REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 4693/2019-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đure Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. BŽ iz [adresa], 2. MŽ iz [adresa], 3. ĆŽ iz [adresa], 4. LŽ iz [adresa], 5. UŽ iz [adresa] i 6. ŠŽ iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Ivi Žuvanić Štambuk, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika: 1. KŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. ŽŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Šimi Mrdeži, odvjetniku u Šibeniku, radi predaje u posjed, odlučujući o reviziji 1. i 2. tuženika protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-287/2019-2 od 5. lipnja 2019., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-893/17-75 od 17. prosinca 2018., u sjednici održanoj 8. prosinca 2021.,

r i j e š i o  j e :

Ukida se presuda Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-287/2019-2 od 5. lipnja 2019. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-287/2019-2 od 5. lipnja 2019., preinačena je presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-893/17-75 od 17. prosinca 2018., tako da je suđeno:

„1. Nalaže se tuženima KŽ i ŽŽ da zajednički prostor smješten u prizemlju, u elaboratu označen kao prostor za bicikle, kolica i sl. površine 7.33 m2, a koji se nalazi u zgradu u [adresa], izgrađenoj na č. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], slobodan od osoba i stvari, predaju u suposjed tužiteljima ĐŽ, Zagorec ĆŽ, NŽ, LŽ, FŽ, B M, VŽ, VŽ BŽ, DŽ, ĐŽ Ć, ĐŽ L i U Š, sve u 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženima KŽ i ŽŽ da dio zemljišta koji se nalazi ispred stana tuženih, a koje zemljište služi za redovitu uporabu zgrade č. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], slobodno od osoba i stvari predaju u suposjed ĐŽ, ĆŽ, NŽ, LŽ, FŽ, B M, VŽ, VŽ BŽ, DŽ, ĐŽ Ć, ĐŽ L i U Š, te se nalaže tuženima KŽ i ŽŽ da uklone željeznu ogradu koja se nalazi ispred stana u prizemlju zgrade u [adresa], na č. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

3. Nalaže se tuženima da naknade tužiteljima troškove ovog parničnog postupka u iznosu 33.125,00 kn, u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

2. Protiv drugostupanjske presude 1. i 2. tuženik (dalje: tuženici) su podnijeli reviziju iz čl. 382. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP), ističući revizijske razloge bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Podredno, podnose i reviziju pozivom na odredbu čl. 383. st. 2. ZPP, zbog dva pitanja koja smatraju važnima za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Revidenti predlažu da Vrhovni sud Republike Hrvatske preinači drugostupanjsku presudu u smislu revizijskih navoda ili da istu ukine i predmet vrati sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.

3. Tužitelji na reviziju nisu odgovorili.

4. Revizija je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za predaju u suposjed dijela nekretnine, u naravi zajedničke prostorije zgrade za bicikle, kolica i dr. ispred stana tuženika i dijela zemljišta ispred stana tuženika, pobliže opisanima izrekom pobijane presude.

6. Drugostupanjskom presudom, kojom je preinačena prvostupanjska presuda, sud je u obrazloženju presude naveo da preinačuje presudu po čl. 373. toč. 3. ZPP odnosno taj se sud, preinačujući presudu, nije pozvao na odredbu čl. 373.a ZPP.

7. Međutim, analizom obrazloženja pobijane presude, ovaj sud je ocijenio da se preinačenje presude sadržajno temelji na pravilima iz odredbe čl. 373.a ZPP. Naime, prema odredbi čl. 373.a ZPP drugostupanjski će sud presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe:1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne, ili 2) da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze.

8. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da drugostupanjski sud, neovisno od toga na kojoj odredbi ZPP je temeljio preinačenje prvostupanjske presude, sadržajno preinačio prvostupanjsku presudu po pravilima iz citirane odredbe čl. 373.a ZPP budući da je odlučne činjenice utvrdio drugačijom ocjenom u postupku provedenih personalnih dokaza - iskaza svjedoka AŽ, PŽ i BŽN te parničnih stranaka. Stoga, sama činjenica da se u obrazloženju omaškom pozvao na odredbu čl. 373. ZPP, nema za posljedicu nedopuštenost revizije po čl. 382. st. 1. ZPP u ovoj pravnoj stvari.

9. Revizijski sud je stoga ispitao presudu po čl. 392.a st. 2. ZPP u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

10. Drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu polazeći od utvrđenja da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da iz provedenih dokaza – iskaza svjedoka te stranaka proizlazi su svi suvlasnici predmetne zgrade u trenutku zaključenja kupoprodajnog ugovora znali da sporna prostorija ispod stubišta u prizemlju te zgrade, kao i dio zemljišta ispred stana 1. tuženika, ne predstavljaju zajedničke dijelove zgrade te da su suglasnošću svih suvlasnika sporni prostori, kao pripatci stana 1. tuženika prodani 1. i 2. tuženicima od strane investitora i ranijeg vlasnika AŽ, budući da iz izvatka iz zemljišne knjige i provedenog vještačenja proizlazi da su navedeni dijelovi nekretnine upisani kao zajednički dijelovi zgrade odnosno zemljišta, pa ne mogu biti pripatci posebnih dijelova nekretnine u vlasništvu 1. odnosno 2. tuženika, već pripadaju svim suvlasnicima zgrade. Stoga je na temelju odredbe čl. 67. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 i 81/15 - službeni pročišćeni tekst) prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti.

11. Izloženi zaključak drugostupanjskog suda ne može se, barem za sada, prihvatiti.

12. S pravom u reviziji tuženici ističu da je prilikom donošenja pobijane presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući da pobijana presuda ne sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama te ju stoga nije moguće ispitati.

13. To se prvenstveno odnosi na izostanak razloga u pogledu istaknutog prigovora promašene pasivne legitimacije 2.tuženice. Naime, u odgovoru na tužbu (list spisa 8)

2. tuženica je istaknula navedeni prigovor, tvrdeći i dokazujući da je nekretninu koja je predmet zahtjeva prodala i predala u posjed 1. tuženiku i njegovoj supruzi prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari 8. svibnja 2009. S obzirom na navedeno nije moguće ispitati pravilnost presude kojom je tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti u odnosu na 2. tuženicu. Ukazuje se pritom da je dužnost drugostupanjskog suda, kada preinačuje presudu prvostupanjskog suda, odlučiti o svim spornim pravnim pitanjima i prigovorima stranaka iznesenim u postupku i ne može se ograničiti samo na sporno pitanje na kojem je prvostupanjski sud temeljio svoju odluku (tako i ovaj sud u odluci poslovni broj Revt-424/17 od 28. siječnja 2020.).

14. Nadalje, izreka presude kojom je tužbeni zahtjev prihvaćen nije u cijelosti razumljiva, kao niti obrazloženje presude, a u dijelu kojim je naložena predaja u suposjed dijela nekretnine - zgrade odnosno zemljišta. Naime, tužitelji vlasničkom tužbom traže od drugih suvlasnika predaju u posjed prostoriju u zgradi, koja je opisana kao „zajednički prostor smješten u prizemlju, u elaboratu označen kao prostor za bicikle, kolica i sl. površine 7.33 m2, a koji se nalazi u zgradu u [adresa], izgrađenoj na č. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]“, i dijela zemljišta koje je opisano kao „dio zemljišta koji se nalazi ispred stana tuženih, a koje zemljište služi za redovitu uporabu zgrade č. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]“. Na navedeni način dijelovi nekretnine nisu precizno označeni u smislu odredbe čl. 9. ZV te čl. 2. i 10. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17), iako iz obrazloženja presude suda drugog stupnja proizlazi da se radi o nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi.

15. Osnovano ukazuju revidenti i na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 373.a i čl. 8. ZPP. U situaciji kad drugostupanjski sud koristi ovlaštenje iz čl. 373.a ZPP, dakle ovlaštenje da odlučuje o dokaznoj vrijednosti dokaznih sredstava iako nije sud koji neposredno zapažao procesni materijal, drugostupanjski sud izvedene dokaze mora, jednako kao i prvostupanjski sud, ocjenjivati na način propisan odredbom čl. 8. ZPP. Pored toga, treba dati i dodatne razloge o tome zbog čega ne prihvaća ocjenu dokaza izvedenu po prvostupanjskom sudu, kao sudu koji je neposredno zapažao procesni materijal (tako i ovaj sud u odluci broj Rev-x 205/2015-2 od 4. veljače 2020.). Kako je u konkretnom slučaju izostala ocjena provedenih personalnih dokaza, a koje je drugostupanjski sud drugačije ocijenio od prvostupanjskog suda i na temelju toga zaključio da tuženici nisu dokazali odlučnu činjenicu da su sporni dijelovi nekretnine pripatci posebnog dijela nekretnine čiji su oni vlasnici, a s čim su svi tužitelji (i njihovi pravni prednici) bili upoznati prilikom kupnje, nepravilna primjena navedene odredbe mogla je dovesti do nezakonitosti pobijane presude.

16. Zbog iznijetih razloga za sada nije moguće ispitati je li prihvaćanjem tužbenog zahtjeva pravilno primijenjeno materijalno pravo.

17. Stoga je valjalo ukinuti drugostupanjsku presudu po čl. 394. st. 1. ZPP i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

18. S obzirom na to da odluka o troškovima postupka ovisi o konačnom rješenju spora, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP ukinuti i drugostupanjsko rješenje o parničnim troškovima, s tim da će sud u nastavku postupka odlučiti i o troškovima ovog revizijskog postupka.

19. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, prije svega imajući na umu da tužitelji moraju urediti tužbeni zahtjev na način da odrede nekretninu prema aktualnom stanju u zemljišnim knjigama, sve kako bi se, po eventualnom udovoljenju tužbenom zahtjevu, ovrha mogla i provesti, te će potom donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku imajući na umu pravna shvaćanja iznesena u ovom rješenju.

Zagreb, 8. prosinca 2021.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud