Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8964/2021
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. S. Ž., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17 i 126/19), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Vrpolje, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, broj: 31. SB Pp J-1577/2021 od 21. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 9. prosinca 2021.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Vrpolje, ukida pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okr. S. Ž., na temelju odredbe čl. 182. t. 1 Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ), oslobođen je od optužbe zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući usvojiti žalbu te proglasiti okrivljenika krivim zbog terećenog prekršaja.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno što pravilno ističe tužitelj u žalbi.
5. Prvostupanjski je sud, rješavajući u stadiju prethodnog ispitivanja optužnog prijedloga, donio presudu kojom se okr. S. Ž. oslobađa od optužbe za prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pri čemu je pogrešno ocijenio da zbog toga što u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nije navedeno da je okrivljenik tjelesno kažnjavao svoje dijete kao konstitutivni element tog prekršaja, navedeno djelo nije prekršaj. Odredbom čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji sankcionira se počinitelj nasilja u obitelji iz čl. 10. istog Zakona, kojom zakonskom odredbom je definiran pojam nasilja u obitelji i kojom je, u t. 2., propisano da je nasilje u obitelji i tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci. Slijedom navedenog, „tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja“ prema djeci su odlučne činjenice koje čine biće prekršaja navedenog nasilja u obitelji te one doista moraju biti naznačene, odnosno te radnje opisane i konkretizirane u činjeničnom opisu prekršaja, ali ne nužno i sam zakonski opis prekršaja „tjelesno kažnjavanje“ ili „ponižavajuće postupanje“. Naime, zakonski opis nekog prekršajnog djela je pravno kvalificiranje prekršaja i podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće tog prekršaja, što znači da sve odlučne činjenice, u konkretnom slučaju radnje tjelesnog kažnjavanja i ponižavajućeg postupanja prema djetetu, moraju biti opisane i navedene u činjeničnom opisu prekršaja, ali ne nužno i sam taj zakonski opis prekršaja.
5.1. Budući da činjenični opis prekršaja za koji se okr. S. Ž. tereti glasi: „da je tijekom mjeseca kolovoza 2020. počinio nasilje u obitelji na štetu svog sina maloljetnog A. Ž., rođenog 16. kolovoza 2005.g. na način da je prema istome primjenjivao neadekvatne metode odgoja u svrhu discipliniranja sina, kojom prilikom je istoga u više navrata udario otvorenim dlanom po licu (šamar), te ga je tjerao da obavlja poslove neprimjerene njegovom uzrastu, pri čemu ga je tjerajući da reže drva motornom pilom i obavlja druge teške fizičke poslove, a u slučaju da sin A. ne izvrši pojedinu zadanu obvezu, okrivljenik bi istome uskratio obrok, te se znalo dogoditi da sin A. ne dobije niti jedan obrok tijekom dana“, razvidno je da su u činjeničnom opisu jasno opisane radnje koje se sastoje od tjelesnog kažnjavanja djeteta („u više navrata udario otvorenim dlanom po licu (šamar)“) te ponižavajućeg postupanja prema djetetu („pri čemu ga je tjerajući da reže drva motornom pilom i obavlja druge teške fizičke poslove, a u slučaju da sin A. ne izvrši pojedinu zadanu obvezu, okrivljenik bi istome uskratio obrok, te se znalo dogoditi da sin A. ne dobije niti jedan obrok tijekom dana“). Stoga je pogrešan stav prvostupanjskog suda da ovakvom činjeničnom opisu nedostaje konstitutivni element prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jer „nije navedeno da je okrivljenik tjelesno kažnjavao svoje dijete“.
5.2. Slijedom navedenog, budući da je prvostupanjski je sud pogrešno ocijenio da djelo koje se okr. S. Ž. stavlja na teret u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, nije prekršaj zbog nedostataka zakonskog obilježja te je na temelju čl. 182. st. 1. t. 1. PZ-a, oslobodio istog od optužbe, to je time pogrešno zaključio da djelo nije prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
6. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 9. prosinca 2021.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, mlt. žrtvu putem zakonskog zastupnika, Centar za socijalnu skrb i tužitelja.
