REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 1. Pr-10/2018-67

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika J.S.iz B. (T.B.), OIB …, zastupanog po punomoćniku G.G., odvjetniku u Z., protiv tuženika-protutužitelja S.H. iz

S., OIB …, vl. A.H., O.z.p.i.t., zastupanog po punomoćniku S.N.-P., odvjetniku u S., radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i

javne rasprave zaključene dana 26. listopada 2021. u prisutnosti punomoćnice tužitelja-protutuženika odvjetnice M.Z.V. i punomoćnika tuženika-

protutužitelja odvjetnika S.N.P., dana 10. prosinca 2021.,

p r e s u d i o  j e

1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika koji glasi:

„II. Sudski se raskida Ugovor o radu između tužitelja J.S., OIB: … iz T.B., i tuženika S.H., vl. A.H., O.z.p.i t., S., OIB: … s danom 14. svibnja 2018., te se utvrđuje da je

tužitelj bio u radnom odnosu kod tuženika na neodređeno vrijeme do dana 14. svibnja 2018., kao dana sudskog raskida ugovora.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime naknade štete po čl. 125. Zakona o radu isplati iznos od 27.180,00 kn, što predstavlja iznos od 6 bruto ugovorenih mjesečnih plaća tužitelja, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od slijedećeg dana od sudskog raskida ugovora pa do isplate, a sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

IV. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju trošak ove parnice u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

2. Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja koji glasi:

Tužitelj-protutuženi J.S. dužan je tuženiku-protutužitelju

H.S. iz S., vl. A.H. o.z.p.i.t. iz S., na ime imovinske štete isplatiti iznos od 79.898,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21.03.2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena sve do isplate, te mu naknaditi parnični trošak, sve u roku od 15 dana“, kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

1. Odbacuje se dio tužbenog zahtjeva tužitelja-protutuženika koji glasi:

I. Utvrđuje se da je nedopušten usmeni Otkaz ugovora o radu od 21.4.2017. koji je tuženik S.H., vl. A.H., O.z.p.i.t., S., OIB: … dao tužitelju J.S., OIB: … iz T. B., , te se utvrđuje da radni odnos nije prestao.

2. Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1. Tužitelj-protutuženik u tužbi navodi da je bio u radnom odnosu kod tuženika- protutužitelja na radnom mjestu vozača, temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, sklopljenog 17.8.2011. godine. Dana 21.4.2017. tuženik-protutužitelj je usmeno otkazao tužitelju-protutuženiku Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen dana 17.8.2011. te je tuženik-protutužitelj istog dana tužitelja-protutuženika odjavio s HZMO-a, a kao razlog prestanka naveden je sporazumni otkaz.

2. Nadalje, 15.11.2017. tužitelj-protutuženik zaprimio je Obavijest Ministarstva, Inspektorata, područni ured Z., Ispostava u

B. od 6.11.2017., br. 524-10-02-05/4-17-9, klasa: UP/I-116-02/17-01/17 kojim se istog obavještava da je tuženiku-protutužitelju izdan prekršajni nalog radi počinjenja prekršaja opisanog u čl. 229. st. 1. toč. 35. Zakona o radu jer nije najkasnije prije dana odjave pri nadležnim tijelima obveznog osiguranja tužitelju- protu-tuženiku dostavio pisani i obrazloženi otkaz Ugovora o radu.

3. Obzirom je tužitelj-protutuženik s predmetnim datumom (15.11.2017.) saznao za povredu svojih prava, isti je u zakonskom roku podnio zahtjev za ostvarenje svojih prava sukladno čl. 133. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14, dalje ZR). Obzirom poslodavac, a ovdje tuženik-protutužitelj, nije u daljnjem zakonskom roku od 15 dana od primitka zahtjeva, udovoljio zahtjevu tužitelja-protutuženika, isti putem tužbe zahtjeva zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, a sve sukladno čl. 133. st. 2. ZR-a.

4. Tužitelj-protutuženik navodi kako se Ugovor o radu ne može otkazati usmenim putem, tim više kada je odredbom čl. 120. ZR-a izričito propisano da otkaz mora imati pisani oblik i da poslodavac mora obrazložiti otkaz u pisanom obliku te da se pisani otkaz mora dostaviti radniku (odluka ŽS u Zagrebu br. GžR-5171/98 od 23.2.1999., odluka ŽS u Zagrebu br. GžR-6289/00 od 3.1.2002.).

5. Usmenim otkazivanjem Ugovora o radu, tuženik je povrijedio kogentnu odredbu iz čl. 120. Zakona o radu, slijedom čega je takav otkaz nezakonit i nedopušten.

6. Ne samo da je takav otkaz nezakonit i nedopušten, već isti i ne proizvodi pravne učinke jer nema propisani oblik prema čl. 120. ZR-a. Zbog toga tuženik- protutužitelj navedenim usmenim otkazom nije ni povrijedio prava iz radnog odnosa tužitelja-protutuženika, pa tužitelj-protutuženik ne može biti prekludiran u svom pravu na podnošenje tužbe na utvrđenje da njegov radnog odnos kod tuženika- protutužitelja nije prestao temeljem usmenog otkaza (odluka ŽS u Zagrebu br. GžR- 4746/98 od 2.2.1999.).

7. Obzirom da tužitelju-protutuženiku nije više prihvatljivo nastaviti radni odnos kod tuženika-protutužitelja, isti traži sudski raskid ugovora o radu te naknadu štete u visini 6 ugovorenih mjesečnih bruto plaća.

8. Tuženik-protutužitelj u odgovoru na tužbu navodi kako su tužba i tužbeni zahtjev neosnovani. Navodi da nije sporno da je tužitelj-protutuženik bio zaposlen kod tuženika-protutužitelja temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 17.8.2011. te da je radni odnos prestao dana 21.4.2017. i da je tada tužitelj- protutuženik odjavljen s HZMO-a.

9. Međutim, iz tužbe proizlazi kako je tužitelju-protutuženiku usmeno otkazan ugovor o radu dana 21.4.2017. te da je tuženik-protutužitelj istog dana tužitelja- protutuženika i odjavio s HZMO-a, a da je kao razlog je naveden sporazumni otkaz.

10. Isto tako, tužitelj-protutuženik navodi da je dana 15.11.2017. zaprimio obavijest Ministarstva kojim se istog obavještava da je

tuženiku-protutužitelju izdan prekršajni nalog radi djela prekršaja i da je tek s datumom 15.11.2017. tužitelj-protutuženik saznao za povredu svojih prava.

11. Naime, tuženik-protutužitelj od 21.4.2017. više nije dolazio na posao te je znao da je ugovor o radu prestao, pa nije točno, a niti logično ni životno, da bi tek nakon više od 6 mjeseci navodno saznao za povredu svojih prava.

12. Slijedom navedenog, sukladno odredbi čl. 129. Zakona o radu tužitelj- protutuženik zaštitu "povrijeđenog prava" ne može ostvarivati pred sudom.

13. Nadalje, tuženik-protutužitelj se protivi isplati bilo kakve naknade štete, a osobito u iznosu kako je to naznačio tužitelj-protutuženik.

14. Tužitelj-protutuženik nikakvu štetu nije imao, a ispušta iz vida važnu činjenicu, a to je da je tužitelj-protutuženik na radu tuženiku-protutužitelju prouzročio veliku materijalnu štetu radi čega je i došlo do prestanka radnog odnosa.

15. Naime, 28.3.2017. u krugu tvornice D. d.d. koji je poslovni partner tuženika-protutužitelja, prilikom automatskog pranja cisterne u vlasništvu tuženika- protutužitelja kojom je upravljao tužitelj-protutuženik, nakon istakanja mlijeka došlo je do udubljenja cisterne, i to unutrašnje i vanjske oplate isključivom krivnjom tužitelja- protutuženika.

16. Detaljan opis događaja tužitelj-protutuženik je opisao tj. o tome dao izjavu koju je i potpisao.

17. Takvim postupanjem tužitelja-protutuženika tuženiku-protutužitelju nastala je imovinska šteta u visini od 136.577,95 kn, što je razvidno iz Ponude br. 37 od 9.6.2017. izdane od A.B. vl. I.B. zbog čega podnosi

protutužbu kojom traži isplatu gore naznačenog iznosa uz napomenu da je konačni protutužbeni zahtjev tuženik-protutužitelj postavio u podnesku od 19.04.2019. te istim traži isplatu iznosa od 79.898,00 kn.

18. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 17.08.2011. (str. 5 spisa), prijava o prestanku osiguranja HZMO-a od 21.04.2017. (str. 6 spisa), obavijest Inspektorata od 6.11.2017. (str. 7-8 spisa), Zahtjev za zaštitu prava od 29.11.2017. uz dostavnicu (str. 9-11 spisa), obračunske isprave (str. 12, spisa), Detaljan opis načina i tijeka nezgode (str. 20 spisa), Ponuda br. 37 A.B. od 9.6.2017. (str. 21 spisa), putni radni list

(str. 22-23 spisa), saslušao svjedoka I.B. na ročištu 10.12.2018. (str. 40-41 spisa), saslušao svjedoka T.H. na ročištu 10.12.2018. (str. 41-42

spisa), saslušao tužitelja-protutuženika na ročištu 10.12.2018. (str. 42-43 spisa), saslušao tuženika-protutužitelja na ročištu 10.12.2018. (str. 43-44 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka D.S. od 25.03.2019. (str. 50-55 spisa),

izvršio očevid dana 13.11.2020. (str. 104-108 spisa), dopunu nalaza i mišljenja sudskog vještaka D.S.od 2.12.2020. (str. 110-113 spisa), fotografije cisterne (str. 125-131 spisa), saslušao sudskog vještaka D.S. na ročištu od 26.10.2021. (str. 139-141 spisa), te je izvršen uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

19. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP).

20. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika nije osnovan isto kao ni protutužbeni zahtjev tuženika- protutužitelja, koji je dakle, također utvrđen neosnovanim.

21. Prije svega, a u odnosu na zahtjev tužitelja-protutuženika da se utvrdi da je nedopušten usmeni Otkaz ugovora o radu od 21.4.2017. koji je tuženik-protutužitelj dao tužitelju-protutuženiku te da se utvrdi da radni odnos nije prestao je potrebno iznijeti slijedeće.

22. Među strankama nije sporno da je tužitelju-protutuženiku radni odnos prestao dana 21.04.2017., a što je uostalom razvidno i iz prijave o prestanku osiguranja HZMO-a iz koje proizlazi da je tužitelju-protutuženiku svojstvo osiguranika prestalo upravo s danom 21.04.2017. Kao razlog prestanka svojstva osiguranika se navodi sporazumni otkaz dok tužitelj-protutuženik u tužbi, a isto ponavlja i kasnije tijekom postupka, konkretno u iskazu pred sudom, navodi da je mu je tuženik-protutužitelj istog dana kada je i odjavljen dao usmeni otkaz ugovora o radu.

23. Naime, točno je da odredbom čl. 120. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14 – dalje ZR) propisano da otkaz mora imati pisani oblik (st.1.), da poslodavac mora obrazložiti otkaz u pismenom obliku (st.2.) te da se pisani otkaz mora dostaviti radniku (st.3.).

24. Međutim, odredbom čl. 133. st. 1. ZR-a je propisano da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Stavkom 2. istog članka je propisano da ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

25. Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa (st. 3. istog članka).

26. Naime, tužitelj-protutuženik je nedvojbeno i sasvim jasno za povredu prava iz radnog odnosa saznao dana 21.04.2017. kada je i odjavljen i od kada nije niti dolazio na posao. Dakle, tužitelj-protutuženik je da bi mogao tražiti sudsku zaštitu bio u obvezi upravo u roku od 15 dana, računajući od gore naznačenog datuma podnijeti tuženiku-protutužitelju zahtjev za zaštitu prava iz čl. 133. ZR-a pri čemu su pored navedenog, njegovi navodi da bi za povredu prava iz radnog odnosa saznao tek 15.11.2017. kada bi zaprimio Obavijest Ministarstva,

Inspektorata od 06.11.2017. kojim ga se obavještava da je tuženiku- protutužitelju izdan prekršajni nalog radi počinjenja prekršaja opisanog u čl. 229. st. 1. toč. 35. Zakona o radu jer nije najkasnije prije dana odjave pri nadležnim tijelima obveznog osiguranja tužitelju-protutuženiku dostavio pisani i obrazloženi otkaz Ugovora o radu, bez utjecaja i to upravo iz razloga što su mu sve činjenice na kojima temelji tvrdnje o povredi prava iz radnog odnosa bile poznate već gotovo sedam mjeseci ranije. Kako je tužitelj-protutuženik zahtjev za zaštitu prava podnio tek 29.11.2017. to je tužba podnesena izvan prekluzivnog roka od 15 dana.

27. Slijedom navedenog valjalo je odbaciti dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelji- protutuženik traži utvrđenje nedopuštenosti sporne odluke o otkazu odnosno da radni odnos nije prestao, pa je odlučeno kao u točci 1. izreke rješenja.

28. Budući je nedvojbeno utvrđeno da je tužba u ovoj pravnoj stvari nepravovremena, sud nije utvrđivao dopuštenost spornog usmenog otkaza ugovora o radu a posljedično tome niti zahtjev za sudskim raskidom odnosno zahtjev za naknadu štete u materijalno-pravnom smislu, a niti su posebno cijenjeni dokazi izvedeni na te okolnosti već je valjalo tužbeni zahtjev u tome dijelu odbiti i odlučiti kao pod toč. 1. izreke presude.

29. U odnosu na protutužbeni zahtjev a kojim tuženik-protutužitelj traži od tužitelja- protutužitelja s osnova naknade štete isplatu iznosa od 79.898,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 21.03.2019. treba prvenstveno ukazati kako je uvidom u izjavu potpisanu od strane tuženika odnosno detaljni opis načina i tijeka (prometne) nezgode koja prileži spisu (list 20) utvrđeno kako je tužitelj- protutuženik u istoj naveo da je prilikom automatskog pranja cisterne nakon istakanja mlijeka došlo do udubljenja unutrašnje i vanjske oplate. Nakon istakanja mlijeka, tužitelj-protutuženik je kako navodi, pripremio cisternu za pranje. Poklopce cisterne je podupro sa šarafima za zatezanje poklopca i zbog jakog mlaza lužine najvjerojatnije je došlo do podizanja poklopca i šaraf sa kojim je poklopac bio podložen je iskliznuo i više nije držao poklopac. Dakle, kada je došlo do procesa izvlačenja vode i kiseline iz cisterne došlo je do zatvaranja poklopca i nije bilo zraka. Pošto je motorna pumpa velike snage došlo je do uvlačenja unutrašnje oplate cisterne. Navodi da se je popeo na cisternu, međutim već je bila počinjena šteta tj. prva i druga komora su bile uvučene.

30. Nadalje, iz iskaza svjedoka I.B. koji je radio kod tuženika-

protutužitelja šest godina proizlazi da cisternu nije vidio i nije bio prisutan štetnom događaju.

31. Međutim, svjedok je obavljao poslove čišćenja cisterne. Poslije istovara mlijeka cisterna je uvijek išla na pranje, radnici bi sami prikopčali crijevo, otvorili poklopce, podbacivali glavne šarafe poklopca i nakon toga se stiskalo dugme da se pokrene pranje. Podbacivali su glavne šarafe poklopca da se ne podvuče cisterna a zbog tlaka koji se stvara. Navodno je prema navodima svjedoka u ovom konkretnom slučaju poklopac pao dolje i cisterna se podvukla. To je čuo od kolega M.M., T. tj. kolega koji su radili kod tuženika. Tužitelj mu u vezi toga

nije ništa govorio. Postoje Francuske cisterne koje imaju original tvornički složeno da kada se digne poklopac se automatski osigurač aktivira i sprječava zatvaranje poklopca. Cisterna na kojoj se dogodilo uvlačenje je tzv. Talijanka i nije imala ovakav osigurač.

32. Poklopac nije smio biti skroz otvoren jer bi bacalo lužinu okolo a osim toga i poklopac mora biti opran. Vozač nikada nije na cisterni za vrijeme pranja.

33. U prosjeku su 4 poklopca na cisterni. Otvara se poklopac svake komore koja se pere. Svjedok i tužitelj su radili zajedno 3 godine i zato zna koji je kamion vozio i taj kamion ima 4 poklopca. Nikada se nije dogodilo nešto slično tj. ovakav slučaj.

34. Svjedok T.H. u svom iskazu navodi da radi kod tuženika na radnom mjestu administratora. Dana 28.3.2017. navodi da je tužitelj došao u krug firme, pokucao mu je na vrata i rekao:"sjebao sam cisternu". Navodi da je otišao vidjeti cisternu, koja je bila uništena, pitao je tužitelja-protutuženika kako je do toga došlo a on je rekao da je pušio cigaretu i da je razgovarao sa operaterom i da je uslijed krajnje nepažnje došlo do uvlačenja cisterne. Naglašava da je točno upotrijebio riječi "krajnje nepažnje" a da to znači da nije pazio. Tvrdi da je postupak vrlo jednostavan i da nije trebalo doći do toga, da se prikopča crijevo za pranje, poklopci se otvaraju skroz do vrha, ono što se pere ne izlazi van niti nešto ulazi unutra. Poklopac se pere na način da se uzme kantica i spužva, popnete se na cisternu i ručno ga operete. Ova cisterna je imala 3 poklopca. Sve cisterne imaju isti princip zatvaranja i otvaranja poklopaca. Poklopac može biti ili otvoren ili zatvoren, ne može stajati na pola, nema nikakvog osigurača. Svjedok je također iskazao da mu je tužitelj-protutuženik, kada mu je rekao da je uništio cisternu također rekao i da je on kriv i da mu se da otkaz.

35. Tužitelj-protutuženik u svom iskazu navodi da mu se je dana 28.3.2017. dogodilo to sa cisternom, da je došao u firmu i rekao T. da nazove tatu i objasni što se dogodilo i da vide što će dalje. Pitao ga je hoće li dobiti otkaz a on je rekao da kakav otkaz da on njega treba i da će ga T. odvesti do auta, a da će cisternu riješiti, da nema slobodnih cisterni za njega i da par dana odmori. Dao mu je ceduljicu sa imenom i prezimenom i brojem telefona čovjeka kojem se mora javiti u D., da se napravi zapisnik ali da će se napraviti zapisnik tako da je praona bila pokvarena i da šteta ide na račun D. Pitao ga je zašto je otišao iz D. van,

zašto nije zvao policiju, a on mu je odgovorio da nitko nije bio ozlijeđen da nema razloga da zove policiju. Prikolica je imala crvene tablice tj. privremenu registraciju i zbog toga nije mogla biti kasko osigurana.

36. Cisterna ima 3 komore, a u zadnjoj komori je iz M. dovezao 14.000 litara vrhnja, 2.000 litara mlijeka u srednjoj i 10.000 litara mlijeka u prvoj. D. se nakon vaganja istače prvo vrhnje, mlijeko se ne dira. Nakon toga se ponovno ide na vagu. Osam godina je vozio cisternu i ovaj put je kao i uvijek otvorio poklopac i podložio ga sa šarafom. Ovaj poklopac nema osigurača a to je talijanska prikolica. S obzirom da je pranje vršeno na istom mjestu gdje i istakanje nije trebao pomicati prikolicu odnosno kamion. Operater D. je pustio pranje nakon što mu je on rekao. Da nije nešto dobro napravio smatra da bi se na cisterni nešto dogodilo već pri istakanju mlijeka. Tek zadnje 3 minute kada ide plavljenje se poklopac može otvoriti, tada ide i hladna voda a ako bi se otvorio prije bi van izlazila lužina i kiselina. Išao je prekontrolirati poklopac jer je vrhnje masno i zna ostati na poklopcu. Inače se radi o cisterni iz 2001. g. koja je kupljena u M. a tamo je služila kao skladište mlijeka. Kada je dovezena nije imala ni svjetla ni žmigavce ni ništa, tuženik ju je dao ispjeskariti, stavio gume, složio struju i namjeravao prodati, ali kako je tužitelj- protutuženik prije toga imao prometnu nesreću dao mu je da s njom vozi.

37. Kada je krenuo penjati se na cisternu čuo je da je nešto puknulo. Vidio je da se poklopac na prvoj komori ne može otvoriti. Pretpostavlja da s obzirom da je pant bio labav da se poklopac tresao i da je šaraf ispao.

38. Nije izjavio da je štetu izazvao krajnjom nepažnjom a kako je rekao svjedok T.H.

39. Tuženik-protutužitelj u svom iskazu navodi da je dana 28.3.2017. tužitelj došao kod njegovog sina i rekao da je: "sjebao cisternu" i da daje otkaz. Navodi da je postupak pranja cisterne vrlo jednostavan, poklopci se moraju skroz otvoriti i prikopčati voda za pranje. Nakon što se poklopci skroz otvore oni su sigurni iako nemaju osigurače. Poklopci se peru kantom i spužvom. Možda koja kap prilikom pranja iznutra izađe van kroz otvoreni poklopac. Navodi da taj posao radi 28 godina i zato zna kako se to radi. Cisternu je popravio, a ona nije bila privremeno osigurana dok crvene tablice znače da ima povećan osovinski pritisak. Cisterna je bila kasko osigurana ali od osiguranja nije naplatio štetu. Popravak prikolice je vršila jedna radiona u K.-z. ž. i, ne zna točno kako se zove, a iznos je bio

nekih 130.000 kuna. Na kamionu su bila 3 poklopca. Šteta se može dogoditi ako je samo jedan poklopac zatvoren bez obzira što su druga dva otvorena.

40. Također iskazuje kako njegovi vozači peru cisternu na način da poklopac skroz otvore. Nisu tražili naplatu štete od kasko osiguranja, niti su to tražili od D.

41. Radi utvrđenja dinamike nastanka štete odnosno načina pranje cisterne te visine štete provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, prometne nezgode, tehniku i procjenu motornih vozila, D.S.,

dipl. inž. U nalazu i mišljenju od 25.03.2019. stalni sudski vještak zaključuje da je dana 28.03.2017. godine prilikom unutarnjeg pranja komora cisterne, teško oštećena cisterna marke C., reg. ozn. …. Prije započetog pranja cisterne poklopci koji se nalaze u gornjem dijelu cisterne se otvaraju u cijelosti. Kada je poklopac otvoren, stoji iskošen u desno pod oko 80 stupnjeva sa donjim dijelom naslonjen na metalni dio konstrukcije cisterne. Uslijed težine poklopca isti se ne može samo zatvaranjem zatvoriti, već samo fizičkim zatvaranjem od strane vozača. Nakon što se poklopci otvore, prikopča se crijevo za pranje. Do oštećenja komora i oplate prilikom pranja cisterne u krugu tvornice D., došlo je uslijed stvaranja pod tlaka, iz razloga što svi poklopci na gornjem dijelu cisterne nisu bili otvoreni. Visina štete prema nalazu vještaka na dan štetnog događaja iznosi 79.898,00 kn.

42. Na navedeni nalaz i mišljenje je prigovarao tužitelj-protutuženik prije svega i u bitnome navodeći da je vještak pregledao cisternu talijanske proizvodnje koja je po svojim tehničkim karakteristikama slična oštećenoj cisterni. Međutim, protivi se da se nalaz i mišljenje temelji na cisterni koja po svojim karakteristikama u cijelosti ne odgovara cisterni koja je sudjelovala u štetnom događaju. U tom kontekstu ističe da se bitna razlika u odnosu na cisternu koju je vještak pregledao i cisternu koja je oštećena odnosi upravo na poklopce koji su kod oštećene cisterne bili u znatno lošijem stanju i nisu imali osigurače koji automatski aktiviraju i sprječavaju zatvaranje poklopca te su „panti“ na istima bili u lošem stanju, zbog čega su se poklopci morali podložiti šarafima da se ne zatvore pri čemu posebno ističe da je navedeno potvrdio i svjedok I.B. u svome iskazu.

43. Radi mogućnosti otklanjanja prigovora proveden je očevid na licu mjesta dana 13.11.2020., a na kojem je izvršeno i probno pranje cisterne. Tužitelj-protutuženik je tom prilikom na licu mjesta pokazao način pripreme cisterne za pranje pojašnjavajući da nakon što otpusti poklopac isti podigne, a zatim jedan od vijaka na suprotnoj strani podigne i spusti na njega poklopac. Na taj način poklopac ne može „dihtati“, jer je otpušten te tekućina prilikom pranja ne može istjecati van. Vještak je prilikom probnog pranja utvrdio da kada je poklopac na cisterni podignut u cijelosti, tekućina prilikom pranja izlazi van dok je tužitelj-protutuženik dodatno pojasnio da pranje cisterne traje oko 40 minuta i da na završetku pranja, na oko 3 minute prije završetka počinje plavljenje čistom vodom. Tada se vozač penje na cisternu s deterdžentom i tekućinom da opere donji dio poklopca ako je potrebno. Za vrijeme štetnog događaja, navodi da se je popeo na cisternu da opere poklopac, ali prije toga je čuo da je nešto „puklo“, ostavio je kantu i popeo se na cisternu, te utvrdio da je prednji poklopac cisterne, u prvoj komori spušten. Posebno napominje da je neposredno prije istakanja mlijeka otvorio prvi i drugi poklopac i stavio ih na sigurnosni vijak te se od trenutka istakanja mlijeka do završetka pranja cisterna nije pomjerala.

44. Nakon izvršenog očevida na licu mjesta, stalni sudski vještak je izradio dopunu nalaza i mišljenja u kojoj zaključuje da u uvjetima kada je poklopac na cisterni potpuno otvoren ili djelomično otvoren jer je postavljen na sigurnosni vijak do samo zatvaranja poklopca cisterne ne može doći. U trenutku završnog pranja cisterne došlo je do oštećenja prve komore i otplate cisterne iz razloga što je na prvoj komori poklopac bio zatvoren. Ukoliko je tužitelj-protutuženik prilikom istakanja cisterne i pranja iste postupio na način kako je to pokazao na očevidu, tada je poklopac na prvoj komori cisterne prije istakanja mlijeka i otvorio, okrenuo sigurnosni vijak prema unutra – otvoru komore i na njega naslonio poklopac. U navedenim uvjetima nije moglo doći do samo zatvaranja poklopca jer cisterna nije pomjerana iz zaustavljenog položaja neposredno prije započetog pranja iste. U slučaju da je poklopac na prvoj komori cisterne bio otvoren prilikom istakanja mlijeka i početnog pranja cisterne tada je isti morao u toku pranja fizički biti otvoren jer do samo zatvaranja poklopca nije moglo doći. Nadalje, vještak zaključuje da prometno tehničkim putem nije moguće točno utvrditi da li je neposredno prije pražnjenja cisterne i pranja iste poklopac na prvoj komori bio otvoren kako navodi tužitelj. Konačno, tehnički je prema nalazu vještaka moguće da prilikom otvaranja poklopca na prvoj komori, sigurnosni vijak nije bio okrenut do kraja prema otvoru cisterne, te da je uslijed težine poklopca došlo do pomjeranja sigurnosnog vijka prema van a time i samo zatvaranja poklopca cisterne.

45. Na dopunu nalaza i mišljenja je prigovarao tuženik-protutužitelj u bitnome osporavajući točnost gornjih utvrđenja vještaka povodom čega je sud proveo dokaz saslušanjem stalnog sudskog vještaka na ročištu i to dana 26.10.2021. Stalni sudski vještak je prilikom saslušanja u potpunosti ostao kod ranijih utvrđenja te argumentirano otklonio prigovore tuženika-protutužitelja. Osim toga, nakon usmenog očitovanja vještaka tuženik-protutužitelj isto kao ni tužitelj-protutuženik, nisu imali daljnjih prigovora.

46. Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje odnosno dopunu nalaza i mišljenja isto kao usmeno očitovanje vještaka. Naime, nalaz i mišljenje isto kao i dopuna istog izvršena nakon očevida na licu mjesta te izvršenog probnog pranja su izrađeni stručno i objektivno, a osim toga, vještak je argumentirano na ročištu otklonio sve prigovore.

47. Važno je naglasiti kako prema utvrđenju vještaka prilikom probnog pranja cisterne kada je poklopac u cijelosti otvoren, tekućina prilikom pranja izlaz van u manjim količinama te prometno tehničkim vještačenjem nije moguće utvrditi da li je neposredno prije pražnjenja cisterne i pranja iste poklopac na prvoj komori bio otvoren kako to navodi tužitelj, ali dozvoljava da je tehnički moguće da prilikom otvaranja poklopca na prvoj komori sigurnosti vijak nije bio okrenut do kraja prema otvoru cisterne te da je uslijed težine poklopca došlo do pomjeranja sigurnosnog vijka prema van, a time i samo zatvaranja poklopca cisterne.

48. Upravo takvo utvrđenje vještaka treba staviti u kontekst s iskazom tužitelj- protutuženika u bitnome dijelu u kojemu opisuje sam nastanak štetnog događaja odnosno proces pranja cisterne u kojem smislu je, sasvim logično iskazao kako se cisterna ne pere sa potpuno otvorenim poklopcima jer lužina, kiselina i voda prilikom plavljenja izlaze van te da je prilikom istakanja mlijeka otvorio prvi i drugi poklopac i stavio ih na sigurnosni vijak, a da je pant bio labav zbog čega se poklopac tresao uslijed čega je šaraf ispao, a samim time je došlo do samo zatvaranja poklopca cisterne. Treba imati u vidu da je cisterna nije imala drugi sigurniji način djelomičnog otvaranja poklopca osim ovog da se vijak podmetne pod sam poklopac, a što treba staviti u kontekst s činjenicom da ukoliko bi poklopac bio u potpunosti otvoren bi dolazilo do istjecanja tekućine odnosno lužine prilikom pranja iz samog otvora, a što je uostalom utvrdio stalni sudski vještak neposrednim opažanjem prilikom probnog pranja.

49. Međutim, iskaz tužitelja-protutuženika koji je prema vlastitom iskazivanju na ovaj način osam godina prao cisternu treba osim u kontekst s utvrđenjima vještaka staviti i u kontekst s bitnim dijelom iskaza svjedoka I.B., kojeg je sud također ocijenio logičnim i uvjerljivim, a koji je šest godina radio kod tuženika i obavljao poslove pranja cisterne i iz kojeg proizlazi da bi poslije istovara mlijeka cisterna uvijek išla na pranje, da bi radnici sami prikopčali crijevo, otvorili poklopce i što je posebno važno, podbacivali glavne šarafe poklopca nakon čega se stiskalo dugme da se pokrene pranje. Pri tome je svjedok pojasnio da su podbacivali glavne šarafe poklopca da se ne podvuče cisterna a zbog tlaka koji se stvara. Nadalje, svjedok je iskazao i kako je navodno u ovom konkretnom slučaju poklopac pao dolje i cisterna se podvukla, a što da je čuo od kolega M.M. i T. tj. kolega koji su radili kod tuženika. Svjedok je također potvrdio da cisterna nije imala osigurač koji bi se automatski prilikom dizanja poklopca aktivirao i spriječio zatvaranje poklopca.

50. Nasuprot iskazu svjedoka I.B. i iskazu tužitelja-protutuženika, a koji su cijenjeni u kontekstu s gore navedenim utvrđenjima stalnog sudskog vještaka, sud nije prihvatio iskaz svjedoka T.H. isto kao ni iskaz tuženika-

protutužitelja, ocijenivši iste kao neuvjerljive i nelogične, a osim toga treba imati u vidu da je svjedok T.H. ne samo zaposlenik tuženika-protutužitelja već i sin istog uslijed čega je isti itekako zainteresiran za ishod ovog spora, a na što posebno ukazuje dio njegovog iskaza u kojem navodi da bi tužitelj-protutuženik kada bi mu došao reći da je uništio cisternu rekao da je do toga došlo dok je pušio cigaretu, razgovarao s operaterom i da je uslijed krajnje nepažnje došlo do uvlačenja cisterne. Naime, ovakav iskaz ne samo da je nelogičan već je posebno neuvjerljiv u dijelu u kojem se navodi da bi tužitelj-protutuženik iskazao da bi do štetnog događaja došlo uslijed krajnje nepažnje jer upravo navedeno ukazuje na pokušaj utjecaja na ishod ovog spora, a imajući u vidu razinu odgovornosti tužitelja-protutuženika koju bi bilo potrebno utvrditi u ovom postupku.

51. U tom smislu je nelogičan i neuvjerljiv i ranije citirani iskaz tuženika- protutužitelja koji u bitnome dijelu potvrđuje navode svjedoka T.H.,

svojeg sina koji je, a kako je to već ranije rečeno, također zainteresiran za ishod ovog spora. Navedeno se posebno odnosi na dio u kojem tvrdi da bi tužitelj-protutuženik došao kod njegovog sina i rekao da je uništio cisternu i da daje otkaz. Naime, postavlja se pitanje ako je tome tako zašto tužitelj-protutuženik nije zaista dao otkaz tom prilikom isto kao i pitanje zašto tuženik-protutužitelj nije zahtjev za naknadu štete postavio već ranije prema tužitelju (ako mu je ovaj već tada priznao počinjenje štete) već tek u protutužbenom zahtjevu, dakle nakon podnošenja tužbe radi utvrđenja otkaza nedopuštenim koji je sasvim jasno upravo tuženik-protutužitelj dao tužitelju- protutuženiku.

52. Imajući u vidu sve gore iznijeto, utvrđenje ovog suda jest da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 107. st. 1. ZR sukladno kojem radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu je dužan štetu naknaditi zbog čega je valjalo protutužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točci 2. izreke presude.

53. Temeljem čl. 154. st. 3. ZPP-a je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove, kao u točci 2. izreke rješenja.

Zagreb, 10. prosinca 2021.

Suda c :

Siniša Marinović, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja-protutuženika

2. pun. tuženika-protutužitelja