REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 7 Kž-1159/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća te Mirjane Rigljan i Jasne Smiljanić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljene A. G., zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja T. L., izjavljene protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj K-834/21 od 16. studenog 2021., na sjednici vijeća održanoj 14. prosinca 2021.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba privatnog tužitelja T. L. te se ukida prvostupanjsko rješenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj K-834/21 od 16. studenog 2021., temeljem čl. 525. st. 1. toč. 4. u vezi čl. 355. st. 1. toč. 3. i čl. 61. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08), odbacuje se privatna tužba privatnog tužitelja T. L. iz Z., R. …, podnesena tom sudu 4. lipnja 2019., protiv okrivljene A. G., zaposlene kao pravnice u C., zbog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 2. KZ/11, kao prekasno podnesena.
2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno je žalbu podnio privatni tužitelj T. L. po punomoćniku E. M., odvjetniku iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložio da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba privatnog tužitelja je osnovana.
4. Iako žalitelj u uvodu navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka ne konkretizira o kojoj bi se povredi radilo, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući u smislu odredbe čl. 494. st. 4. ZKP/08, tj. ispitujući žalbu po službenoj dužnosti, kada mora paziti je li rješenje donijelo ovlašteno tijelo, postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ovog zakona, te je li povrijeđen kazneni zakon na štetu okrivljenika, utvrdio da niti jedna povreda, bilo formalne ili materijalne naravi, nije počinjena.
4.1. Međutim, u pravu je žalitelj kada tvrdi da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno. 4.2. To iz razloga što prvostupanjski sud svoju odluku temelji na činjenici da je privatni tužitelj, i nakon što je pozvan na ispravak privatne tužbe, istu nije ispravio onako kako je bilo potrebno. Rezultat toga je zaključak prvostupanjskog suda da je privatna tužba prekasno podnesena, pa ju je valjalo odbaciti.
4.3. Naime, svoj zaključak prvostupanjski sud temelji na okolnosti da čl. 61. st. 1. ZKP/08 propisuje da se privatna tužba mora podnijeti u roku tri mjeseca od kada je, između ostalog, fizička osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja. S obzirom da u privatnoj tužbi od 4. lipnja 2019. podnesene po privatnom tužitelju nije navedeno vrijeme počinjenja kaznenog djela, a niti trenutak kada je privatni tužitelj saznao za kazneno djelo i počinitelja, u podnesku od 31. kolovoza 2021. privatni tužitelj je naveo da je kazneno djelo klevete počinjeno neutvrđenog dana početkom 2019., s time da u privatnoj tužbi ne spominje kada je privatni tužitelj saznao za počinjenje kaznenog djela, pa je sud pretpostavio da se, dakle, u privatnoj tužbi radi o neutvrđenom danu početkom 2019. Nadalje, iz obrazloženja ispravno proizlazi da neutvrđeni dan početkom 2019. ili bilo koje druge godine, nikako se ne može smatrati bilo koji dan iza 31. siječnja 2019. No, prvostupanjski sud nadalje obrazlaže da, budući je privatna tužba podnesena 4. lipnja 2019. zadnji dan za saznanje ili počinjenje kaznenog djela može biti 4. ožujka 2019. Budući da je preporučeno pismeno od strane privatnog tužitelja sa privatnom tužbom sudu podneseno 3. lipnja 2019., proizlazi da je tužba podnesena nakon proteka roka od tri mjeseca.
4.3. Međutim, suprotno zauzetom stavu prvostupanjskog suda, nužno je reći slijedeće: čl. 524. st. 4. ZKP/08 propisuje: "Privatna tužba mora imati sadržaj iz čl. 342. st. 1. toč. 1. do 4. ovog Zakona i podatke o dokazima koje se predlaže izvesti na raspravi". Odredba čl. 342. st. 1. toč. 1. ZKP/08 propisuje ime i prezime okrivljenika….. dok je u st. 2. navedeno slijedeće: "Opis djela iz kojeg proistječu zakonska obilježja kaznenog djela, vrijeme i mjesto počinjenja kaznenog djela, predmet na kojemu je i sredstvo kojim je počinjeno kazneno djelo te ostale okolnosti potrebne da se kazneno djelo što točnije odredi". Iz naprijed navedenog nigdje ne proizlazi da je privatni tužitelj bio dužan u činjeničnom opisu navesti vrijeme saznanja za počinjeno djelo.
4.4. Zbog navedenog, prvostupanjski sud je bio dužan sazvati ročište i utvrditi kada je privatni tužitelj saznao za okolnosti za koje tereti ovdje konkretno okrivljenicu, te ovisno o rezultatima tog ispitivanja, na tom ročištu utvrditi je li privatna tužba podnesena pravovremeno ili ne. To tim više što iz žalbe privatnog tužitelja proizlazi da je privatni tužitelj na strani 4. prvotne tužbe, tj. tužbe od 4. lipnja 2019. naveo da je 2. ožujka 2019. zaprimio rješenje Općinskog državnog odvjetništva od 22. veljače 2019., a iz kojeg rješenja je saznao o počinitelju i kaznenom djelu. U ispravljenoj tužbi privatni tužitelj navodi "da je okrivljenica, obavljajući poslove pravnika u C. točno neutvrđenog dana početkom 2019. svjesno iznijela neistinite činjenične tvrdnje…..".
4.5. Prema tome, prvostupanjski sud je bio dužan, ponavljamo, sazvati ročište i utvrditi kada je privatni tužitelj i pod kojim okolnostima saznao za eventualno počinjenje kaznenog djela i počinitelja, te tada odlučiti je li privatna tužba podnesena na vrijeme.
5. Zbog navedenog činjenično stanje je, za sada, pogrešno utvrđeno pa je žalbu privatnog tužitelja valjalo prihvatiti, ukinuti pobijano rješenje i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
5.1. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će postupiti sukladno uputi ovog drugostupanjskog suda, te nakon provedenog postupka odlučiti o daljnjem tijeku ovog postupka.
6. Zbog svega navedenog, a u smislu odredbe čl. 494. st. 3. ZKP/08, riješeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Zagrebu 14. prosinca 2021.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Sonja Brešković Balent, v. r.
