoj tvrdnji da on nikada nije primio obavijest o počinjenom prekršaju. Stoga, njegova zakonska obveza da u roku od 15 dana od primitka obavijesti dade vjerodostojan podatak o identitetu osobe vozača koja je u vrijeme prekršaja upravljala vozilom, nije nastala. Ocjenu vjerodostojnosti obrane sud temelji na očitoj razlici između potpisa na dostavnici – povratnici i nespornog potpisa okrivljenika sa zapisnika o njegovom ispitivanju što, prema stajalištu suda, potvrđuje da obavijest o počinjenom prekršaju okrivljeniku nije uredno uručena. Zbog nedostatka dokaza o počinjenom prekršaju iz čl. 229. st. 3. ZOSPC-a, okrivljenik je oslobođen od optužbe.
5.3. Slijedom izloženog, dakle, nije ostvarena u zahtjevu istaknuta bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. PZ-a.
6. Tvrdnja državnog odvjetnika da je sud, prije ocjene vjerodostojnosti okrivljenikove obrane, trebao izvršiti i usporedbu potpisa na povratnici od 17. srpnja 2020., prigovoru okrivljenika od 23. srpnja 2020. te povratnici od 26. kolovoza 2020., svodi se na tezu o nepotpuno, a time i pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. Međutim, ovaj izvanredni pravni lijek treba zadržati u granicama koje mu postavlja Zakon o kaznenom postupku tj. treba inzistirati na strogo definiranom pojmu povrede zakona i to samo onda kada je na činjenično stanje utvrđeno u pravomoćnoj presudi pogrešno primijenjen zakon. Iako podnositelj zahtjeva citira zakonom dopušteni osnov bitne povrede odredaba prekršajnog postupka on, u stvari, ne prihvaća kao pravilnu ocjenu suda o vjerodostojnosti okrivljenikove obrane i time traži preispitivanje činjeničnog stanja utvrđenog u pravomoćnoj presudi, čime prelazi okvire ovog izvanrednog pravnog lijeka.
7. Kako se, sukladno čl. 511. st. 1. ZKP/08, pri rješavanju zahtjeva za zaštitu zakonitosti sud treba ograničiti samo na ispitivanje povreda zakona na koje se poziva državni odvjetnik, to je, sukladno čl. 512. ZKP/08, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 16. prosinca 2021.
Predsjednik vijeća
Ranko Marijan, v. r.
